Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u utorak da su
izmjene Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima
motivirane željom za većom prepoznatljivošću ključnih trenutaka
prvih godina hrvatske samostalnosti među građanima te
istaknuo da Vlada predlaže njihovu primjereniju
valorizaciju.
Plenković se želio prisjetiti Tuđmana Nakon
Velike smjene straže Počasno-zaštitne bojne na Markovu trgu,
Plenković je građanima čestitao Dan neovisnosti, poručivši da
se u ovim trenutcima treba prisjetiti prvog hrvatskog
predsjednika Franje Tuđmana, tadašnjeg državnog vodstva i
hrvatskih branitelja.
“Na nama je da Hrvatsku koju imamo uređujemo na dobrobit svih
naših sugrađana, da gospodarski bude prosperitetnija, da
socijalno bude osjetljiva i uključiva, da razvojno rješavamo sva
pitanja i omogućujemo kvalitetniji život svim građanima”,
rekao je Plenković.
Želja je Vlade da datumi budu
prepoznatljivi Na novinarsko pitanje je li danas
posljednji dan da se 8. listopada obilježava kao blagdan,
Plenković je odgovorio kako će Vladin prijedlog
izmjena Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima
biti poznat u četvrtak.
Ocijenio je da je to cjelovito rješenje koje će, po mišljenju
Vlade, primjerenije i preciznije valorizirati sve ključne
trenutke u prvih nekoliko godina hrvatske samostalnosti,
kojih je mnogo.
Istaknuo je da je jedan od motiva modifikacije tog zakona želja
Vlade da ti datumi među građanima postanu prepoznatljivi i
refleksni – da su u onim trenucima kada, zahvaljujući radnom i
školskom ciklusu, imaju i veći afektivni odnos hrvatskoga naroda,
ali i vrlo smislen trenutak za buduće generacije.
Plenković ističe kako se vidi znatna razlika s kojim je emocijama
i oduševljenjem hrvatski narod 90-ih godina respektirao 30.
svibnja, u odnosu na ove datume danas.
“Što bi rekli kolokvijalno, vidi se što se primilo, a što se malo
slabije primilo pa stvari treba staviti na svoje mjesto”, izjavio
je Plenković.
Premijer na ‘aktualnom satu’ s građanima
Premijer Plenković je opetovano izrazio zadovoljstvo što je
hrvatska kandidatkinja za potpredsjednicu Europske komisije
Dubravka Šuica uspješno prošla saslušanja na nadležnim odborima
te izrazio uvjerenje da će svojim radom pridonijeti i
unaprijeđenju položaja osoba s invaliditetom.
“Šuica, koja se uvijek zauzimala za prava ranjivih skupina, bit
će dodana vrijednost da ono što se radi na europskoj razini
pomoge i na nacionalnoj”, odgovorio je Plenković na ‘aktualnom
satu’ s građanima u okviru Dana otvorenih vrata Hrvatskog sabora.
Dodatna tema kojom će se Šuica baviti su i teme koje se odnose na
osobe s invaliditetom, odgovorio je premijer građanki koju je
zanimalo hoće li Šuičin izbor utjecati na položaj osoba s
invaliditetom.
Plenković: Nema više trenda masovnog iseljavanja
Premijer je naglasio kako iseljavanje nije samo hrvatski problem,
s istim su se suočile i druge članice EU, u prvim godinama
liberalizacije kretanja dio građana odlazio im je u ekonomski
razvijenije članice Unije.
“Međutim i kod njih i kod nas se ti trendovi stabiliziraju
– nema više trenda masovnog iseljavanja”, rekao je premijer
i dodao kako je današnja “pečalba” drugačija od onih prije sto
ili pedeset godina.
Kad je riječ o mjerama za zaustavljanje iseljavanja, nabrojao
je uspješne gospodarske pokazatelje – rast prosječne i
minimalne plaće, rast mirovina, gospodarski rast od 3,1
posto, tri rekordne turističke sezone…
“Vlada je pokrenula gosopdarski rast, makroekonomski trendovi su
dobri, imamo najnižu stopu nezaposlenosti i najveću stopu
zaposlenosti – 66 posto”, naveo je premijer, priznajući da uvijek
može biti bolje.
Najavio je da će energetska strategija uskoro biti na Vladi,
istaknuo da je obrazovna reforma jedan od ključnih instrumenata
za prilagođavanje radnih mjesta u budućnosti.
Premijer je potvrdio da mu je poznat problem devastacije, odnosno
nelegalne sječe šuma, o čemu su govorile predstavnice udruge
Zeleni odred, prozivajući Vladu da ništa ne poduzima. Naglasio je
da se to ne radi uz Vladinu suglasnost.