Strožije kažnjavanje najtežih prekršaja te stupanje na snagu
povećanih novčanih i kazni zatvora znatno su utjecale na
ponašanje sudionika u prometu što je vidljivo iz policijskih
statistika koje bilježe značajan pad broja poginulih u prometnim
nesrećama u srpnju i kolovozu u odnosu na isto razdoblje prošle
godine.
Kako je priopćilo Ministarstvo unutarnjih poslova u petak,
tijekom srpnja na hrvatskim prometnicama poginule su 24 osobe što
je smanjenje za 25 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine
kada su u prometnim nesrećama poginule 32 osobe. U kolovozu je u
prometnim nesrećama poginulo 25 osoba, što je pad od 43 posto
budući da je u istom razdoblju prošle godine poginulo 44 osoba.
Bolja statistika
Gledajući ukupan broj poginulih osoba u prvim osam mjeseci ove
godine, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine MUP je
zabilježio pad od 19,5 posto, odnosno poginule su 43 osobe manje.
Tijekom prvog mjeseca primjene novih, izmijenjenih i dopunjenih
odredbi Zakona o sigurnosti prometa na cestama za najteže
prekršaje u kolovozu je sankcionirano 598 počinitelja koji su
počinili 648 prekršaj, od čega je 201 počinitelj uhićen. Za 464
prekršaja nadležnim sudovima je predložena novčana kazna, dok je
za njih 184 predložena kazna zatvora, dodaje MUP.
Među najtežim prekršajima u kolovozu su evidentirana 242
prekršaja vožnje pod utjecajem alkohola iznad 1,5 promila te 201
prekršaj upravljanja vozilom bez položenog vozačkog ispita. U
prvih mjesec dana primjene novog zakona policija je zabilježila i
97 slučajeva vozača koji su vozili dok im je oduzeta vozačka
dozvola, a njih 63 odbila su se podvrgnuti alkotestiranju.
Najviša novčana kazna tijekom kolovoza iznosila je 30.000 kuna, a
potvrđena je vozaču koji je upravljao vozilom bez položenog
vozačkog ispita i pod utjecajem alkohola, dodao je MUP.
Osam najtežih prekršaja
Policija je naglasila kako najveća i najteža stradavanja u
prometu uzrokuju osam najtežih prekršaja, a riječ je o
prekoračenju dozvoljene brzine kretanja u naseljenom mjestu za
više od 50 kilometara na sat, vožnji u suprotnom ili zabranjenom
smjeru na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj isključivo
za promet motornih vozila. Među detektiranim najtežim prekršajima
su i namjerni prolazak kroz crveno svjetlo, odbijanje
podvrgavanju alkotestiranja te vožnja pod utjecajem alkohola
iznad 1,5 promila.
Uz to, najveća stradavanja u prometu uzrokuju upravljanje vozilom
prije stjecanja prava ili dok je vozačka dozvola ukinuta zbog
prikupljenih negativnih prekršajnih bodova te upravljanje vozilom
dok je vozačka dozvola oduzeta, dok je vozač isključen iz prometa
ili mu je izrečena mjera privremenog oduzimanja vozačke dozvole.
U MUP-u naglašavaju kako je cilj novog zakona prvenstveno
podizanje razine sigurnosti svih sudionika u prometu, ali i
povećanje prometne kulture, a sve kako bi se smanjio broj
najtežih prekršaja koji izravno dovode u opasnost vozače i sve
ostale sudionike u prometu.
”Iako je svrha pooštrenih kazni povećati stanje sigurnosti
pozivamo sve sudionike da se, neovisno o visokim novčanim
kaznama, pridržavaju prometnih propisa jer velika je razlika
između nekoliko tisuća kuna kazne i tragedije koju izaziva
izgubljen ljudski život”, zaključuju u MUP-u.