U redovnom mjesečnom istraživanju CRO
Demoskop RTL Danas otkriva
koje političke stranke počinju padati, a koje rasti, ima li
iznenađenja u poretku kao i treba li se vladajući HDZ zabrinuti?
Istraživanje o preferencijama birača za listopad donosi i
analizira Damira Gregoret.
Prema rezultatima istraživanja CRO
Demoskopa za RTL, da su
parlamentarni izbori provedeni početkom listopada, HDZ bi bio
relativni izborni pobjednik. Podrška vodećem HDZ-u blago raste
dok je SDP zaustavio petomjesečni rast, no prednost je i dalje
tek nešto iznad statističke pogreške.
HDZ blago raste, SDP zaustavio rast
Na ljestvici preferencija političkih stranaka
vrh pripada HDZ-u s izborom od 27,4 posto,
pola postotnog poena više nego u rujnu ( 27,0 posto iz rujna).
SDP je na 24,3 posto, nešto manje nego u
rujnu (24,4 posto u rujnu), čime je zaustavljen petomjesečni
rast. U listopadu prošle godine HDZ je imao sličnu potporu, a SDP
je bio na manje od 18 posto potpore. Treći izbor i dalje je
lista Mislava Kolakušića. Bivši sudac, sada
europarlamentarac koji izbjegava medije i oglašava se na
društvenim mrežama, a želi biti i predsjednik i premijer i
ministar, bilježi rast potpore – sada je na 6,1 posto (u odnosu
na 5,9 posto u rujnu). Nakon fijaska na Europskim izborima, a
onda i nedavne potpore Miroslavu
Škori MOST nastavlja rasti, sada je na
5,5 posto potpore (u rujnu 5,0 posto).
Živi zid najveći gubitnik na godišnjoj razini
Blagi rast bilježi
i HSS koji je sada na 3,5 posto (u
rujnu 3,3 posto). Neovisni za
Hrvatsku, nakon raspada, nastavljaju padati, Bira
ih 2,2 posto ispitanika (u rujnu 2,6 posto). Nešto manje ima
stranka zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića – 2 posto (1,9
posto u rujnu), dok stranku bivšega člana Živog
zida Ivana Pernara, sada predsjednika
stranke koja nosi njegovo ime, bira 1,9 posto ispitanika (1,7 u
rujnu).
Istu potporu ima i njegova bivša
stranka Živi zid (1,9 posto, jednako
kao i u rujnu). Prošle je godine u listopadu Živi zid bilježio
potporu veću od 12 posto, tako da je ta lista na godišnjoj razini
najveći gubitnik. HDZ-ov partner HNS, nakon
odlaska Matije Posavca bilježi blagi pad, sada su na 1,7 posto (u
odnosu na 1,9 u rujnu) tako da suprotstavljanje Blaženke Divjak,
ministrice iz njihove kvote, premijeru zbog plaća učiteljima i
nije pozitivno utjecalo na rejting.
Ostalih je 3,8 posto, a neodlučni 11 posto.
Grabar-Kitarović više nije prvi izbor za najpozitivnijeg
političara
Aktualna predsjednica Kolinda
Grabar-Kitarović više nije vodeća na ljestvici
najpozitivnijih političara. S te pozicije, kao i prije dva
mjeseca, smijenio ju je premijer i šef HDZ-a Andrej
Plenković.
Predsjednika Vlade i HDZ-a kao najpozitivnijega domaćeg
političara vidi 11,2 posto ispitanika (10,9 posto u
rujnu). Kolindu Grabar-Kitarović,
kandidatkinju za predsjednicu i, i dalje prvu osobu Pantovčaka,
najpozitivnijom ocjenjuje nešto manje ispitanika nego
prošlog mjeseca – 10,4 posto (11,2 posto u rujnu). Njezin
izazivač Zoran Milanović je
najpozitivniji za 7,6 posto ispitanika, bilježi rast nešto iznad
postotnog poena (6,4 posto u rujnu). Ministar
financija Zdravko Marić i dalje je
četvrti izbor s 3,6 posto, ali pada (5,2 posto u rujnu).
Ivan Pernar nešto bolje stoji nego
prošlog mjeseca, ali i dalje je najpozitivniji za manje od 3
posto ispitanika (2,9 posto u odnosu na rujanskih 2,7). Iako su i
dalje u top 10, pad na ovoj prestižnoj ljestvici bilježe
i Miroslav
Škoro (2,7), Mislav
Kolakušić (2,6) i Davor Bernardić
(2,3). Oni su ispod 3 posto.
Najviše je i ovoga mjeseca onih koji poručuju da nitko
od političara nije najpozitivniji – više od petine ispitanika
šalje upravo takvu poruku (22 posto). Ostalih je 5,4 posto, a ne
zna 11,2 posto ispitanih.
Promjene i na listi najnegativnijih političara
Premda je premijer Andrej
Plenković najpozitivniji, on i dalje drži vrh i
ljestvice najnegativnijeg političara. Da je on najnegativniji
političar, misli nešto više ispitanika nego u rujnu, njih 19,7
posto (19 posto u rujnu). Njegov partner Milorad
Pupovac i dalje je drugi izbor s 12,5 posto (12,7
posto u rujnu). Zorana
Milanovića najnegativnijim vidi 9 posto ispitanika;
gotovo dvostruko više nego u rujnu. (5,0 posto u rujnu). Više
negativnih glasova ima i Kolinda Grabar
Kitarović, takvom ju vidi 7 posto ispitanika (4,8
posto u rujnu).
Više je i onih koji šefa oporbe Davora
Bernardića negativno ocjenjuju – 4,6 posto (2,7
posto u rujnu), dok je nakon smjene, unatoč početku istrage i
aktiviranju saborskog mandata ispitanicima Lovro
Kuščević ispao iz fokusa, dvostruko manje
ispitanika ga negativno ocjenjuje (3,1 posto u listopadu u odnosu
na rujanskih 6,7 posto). Pada negativni doživljaj
i Milana Bandića (3,0 posto), a u top
10 je, godinama politički neaktivan, i bivši
premijer Ivo Sanader (2,1 posto).
Da su svi političari negativni, poručuje gotovo deset
posto ispitanika (9,8 posto). Ostalih je 1,9 posto, a ne zna 12,8
posto.
Pada ocjena radu Ureda predsjednice RH
Smjer kretanja zemlje u listopadu podupire 21,7
posto građana (prema 21,3 posto iz rujna). U ovomjesečnom
istraživanju 72,2 posto ispitanika smatra da Hrvatska ide u
pogrešnom smjeru, u odnosu na 68,4 posto iz rujna.
Pada i ocjena rada Ureda predsjednice RH. I dalje je trojka, ali
2,88 je nova najniža ocjena rada Ureda predsjednice
Grabar-Kitarović (u rujnu 2,96, a u listopadu prošle godine
3,32). Ocjena Vladi blago raste, ali i dalje je to tek
dovoljan, dva (2,18), dok najnižu ocijenu, već tradicionalno
ima Sabor. Povratkom zastupnika u saborske klupe ocijena je nešto
pala (1,86).
Rezultate istraživanja CRO Demoskop za rujan
pročitajteOVDJE!
Napomena: Istraživanje je provela
agencija PROMOCIJA PLUS od 1. listopada do 4. listopada 2019.
CATI metodom (telefonski) na uzorku od 1300
punoljetnih građana Republike Hrvatske.
Standardna pogreška uzorka iznosi +/- 2,77 posto, uz razinu
pouzdanosti od 95 posto