Uža radna skupina kojoj je nositelj Ministarstvo
rada i socijalne skrbi već neko vrijeme priprema
podlogu i analize za uvođenje nacionalne mirovine, a novi
ministar Josip Aladrović kaže da će
radnu skupinu proširiti predstavnicima udruga umirovljenika,
socijalnih partnera i akademske zajednice.
Neki od stručnjaka potvrdili su Večernjem
listu da su prije desetak dana dobili poziv da se
uključe u rad.
Radi se o mirovini koju bi primali stariji od 65 godina koji
nikad nisu bili zaposleni ili su radili manje od 15 godina,
koliki je hrvatski minimum za stjecanje mirovine, te nemaju pravo
na mirovinu.
Uvođenje nacionalne mirovine bila bi realizacija jednog od
predizbornih obećanja HDZ-a s prošlih parlamentarnih izbora, a
ono je i inače jedno od najčešćih nerealiziranih političkih
obećanja u zadnja dva desetljeća.
Ministar Josip Aladrović kaže da će utvrđivanje kriterija za
obuhvat potencijalnih korisnika nacionalne mirovine biti
glavni zadatak proširene radne skupine. Zakonodavni okvir
pripremat će se tijekom 2020., a prva isplata nacionalne mirovine
bila bi 2021. godine.
Osim novca koji se mora osigurati u proračunu, jedno od
glavnih pitanja koje će država razriješiti sa stručnjacima i
socijalnim partnerima je hoće li se nova mirovina dijeliti svima
starijima od 65 (odnosno 67 ako produljenje radnog vijeka preživi
sindikalni referendum) bez mirovine ili će se uvesti određeni
kriteriji temeljeni na imovinskom i dohodovnom cenzusu.
Vlada tek treba objaviti točan broj potencijalnih korisnika, a
procjene iznose od 40.000 do čak 85.000 osoba starijih od 65
godina koje nemaju uvjete za mirovinu te povremeno ili stalno
primaju socijalnu pomoć.
“Stalna socijalna pomoć za starije” ili “nacionalna mirovina”
morala bi biti niža od najniže mirovine koja se stječe za
minimalnih 15 godina staža i trenutačno iznosi oko 970 kuna. Tu
najnižu mirovinu, takozvani umirovljenički minimalac, prima svaki
četvrti umirovljenik, a ni ona nije u cijelosti pokrivena
uplatama doprinosa.
Kad bi nacionalna mirovina bila 800 kuna, država bi za 85 tisuća
korisnika nacionalnih mirovina trebala dodatnih oko 800 milijuna
kuna godišnje, piše Večernji list.