Nakon što je prestao raditi i banke ostale slijepe na razmjere
zaduženosti klijenata, kreditni registar obveza po kreditima
nakon 15 mjeseci ponovno je operativan od ovog tjedna.
No, ne u potpunosti nego u krnjem obliku jer će do daljnjega
funkcionirati isključivo kao crna lista dužnika.
Iz Hrvatske udruge banaka (HUB) kratko
su izvijestili da kreditne i financijske institucije nastavljaju
s djelomičnom razmjenom podataka o klijentima i to samo za one
koji nisu ispunili obvezu u roku.
“Razmjena podataka obavljat će se pomoću informatičkog sustava
pod nazivom DOR sustav, u okviru HROK-a. Korisnici sustava
obrađivat će podatke o neurednosti u ispunjavanju obveza svojih
klijenata s ciljevima kvalitetne procjene sposobnosti klijenata
za urednom otplatom njihovih obveza te smanjivanja, odnosno
izbjegavanja rizika loših plasmana i prezaduženosti klijenata”,
kažu iz Udruge banaka.
Pristup “crnoj listi” imat će samo banke i stambene štedionice, i
to ne sve već njih 16 među kojima su najveći igrači koji
“pokrivaju” glavninu tržišta, piše Poslovni
dnevnik.
Ulaznicu za “crnu listu” klijent dobiva ako mu je dospjeli iznos
duga 750 ili više kuna s čijim podmirenjem kasni najmanje 61 dan.
Također, ako ne ispunjava dospjele obveze u roku ili je novčana
obveza otkazana, utužena, naplaćena od osiguranja (regres od
osiguranja) ili prodana trećoj strani. Informacijama u
sustavu kreditori mogu pristupiti prije sklapanja novog ugovora o
kreditu ili u slučaju izmjene postojećeg.
No, kreditori imaju mogućnost periodički pratiti postojećeg
klijenta u okviru procjene njegove rizičnosti. Među podacima u
koje će kreditori imati uvid, osim identiteta dužnika, ime banke
(ili štedionice), vrsta i visina obveze (obveza po tekućem računu
ili stambenom kreditu, primjerice), status obveze (je li
neuredna, utužena, otkazana …) te o koje se iznosu
(ne)dospjelog duga radi. Bit će tu i prethodne evidencije, među
kojima zabilježba o prvoj neurednosti te ukupan broj
evidentiranih mjeseci neurednosti u servisiranju duga.
Čak i u slučaju da dužnik uredno podmiri sve obveze (što će se
bilježiti kao datum prestanka neurednosti) to ne znači da će ga
smatrati kvalitetnim klijentom; jednom kad se dospije na crnu
listu, na njoj se ostaje četiri godine te potom slijedi brisanje
podataka. Premda naši sugovornici iz bankarskih krugova
pozdravljaju djelomično oživljavanje kreditnog registra, taj je
potez tek flaster na ozbiljnu ranu.
Iako se dvije godine unaprijed znalo da u svibnju 2018. na snagu
stupa Opća uredba o zaštiti podataka (poznatija kao GDPR) banke
se nisu na vrijeme pripremile te je u strahu od milijunskih kazni
HROK naprasno ugašen, a one ostale u mraku o razmjerima duga
klijenata.
Tako su se oslanjale na istinoljubivost tražitelja kredita o
stvarnim zaduženjima i igrale detektiva proučavajući im ispise
prometa po tekućim računima mjesecima unatrag. Upravo se u
to vrijeme dogodila eksplozija nenamjenskih kredita (doduše više
povezana regulatornim ograničenjima u stambenom kreditiranju), no
nefunkcionalni registar nesumnjivo je bio jedan od motiva
Hrvatskoj narodnoj banci da ograniči nekontrolirano pumpanje
‘gotovinaca’.
“Izvor rizika je činjenica da Hrvatski registar obveza po
kreditima (HROK) još nije nastavio s radom pa je bankama značajno
otežano utvrditi pravo stanje ukupnog duga potrošača i ispravno
procijeniti sposobnost servisiranja duga”, primijetio je HNB u
posljednjoj ocjeni ukupne financijske stabilnosti.
“Uvođenje crnih lista zasigurno će popraviti situaciju, ali ne
može zamijeniti HROK. Rizik je to što ne znamo prave razmjere
rizika jer banke nemaju uvida u stvarno stanje duga svojih
klijenata”, kaže dobro upućeni izvor u problematiku.
Vrijedi primijetiti da se ne može povući paralela između
(nepostojanja) HROK-a i kvarenja portfelja. U 2018. loši krediti
najprije porasli zbog promjene pravila klasifikacije, do kraja
godine trend se okrenuo, a loši krediti pali na 6,6 posto kod
građana te 20,4 posto kod tvrtki. Slika je ponešto drugačija
isključe li prodaje potraživanja; u tom slučaju prošle godine
dogodio se porast loših kredita.
Do kraja ožujka 2019. ponovno se bilježi njihov pad, na 6,3 posto
kod građana te 19,5 posto kod tvrtki. Kada bi HROK trebao
profunkcionirati u punom obimu ostaje potpuno neizvjesno. Naši
sugovornici i dalje razgovore o toj temi ilustriraju
kompliciranom komunikacijom s Agencijom za zaštitu osobnih
podataka i nedostatkom zakonske podloge, za razliku od drugih
europskih zemalja pa i susjedne Slovenije.
Mnogi su priželjkivali da će supervizor presjeći taj gordijski
čvor, no regulator je rasplet ostavio u rukama kreditora
smatrajući da banke i štedionice same moraju osmisliti načine
procjene rizika budući da im je to – u opisu posla. Banke
su, formalno HROK d.o.o., Vladi su uputile prijedlog da se ove
godine izradi Zakon o kreditnim registrima baš kao podloga
rješavanja tog pitanja. Premda je Ministarstvo financija plan
prihvatilo i donošenje predvidjelo za zadnji kvartal ove godine,
doznajemo da je zasad tek osnovana radna skupina, no mimo toga
većih pomaka nije bilo.