Poznata je po bogatoj povijest, ruševinama prvog europskog grada,
gastronomiji, maslinama, lijepim plažama. Kreta je najveći grčki
otok i jedna od najpopularnijih destinacija turistima iz cijelog
svijeta. U mnogočemu slična je hrvatskim odredištima, ali ne i po
cijenama.
Duplo jeftiniji smještaj
Smještaj u Heraklionu je dvostruko jeftiniji nego primjerice u
Splitu. Cjelodnevni parking tik uz jednu od najpopularnijih plaža
stoji dva eura, pivo tri i pol eura, a ručak sedam eura. Sve to
se poslužuje uz širok osmijeh. Nude gomilu sadržaja i raznih
turističkih paketa.
Prije hrvatske vlade, Grčka je najavila smanjivanje poreza u
turizmu, a s Hrvatskom se Grci nerado uspoređuju. Kreta je
ogromna. Ima bogatu povijest, još bogatiju kulturu i
gastronomiju, ima plaže i resorte, dakle ima sve. Čini se kao
idealno mjesto za provjeriti što Grčka, naš najveći konkurent,
doista nudi. Krenimo redom.
Negdje se na otoku treba odsjesti. Zato smo preko Airbnb-a
odlučili usporediti cijene apartmanskog smještaja Herakliona i
otprilike jednako velikog Splita.
Trenutačno u Heraklionu postoji 219 apartmana u kojem mogu
odsjesti dvije osobe. Cijene se kreću od 35 do 50 eura. Našli smo
jedan luksuzni penthouse za 65 eura po noći. Ako u istu tražilicu
upišemo Split, postoji više slobodnih apartmana, a svi odreda su
skuplji. Najjeftiniji je 52 eura, negdje na rubu grada, a
najskuplji prelaze i 100 eura po noći. Dakle cijene su gotovo
dvostruko skuplje.
Smještaj ipak nismo rezervirali preko Airbnb-a, već preko
Bookinga. Pristojna soba u hotelu s tri zvjezdice košta 65 eura
po noći. Lijepa je i udobna, no pogled je grozan. U Heraklionu
je, čak i na najpopularnijim turističkim rutama, puno previše
zgrada u derutnom stanju. Toliko ih nema ni u jednom hrvatskom
gradu na obali. Podsjeća nas kako je Grčka ipak u financijskim
problemima i da u potpunosti ovisi o turizmu, više od Hrvatske.
Loše brojke
Išli smo na intervju sa šefom turističke zajednice. Taman su
dobili svježe podatke za ovogodišnju sezonu, ali Grci i Krećani
ipak nemaju više razloga za veselje od nas, jer ovo im je
najlošija sezona u posljednjih deset godina. Nakon što su lani
potukli sve rekorde, ove im je godine stiglo desetak posto manje
turista, koji su u lipnju i srpnju potrošili čak 15 posto manje
nego lani.
“Jedan od razloga što je ova sezona toliko lošja je taj što su
cijene značajno porasle u našim hotelima i paketima. Drugi razlog
je potpuno otvorena konkurencija zemalja istočnog Sredozemlja,
poput Turske, Tunisa, Egipta i drugih zemalja. Brexit nas je
pogodio. U Europi je dobro vrijeme pa su mnogi odlučili ostati u
svojim zemljama”, pojašnjava Nikos
Alexakis iz Turističke zajednice Krete.
Bogata povijest
Odlučili smo ne ostati u Heraklionu, već se kroz nepregledna
polja maslinika odvesti do jedne od najljepših plaža na otoku.
Cjelodnevni parking košta samo dva eura ili petnaest kuna.
Suncobran i ležaljka isto toliko. Višestruko jeftinije nego na
mnogim hrvatskim plažama. Atraktivnu plažu kao što je Matala je
teško naći. Spektakularne stijene oko nje su zaštićen krajolik,
iskopane su još u mlađem kamenom dobu, a u prvom i drugom
stoljeću služile su kao grobnice. Čak i za ovakvu atrakciju, Grci
naplaćuju ulaz samo dva eura.
