Europska komisija ocijenila je da Hrvatska ispunjava potrebne
kriterije za ulazak u šengenski prostor i pozvala Vijeće EU-a da
Hrvatsku uključi u prostor bez unutarnjih graničnih kontrola.
“Ovo je važan dan, još jedan veliki europski uspjeh Hrvatske.
Ponajprije želim zahvaliti ministru Božinoviću, Bošnjakoviću i
svima koji su pomogli da ostvarimo ovo postignuće. Ostaje još
ulazak u šengenski prostor i Hrvatska je postigla sve što je
mogla kao neovisna država, u manje od tri desetljeća”, kazao je
premijer Plenković te se dodatno zahvalio europskim čelnicima
koji su pomogli Hrvatskoj napraviti veliki iskorak.
“Cilj politike ove Vlade je da Hrvatska ide u dublju europsku
integraciju. Ovom preporukom Komisije išli smo za time da lovimo
korak za prijateljskim zemljama Rumunjskom i Bugarskom”, nadodao
je Plenković.
Naglasio je i što je posebno važno.
“Proteklih nekoliko godina pojačali smo nadzor vanjske granice,
osnažili naše sposobnosti, povrh toga u mandatu naše Vlade
pronašli dodatnih 150 milijuna eura, koji su investirani ili će
se investirati za nadzor granica, policijske suradnje i politike
azila. To je povrh 120 milijuna eura, koliko je Hrvatska dobila
iz EU”, izjavio je hrvatski premijer pa posebno pohvalio hrvatske
napore u vremenu migracijske krize, kad se granice moraju dodatno
nadzirati.
“Ovo je još jedan naš politički uspjeh, radili smo predano i
tiho, ostvarili smo posao”, zaključio je Plenković.
Da bi mogla pristupiti šengenskom prostoru država mora dokazati
da je u stanju preuzeti odgovornost za kontrolu vanjskih granica
prostora u ime drugih država članica šengenskog prostora i za
izdavanje ujednačenih viza za kratkotrajni boravak; učinkovito
surađivati s drugim državama članicama šengenskog prostora kako
bi održale visoku razinu sigurnosti nakon ukidanja unutarnjih
granica; primjenjivati skup šengenskih pravila, poput pravila o
kontrolama na kopnu, moru i u zračnim lukama, izdavanje viza, o
policijskoj suradnji i zaštiti osobnih podataka te se povezati se
na šengenski informacijski sustav (SIS) i Vizni informacijski
sustav (VIS) i upotrebljavati ih.
U državama članicama šengenskog prostora provode se redovite
evaluacije kako bi se provjerilo primjenjuju li ispravno pravila
šengenskog prostora. Sama ocjena Komisije o tehničkoj spremnosti
za ulazak u Schengen nije dovoljna, ali je preduvjet da bi zemlje
članice mogle donijeti političku odluku o primanju u šengenski
prostor.
“Ne bih špekulirao o datumu ulaska u šengenski prostor, mi smo
zadovoljni ovim uspjehom. Razgovarat ćemo sa svim državama
članicama, za dva mjeseca predsjedat ćemo Vijećem Europske unije
i nije praksa donositi velike odluke dok je neka zemlja u toj
ulozi. Treba znati i da su Rumunjska i Bugarska ispred nas, a što
se nas tiče, mi smo spremni i to je prepoznato”, naglasio je
Plenković i dodao da će sa Slovenijom probleme rješavati
dijalogom.
Potom je nastavio o pitanju odnosa sa Slovenijom odgovorom našoj
reporterki Damiri Gregoret.
“Naš ministar vanjskih poslova bio je na Bledskom forumu i susreo
se s kolegom Cerarom, ja sam razgovarao s kolegom Šarecom,
vidjeli smo inicijativu slovenskih zastupnika i naš odgovor u EU
parlamentu. Naša pitanja sežu iz doba SFRJ, imamo načina kako to
riješiti. Trenutno traje proves na sudu u Luksemburgu i prvo
treba vidjeti je li taj Sud uopće nadležan. Za nas nije i želimo
pitanje riješiti bilateralno, što smo rekli slovenskim kolegama i
svim partnerima u EU. Svaka akcija koja bi podrazumijevala bilo
kakvu vrstu blokade nije dobrodošla i nemojte zaboraviti,
Hrvatska ima drugačiji položaj unutar EU. Nisam sklon ti alatima
i da ih itko poduzima”, riječi su hrvatskog premijera, koji je
poručio Slovencima da kad bi ono što nazivaju problemom to
uistinu i bio, ne bi ni Slovenija bila dio europske obitelji.
“Vjerujem da odnosi sa Slovenijom moraju biti bolji, na svim
razinama. Povijesno nismo imali otvorenih pitanja, ni sa kim pd
susjeda nismo imali tako malo problema kao sa Slovenijom.
Naprijed ćemo stavljati sve što je dobro”, ustvrdio je Plenković.
Bugarska i Rumunjska još od 2011. imaju pozitivnu evaluaciju
Europske komisije, ali još nisu dio šengenskog prostora jer nema
suglasnosti svih zemalja članica.
Sam ulazak u Schengen, odnosno kada će biti donesena politička
odluka, teško je predvidjeti iz više razloga: prvi je što se već
nekoliko godina u EU pokušava dogovoriti reforma Dublinskog
sustava, što je pitanje solidarnosti unutar Unije po pitanju
migracija i o čemu još nema konsenzusa, drugi je što će se morati
jačati šengenski sustav i treći što su ispred Hrvatske u
čekaonici za Schengen Bugarska i Rumunjska.
Šengenski prostor trenutačno se sastoji od 26 europskih zemalja
(od kojih su 22 države članice EU‑a: Austrija, Belgija, Češka,
Danska, Estonija, Finska, Grčka, Francuska, Italija, Latvija,
Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Njemačka,
Poljska, Portugal, Slovenija, Slovačka, Španjolska i
Švedska. Četiri zemlje koje nisu članice EU-a također su dio
Schengena: Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska.
Trenutačno je šest zemalja članica EU-a izvan Schengena. Velika
Britanija nikada nije htjela biti članicom toga prostora, a
slijedom toga i Republika Irska je morala ostati izvan, jer bi u
suprotnom morala uvesti granične kontrole sa Sjevernom Irskom,
što je protivno mirovnom sporazumu iz 1998. Ciparska, međunarodno
priznata vlada, ne kontrolira cijeli teritorij, na sjeveru otoka
je samoproglašena Turska Republika Sjeverni Cipar, koju priznaje
samo Turska. Bugarska i Rumunjska od 2011. godine imaju pozivnu
ocjenu Europske komisije, ali još nema političke suglasnosti da
ih se prime. Šesta je Hrvatska.
Priča sa prostorom bez unutarnjih graničnih kontrola počela je
14. lipnja 1985. kada je pet zemalja članica – Belgija,
Francuska, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska potpisalo sporazum
pored Schengena, malog mjesta u Luksemburgu. Međutim, provedba
sporazuma počela je tek u ožujku 1995. kada se ukinute granične
kontrole između zemalja potpisnica.