Sve češće pacijenti se u Hrvatskoj žale na nestašice pojedinih
lijekova. Da ih svakodnevno nedostaje 200-ak vrsta, potvrdila je
i Hrvatska agencija za lijekove. Nedostatak se najviše osjeti u
malim sredinama, gdje se nalazi samo po jedna ljekarna.
Osobito su zabrinuti oboljeli od epilepsije, jer danima ne mogu
doći do klizmi za zaustavljanje epileptičnih napada.
Klizma za zaustavljanje epileptičnih napada, prijeko potrebna
devetnaestogodišnjem Denisu. No, već neko vrijeme nema je u
ljekarnama.
”Ostali smo šokirani kada nam je rečeno da lijeka nema. Kako
nema? Onda smo se okolo raspitali pa lijeka nema ni u Osijeku,
nema ni u jednoj apoteci u Zagrebu,a očito i šire. Ta klizma
košta između 5 i 15 kuna. Posljedice nedavanja klizme,možemo
govoriti o stotinama tisuća kuna”, kaže nam Denisova
majka, Nadica Bjelčić.
Lijek su nabavili preko prijatelja, no pitaju se kako ih je
sustav mogao ostaviti i ne obavijestiti, jer zamjene za njega
nema.
”Taj lijek je potreban svoj djeci i odraslim ljudima koji boluju
od epilepsije. Kod kojih uvijek postoji mogućenost velikog
napada, ili gran mal napada. Taj napad se ako samostalno ne prođe
unutar dvije minute mora
prekinuti unutar 10 minuta s
klizmom”, kaže Nadica.
Razloga za paniku nema?
Kako doznajemo od nositelja odobrenja lijeka, isporuka kasni zbog
prilagodbe novim propisima pa se očekuje u ljekarnama idući
tjedan. Nije ovo jedini lijek koji nedostaje – trenutačno ih je
dvjestotinjak.
”U malim mjestima je to puno gore zato što imate na izbor samo
jednu ljekarnu koja ima ograničeni broj pacijenata i relativno
mali lager. Tako da te nestašice us puno veći problem,nego u
Zagrbeu gdje imate preko 300 ljekarni gdje se možda i nađe”,
ističe predsjednica Hrvatske ljekarničke
komore Ana Soldo.
No, razloga za paniku nema, poručuju iz ljekarni i
veledrogerija. Nestašice su uobičajene i nema ih više nego inače.
”Problem postoji u tome što se neki lijekovi ne mogu zamijeniti
i mislim da je najveći problem defektura ne da lijekova nema,
nego da se paralelni lijek ne može bez intervencije kod doktora
izdati u ljekarni, a postoji kao paralelni lijek u ljekarni.
Lijekovi koji nemaju paralele za te defekture mi obično znamo one
nisu dugoročne, one su kratkoročne i mi ih prepoznajemo i
pokušavamo riješiti”, kaže Jakov
Radošević iz Medike.
U HZZO-u podsjećaju nositelje odobrenja lijeka da
nestašice moraju prijaviti njima, HALMED-u i ministarstvu.
”Nažalost to nositelji odobrenja ne čine redovito, jer mi uvijek
kad dobijemo neku informaciju obaviještavamo naše ugovorne
partnere,a to su ljekarne i doktori opće prakse tako da kad vide
da je lijek u defekturi odmah napišu neku generičku paralelu”,
poručuje glasnogovornik HZZO-a Nenad
Korkut.
HZZO na svojoj listi ima više od 4 tisuće lijekova, zanemariv
postotak kažu ih nedostaje.
Platit će cijeli iznos duga od 2 milijarde kuna?
U RTL Danas uživo se javila naša reporterka Matea
Damjanović koja je rekla da, iako trend nestašice
lijekova u svijetu raste, hrvatski građani ne bi trebali biti
zabrinuti.
O problemu duga prema veledrogerijama, naša reporterka je rekla:
“Sastanak u Ministarstvu zdravstva je zakazan za ponedjeljak.
Kako neslužbeno saznajemo, u Vladi razmišljaju ne da plate pola
iznosa duga, nego cijeli iznos od 2 milijarde kuna što bi moglo
dovesti i do pojeftinjenja lijekova što možda ne bi odgovaralo
veledrogerijama. S druge strane, u veledrogerijama kažu da
su s ovim najavama iznenađeni i kažu da nisu oni ti koji
formiraju cijene lijekova već
HALMED, HHZO i nositelji odobrenja određenog lijeka”, rekla je
reporterka RTL-a Matea Damjanović.