Matalu su krajem šezdesetih i početkom
sedamdesetih okupirali hipiji iz svih dijelova svijeta, a
opušten duh i dalje se osjeti. Ona je za Njemicu Jenny njen
“happy place”, odnosno sretno mjesto kojem se vraća odmalena.
Ovog je puta povela i dečka Engleza, koji se, slučajno osim u
nju, zaljubio i u naš Split.
“U posljednji trenutak smo odlučili doći ovdje. Ali da budem
iskren, nedavno sam bio u Hrvatskoj i rekao sam si da se moram
tamo vratiti na odmor. Baš želim doći u Hrvatsku na duži odmor od
tri tjedna. Nisam je dovoljno istražio, a ona je odlično mjesto
na koje bih se volio vratiti. Danas bi pobijedila Hrvatska.
Definitivno želim vidjeti i Hrvatsku. Svidjela bi se i Jenny”,
govori englez Chris Jennings.
“Nije da za mene ne postoji ništa osim Krete, ali uvijek tu želim
doći barem na tjedan, jer je prilično jeftina i možemo si je
priuštiti”, dodala je Njemica Jenny
Kiensen.
Jeftinije cijene u restoranima
U bistroima na plaži može se ručati za sedam, osam eura. 10 do 12
ako baš naručite svježu ribu s prilogom.
“Kokteli su prilično skupi, ali sve drugo nije. Dobra večera s
nekoliko čaša vina za dvoje ljudi košta 30 do 35 eura, što je
odlična cijena. Osobito u usporedbi s Njemačkom”,
kaže Jenny.
Pola litre domaćeg vina je pet, a hladno pivo tri i pol eura ili
oko 25 kuna. Korektne cijene obzirom na lokaciju na top plaži.
Ugostitelji su tipično srdačni, no smeta ih to što im kaotična
grčka politika otežava biznis.
“Početkom sezone nisu htjeli stolice ni stolove na plaži. Nakon
dva dana su to promijenili. Ljudi koji su već otvorili lokale
morali su zatvoriti, pa opet otvoriti. Nije dobro da se takve
stvari događaju na početku sezone. To se mogu dogovoriti po zimi
i ljudima dati upute, pa bi iduće godine svi znali što trebaju
činiti”, prepričava nam konobar Yannis
Kokarakis.
Smanjenje poreza
U srpnju su imali i izbore, a prediborno obećanje nove vlade bilo
je da će poreze na ugostiteljske usluge spustiti s 23 na 13 posto
pa bi se trebale spustiti i cijene. Morski pas ne pliva u plićaku
Matale, već u najvećem akvariumu u Grčkoj, koji se može
razgledati za deset eura. U blizini se nalazi i nekoliko drugih
tematskih parkova, samo dio onog potrebnog da se gostima ne nudi
samo sunce i more, što se Hrvatskoj često zamjera. Grci pak
svojim iznajmljivačima zamjeraju to što si prosječni stanovnik
više ne može priuštiti odmor u svojoj zemlji na dobroj lokaciji.
“Grčka je kao turistička destinacija postala iznimno skupa. Prije
pet ili dest godina cijene su bile samo trećinu ovoga što sad
vidimo, osobito smještaj u hotelima ili bungalovima. Turističke
atrakcije uglavnom koštaju isto, ali naš turizam ovisi o tome
kako ide Egiptu i Turskoj. Ove je godine turska lira pala, pa
mnogi ljudi idu tamo”, kaže Nikos Alexakis
Hrvatska i Grčka ove se sezone čine kao spore i lijene kirnje,
koje samo čekaju da im turisti uskoče u usta, dok su Turska,
Egipat i Tunis poput morskih paunova, egzotične vrste koja se
počela nezaustavljivo širiti Mediteranom.
“Ne bismo smjeli miješati to kakva je koja destinacija. Turska
nam je konkurencija, ali ako promoviramo našu kvalitetu i naše
značajke, ne trebamo se uspoređivati”, kaže Nikos
Alexakis.
