Popis stanovništva koji će se provoditi od 1. travnja do 7.
svibnja 2021. vjerojatno će biti zadnji popis koji će se
provoditi “na terenu” putem anketa, kazala je za Jutarnji list
ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković.
Nakon toga će se, navodi dnevnik, svake godine ažurirati broj
stanovništva i struktura kućanstava putem takozvanih centralnih
registara stanovništva i registara zgrada, kuća i stanova.
To je dijelom posljedica toga što smjernice i preporuke
Eurostata, krovnog statističkog tijela Europske unije,
preporučuju da zemlje članice stvore preduvjete da nakon Popisa
2021. dostavljaju ključne demografske popisne podatke Eurostatu
na godišnjoj razini.
Ravnateljica DZS-a smatra kako su zbog toga Administrativni
registar stanovništva i Administrativni registar zgrada i stanova
više nego nužni za takvu godišnju dostavu podataka o broju i
strukturi stanovništva i kućanstava u Hrvatskoj.
“U tom procesu je prijeko potrebno napraviti pravni okvir te
koristiti službene klasifikacije i jedinstven šifrarnik, kao i
ažurirati sve nastale promjene na dnevnoj bazi. Ako se
administrativni registri ne uspostave u dogledno vrijeme, DZS će
imati puno izazova da bismo dostavili Eurostatu sveobuhvatne i
pouzdane propisne podatke u godišnjoj periodici”, rekla je Lidija
Brković.
Dnevnik navodi da se za uvođenje registara zalaže većina
demografa s kojima su pričali. U Europskoj uniji samo Irska,
Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Hrvatska nemaju takve
administrativne registre, a najažurniji i najtočniji su u
skandinavskim zemljama.
Sve države koje imaju registre provode popis stanovništva
sukladno podacima koje iz njih dobiju, a klasični popis
stanovništva rade, uz nas, još Bugarska, Rumunjska, Slovačka i
Mađarska, donosi Jutarnji list.