Vruća tema ovih dana je recesija, a postala je još aktualnija
nakon pada dionica na američkoj burzi. Stanje nije bolje ni u
Europi, ponajviše u Njemačkoj koja bilježi pad gospodarstva.
Upravo zato male zemlje Europske unije strahuju da ako gigant
Europe Njemačka krene padati, povući će i
ostale zemlje sa sobom.
Recesija, riječ od koje zaziru svi, od poduzetnika do radnika.
Iako, u ovoj obiteljskoj proizvodnji, orijentiranoj na izvoz,
straha od ekonomske krize nema.
“Morate uvijek dati sve od sebe, ni više ni manje od toga, a ako
kriza bude, borit ćemo se. Iznenadili smo se kako smo prošli
krizu 2008. Bili smo tipična tvrtka koja bi u takvim okolnostima
prva trebala propasti, ali naše tržište to nije osjetilo”,
kaže Ivan Topčić, vlasnik tvrtke.
Globalno stanje gospodarskih
prilika već neko vrijeme stoji na klimavim nogama.
Val recesije stiže i na vrata Europe. Razloga je više. Trgovački
rat Sjedinjenih Američkih Država i Kine. Izlazak Ujedinjenog
Kraljevstva iz Europske Unije. Blagi pad BDP-a Njemačke, Švedske,
ali i Ujedinjenog Kraljevstva.
Pa tako pad triju najvećih
ekonomija Europe, ne treba shvatiti olako.
“Imamo zapravo 40 posto gospodarstva EU koje je u drugom kvartalu
bilo u minusu, ostale zemlje bilježe rast od 0,4 posto, ali ovo
je tipična situacija kad imate trulu jabuku i onda se ta trulež
širi dalje”, objasnio nam je ekonomski
analitičar Velimir Šonje.
A koliko je jabuka trula, pokazalo je i novo stanje američke
burze. Zabilježen je pad dionica od tri posto, najveći u 2019.
godini. Kao domino efekt, uslijedili su
padovi kineske burze, ali i njemačke. Ipak, s istoka stižu
optimistične poruke.
“Smatram da će se azijsko tržiste stabilizirati do kraja godine.
Ako ponovo uspostavimo trgovinski
dogovor s Amerikom, sigurno će se tržište
oporaviti”, riječi su Francisa Luna, analitičara na burzi.
Predsjednika Trumpa u ovome trenutku pregovori s Kinom ne
zanimaju, kao ni priče da je kriza na vratima. Optužio je medije
da šire lažne vijesti. Ipak, narušeni
odnosi Kine i Amerike već su ostavile traga na Europi. Njemački
izvoz prvi je bio na udaru. A ako se najesen doista dogodi Brexit
bez dogovora, globalna slika bit će poprilično drugačija.
Narušeni odnosi na globalnoj sceni, dovode do manjeg izvoza, pa
ne čudi što u Europi bilježimo
veliki pad industrijske proizvodnje.
U odnosu na prošlu godinu, u europodručju zabilježen je pad od
2,6 posto, u području Europske unije 1,9 posto, dok sama Njemačka
bilježi pad od čak 5,2 posto. Ipak, struka poručuje, ovoga puta
zemlje su spremnije.
“Recesija 2008. bila je najjača
nakon Drugog svjetskog
rata, u Hrvatskoj je trajala pet i pol do šest godina, u
svijetu također. Ali za sada je konsenzus analitičara i
stručnjaka da ova kriza neće imati takve razmjere”, kaže Šonje.
I doista ne bi trebala, Njemačka kao i ostale velike zemlje
Europe imaju dovoljno rezervi kako bi
ublažile potencijalni pad
ekonomije. Hrvatska, s druge strane, nikad nije bolje
stajala, rast BDP-a od gotovo četiri posto trebao bi biti
pozitivan znak da nas recesija neće uzdrmati do temelja. Naravno,
sve je to uz pretpostavku da će se novac racionalno trošiti, a
državna blagajna imati sigurnosnu mrežu uslijed nove krize.