Kvaliteta usluge?
Ono što se uvijek može uspoređivati je kvaliteta usluge. Grci su
možda za nijansu ljubazniji od nas, kao da recepcioneri i
konobari imaju malo više strpljenja i širi osmijeh.
“Vjerujemo u gostoljubivost. Peskesi na grčkom znači pokloniti
dar. Kad su stari ljudi išli u goste, poklonili bi peskesi, dar.
Osmijeh i gosotljubivost su u ovom restoranu najvažniji”, govori
vlasnica restorana Maria Magana.
Peskesi je i ime restorana koji Maria vodi sa suprugom. Po otoku
su skupljali tradicionalne recepte i kuhaju samo s namirnicama
uzgojenim na Kreti. Sve raste na ovom otoku, rajčice, naranče i
naravno, neizostavne masline. Krećani su prije najčešće jeli ribu
i povrće s mnogo maslinova ulja i začina. Meso su rijetko jeli,
iako su oduvijek uzgajali ovce i svinje. Jako su
ponisni na svoju su hranu i doista se trude da se uz nju
osjećate posebno.
Čak i u restoranu u samom centru grada, gdje se stol mora
naručiti dva dana unaprijed, glavno jelo košta manje od 12 eura,
što je stvarno fer cijena. Litru domaćeg maslinovog ulja platit
ćete od četiri do šest eura, čak tri puta manje nego u Hrvatskoj,
a po kvaliteti se definitivno može mjeriti s našim.
Niske cijene uz rizik?
Sredozemno more, koje okružuje Kretu, nije tako bistro i plavo
kao Jadransko. Avionska karta iz Nizozemske i smještaj od čak 12
dana može se dobiti za samo 450 eura. Ali, postoji caka.
“Dobili smo cijenu za apartman, ali nismo znali gdje idemo. To je
bingo cijena koju kompanija nudi. Ne znaš gdje ideš. Znali smo
jedino da idemo na Kretu”, kaže nam Nizozemac Jago
Doornbos.
“Bojim se da u turizmu povijest i kultura nikad nisu najvažnije
stvari. Ipak postoji manji, ali zanimljiv dio turista koji
posjećuju Kretu koje doista zanimaju povijest otoka, lokalni
život i kultura”, govori kustos iz Povijesnog muzeja
Krete, Agisilaos Kaloutsakis.
Ulaznica u prvi europski grad jeftinija nego ulaznica na
zidine
Samo četiri kilometra južno od Herekliona nalazi se jedno od
najvažnijih arheoloških otkrića u povijesti, otkriveno prije
manje od 150 godina. Ulaznica za Knossos, prvi europski grad i
prijestolnicu kralja Minosa, košta 15 eura, dvostruko manje od
recimo one za Dubrovačke zidine. Kreta je doista ogroman otok.
Pa ako iz Herakliona želite posjetiti atraktivnu plažu Vai na
istoku, ili pak piktoreskan grad Chaniu na zapadu, treba vam
barem dva sata vožnje. Rent-a-car na Kreti nije osobito skup,
auto u rangu Golfa košta tristotinjak kuna po danu. Cijena najma
nije problem, već nešto drugo. Preporučamo da auto rentate samo
ako vam doista treba jer je vožja grčkim gradovima suluda. Ulice
su uske, derutne, pune rupa, auti su parkirani posvuda, prolazi
se na milimetar i stvarno ćete biti sretni ako na kraju auto
vratite bez ijedne ogrebotine.
Nakon četiri dana na Kreti vraćamo se kući s malo jasnijom
slikom što to nudi naš najljući konkurent. U odnosu na hrvatske
lokacije s kojima se može uspoređivati, Kreta je jeftinija,
njihovi ugostitelji ljubazniji, a ponuda nešto bogatija. Zato je
naše more ljepše, a ulice čišće. Imamo i štošta zajedničkog.
Za početak, moramo se zajedno naviknuti da dizanje cijena bez
pokrića više ne prolazi ni na Jadranu ni tisuću kilometara
južnije.