Nakon što je Vlada odlučila ispuniti sve sindikalne zahtjeve
sindikata vezane za mirovinsku reformu,
idući tjedan u javno savjetovanje pustit će sedam izmjena zakona
koji će različitim skupinama ljudi omogućiti da rade i nakon 65.
godine ako to žele.
Kako doznaje Jutarnji list, Vlada će i
stimulirati one koji žele ostati dulje na tržištu rada, i to tako
da će mirovina rasti 0,34 posto za svaki mjesec duljeg ostanka na
tržištu rada, a najviše za pet godina. To znači da
će onaj koji bude želio raditi do 70. imati čak 20,4
posto veću mirovinu.
U ponedjeljak, pak, počinju razgovori sa sindikatima i
poslodavcima, nakon čega zakoni idu u e-savjetovanje na 14 dana.
Riječ je o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakona o
radu, Zakona o državnim službenicima, Zakona o službenicima i
namještenicima u lokalnoj i regionalnoj samoupravi, Zakona o
zdravstvenoj zaštiti, Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i
srednjoj školi te Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom
obrazovanju. Mi smo analizirali što će te izmjene zakona i
odustanak od mirovinske reforme značiti za te profesije.
Što će odustanak od mirovinske reforme i buduće izmjene šest
zakona značiti za:
Radnika u privatnom sektoru
Radnik će u privatnom sektoru u starosnu mirovinu moći ići sa 65
godina i najmanje 15 godina mirovinskog staža, a ako želi
prijevremenu mirovinu, u nju će moći ići sa 60 godina i 35 godina
mirovinskog staža, s time da će mu se mirovina za svaki mjesec
prijevremenog umirovljenja umanjiti trajno za 0,2 posto, odnosno
za 12 posto ako ide u mirovinu pet godina prije nego što ostvari
uvjete za punu mirovinu. U punu će mirovinu bez penalizacije
radnik moći ići i sa 60 godina ako je skupio 41 godinu
mirovinskog staža u efektivnom trajanju. No, budući da će se
mijenjati Zakon u radu, Vlada će omogućiti da oni radnici koji
žele raditi poslije 65. godine, to i mogu. Dosad je Zakon o radu
omogućavao rad i nakon 65. godine ako se radnik tako dogovori s
poslodavcem, odnosno ako ga poslodavac želi. Sada će izmjene
Zakona o radu ići u smjeru da će svi oni koji žele raditi nakon
65. godine, to moći bez posebne dozvole poslodavca, a Vlada će u
Zakonu samo definirati dobnu granicu. Ta dobna granica vjerojatno
će iznositi 68 godina, o tome će se tek dogovarati sa socijalnim
partnerima u ponedjeljak. Sada u Zakonu ne postoji dobna granica,
već se može s poslodavcem dogovoriti da se radi dok ima potrebe
za tim radnikom. Izmjene bi mogle ići u smjeru da radnik može
ostati na poslu do 68. godine ako to želi, a da se o radu iznad
te dobne granice može dodatno dogovoriti s poslodavcem. Također,
ako radnik želi ostati raditi nakon 65. godine, a poslodavac nema
potrebu za njim, morat će mu isplatiti otpremninu za godine koje
je još mogao provesti na poslu.
Žene
Vlada je htjela izjednačiti dob umirovljenja za žene i muškarce
do 2033. godine, i to tako da i muškarci i žene idu u mirovinu sa
67 godina. Trebalo je postojati i prijelazno razdoblje, u kojem
bi žene u mirovinu išle sa 65 godina i Vlada je u zakonu
naznačila da to prijelazno razdoblje završava 2026. No, sindikati
su tražili i dobili da prijelazno razdoblje stjecanja prava na
starosnu mirovinu sa 65 godina za žene završava 2029. godine i da
tada svi odlaze u mirovinu sa 65 godina. Sada su žene u
povoljnijem položaju od muškaraca i u starosnu mirovinu idu sa 62
godine i četiri mjeseca te najmanje 15 godina mirovinskog staža.
Državne i lokalne službenike i namještenike
Prema sadašnjem Zakonu o državnim službenicima, njima služba
prestaje po sili zakona kada navrše 65 godina i imaju najmanje 15
godina mirovinskog staža, i to posljednjeg dana kalendarske
godine u kojoj su stekli uvjete za mirovinu.
