Mladih iz Hrvatske, najdulje u cijeloj Europi, žive s
roditeljima. I dok će mnogi mladi u zemlji reći da su na to
prisiljeni, sociolozi tvrde, tako smo i odgojeni. Naime, dok se
sjever Europe nastoji što prije odvojiti od roditeljskog doma i
osamostaliti, kod nas je uvriježeno mišljenje kako je takozvani
mediteranski način života topliji i općenito
zdraviji upravo zbog čvrstih obiteljskih spona.
Kad završi volontiranje za Špancirfest, 24-godišnja studentica
Bela, iz Varaždina vratit će se u roditeljski dom, jer ondje i
živi baš kao i 90 posto njenih vršnjakinja i čak 96 posto
vršnjaka u Hrvatskoj.
U Europi, pak, tek 69 posto 24-godišnjaka živi u roditeljskom
domu, no Bela kaže to je njen izbor!
“Meni je odlično živjeti s roditeljima, jer se jako dobro
slažemo, i ne živim samo s njima već i s dedom i bakom, i sa
ostatkom familije koji su u kući do nas”, govori
za RTL Danas varaždinska studentica.
Hrvati se u prosjeku odsele iz roditeljskog gnijezda tek s
navršenom 31 godinom i osam mjeseci. Više od 30 godina imaju
i Slovaci, Maltežani i Talijani dok se Šveđani osamostaljuju već
s 18 i pol godina. Europski prosjek je 26.
Na problem kasnog osamostaljivanja Mreža mladih ukazuje godinama,
navodeći primjer iz susjedne Slovenije.
“Gdje postoje primjeri i stanova za mlade koji su jeftiniji i
omogućavaju zapravo svim mladima do 30 godine života, da imaju
nisku cijenu najma, dok ne uspostave taj standard da mogu svojim
prihopdima si priuštiti nešto luksuzniji stan”, kaže nam Nino
Preložnjak, potpredsjednik Mreže mladih Hrvatske.
Sličnu stambenu politiku vode Austrija i Njemačka, ali i
sjever Europe, gdje se ovako dug život s roditeljima smatra
neprihvatljivim, jer sprečava razvoj individualizma. Ipak tzv.
mediteranski način života – ima i svojih prednosti – puno manje
mladih beskućnika.
“Daleko od toga da ih nema, ali ih ima u znatno manjoj mjeri nego
u zemljama i kulturama gdje glsai pravilo, sad si odrastao,
punoljetan, pa izvoli se snalazit kako te društvo u toj situaciji
nagradi. ili kazni”, govori
sociolog Krešimir Krolo.
Poznavajući prilike u Hrvatskoj, Bela ne očekuje da će se
osamostaliti prije hrvatskog prosjeka.
“Zato jer još nisam dovoljno financijski stabilna da bi si mogla
priuštiti svoj stan, no nakon što završim faks za jedno godinu
dana, budem isto vjerojatno u istoj situaciji, tako da budem isto
vjerokatno živjela s njima nakon što završim faks”, dodaje Bela.
Dugi život s roditeljima, tvrde sociolozi kod nas će kraljevati
dulje od gospodarskog oporavka, jer besplatan stan i hrana
pružaju bezbrižnost koje se osobito na Mediteranu rijetko tko
želi riješiti… nerijetko i uz rečenicu, “Ma ko to može platit”.