Lokalnom pak službeniku služba prestaje kad navrši 65 godina
života i 20 godina mirovinskog staža posljednjeg dana u godini
kada su ti uvjeti ostvareni. SDP-ova Vlada htjela je 2014.
izmijeniti Zakon o državnim službenicima tako da im služba završi
na dan kada napune 65 godina, jer bi se tako smanjio broj ljudi
odmah, a ne da se čeka kraj kalendarske godine, ali se to nije
dogodilo. Tadašnji ministar Arsen Bauk odustao je od toga zbog
pritiska sindikata i zato što su shvatili da uštede ne bi bile
značajnije. U Zakonu o državnim službenicima i sada postoji
odredba da se može raditi i nakon 65 godine ako se čelnik tijela
i službenik tako dogovore “vodeći računa o potrebama službe”. Ta
je odredba prilično problematična jer može značiti da se netko
šalje u mirovinu sa 65, a netko koga se favorizira, primjerice,
zbog stranačke pripadnosti ili nečeg drugog može nastaviti
raditi. Sada, kako doznajemo, postoji namjera, a to priželjkuju i
sindikati, da i državni službenici mogu raditi i poslije 65.
godine do 68. godine bez dozvole čelnika tijela. Ako za njima
nema potrebe nakon 65. godine, onda će im se morati isplatiti i
otpremnina. O tome će se u ponedjeljak, doznajemo, razgovarati sa
sindikatima, a onda paket zakona ide u javnu raspravu na dva
tjedna.
Liječnike i medicinsko osoblje
Liječnici i ostalo medicinsko osoblje i sada mogu raditi dulje od
65. godine samo ako dobiju suglasnost ravnatelja, upravnog vijeća
te na kraju i potpis ministra. To se, kažu nam neki sugovornici,
u znatnoj mjeri zloupotrebljava, pa neki mogu raditi i do 70.
godine jer su u dobrim odnosima sa šefovima ili su možda
politički podobni, a neke se tjera u mirovinu sa 65 godina iako
je liječničko zanimanje deficitarno. Velika većina liječnika želi
raditi i nakon 65. godine, doduše, veći broj njih na pola radnog
vremena. Ono što nam sada kažu u Ministarstvu zdravstva jest da
će se najvjerojatnije ići na varijantu da liječnici mogu, ako
žele, raditi do 68. godine bez posebnih dozvola šefova i
ministra, a nakon toga, ako i dalje postoji potreba za njima, i
do 70. godine ako se dogovore s nadređenima. Sindikati su složni
s time, ali upozoravaju da se to mora formulirati tako da
liječnici rade i nakon 65. godine samo ako postoji potreba za
službom, a ne da onda ispaštaju mladi liječnici.
Učitelje, nastavnike i sveučilišne profesore
Za učitelje i nastavnike primjenjuje se Zakon o odgoju i
obrazovanju, koji definira da se u mirovinu mora ići sa 65
godina, a nastavnici i učitelji u školama mogu nastaviti raditi
samo do kraja školske godine ako u toj godini navršavaju 65
godina, dakle do 31. kolovoza. Ravnatelji, pak, mogu dovršiti
svoj četverogodišnji mandat ako i napune 65 godina. Intencija je
sada da i oni mogu raditi nakon 65. godine, ali u Ministarstvu
znanosti i obrazovanja ne znaju još što će se konkretno mijenjati
u Zakonu; to će se tek dogovarati idući tjedan. Sindikati
upozoravaju da se sada ljude tjera u mirovinu iako postoji
potreba za stručnim kadrom, posebice u strukovnim školama.
Sveučilišni profesori također mogu ostati raditi i nakon 65.
godine ako za njima postoji potreba i ako “udovoljavaju kriteriju
izvrsnosti”, koji određuje Nacionalno vijeće za znanost.
Odobrenje se izdaje na dvije godine, s mogućnošću produljenja za
još dvije godine, a ako i nakon toga neko visoko učilište ima
potrebu za tim profesorom, onda ga mora platiti iz vlastitog
budžeta. Nejasno je što bi se sada tu moglo mijenjati,
piše Jutarnji list.