Od njega obolijeva svaka četvrta osoba na svijetu, a može
pogoditi bilo koga – riječ je o moždanom
udaru.
Na Svjetski dan moždanog udara KBC “Sestre milosrdnice” u
Zagrebu i još četiri druge hrvatske bolnice dobile
su uređaj kojim će lakše spašavati živote oboljelima od ove
opasne bolesti. Danas na nogama, no prije pet mjeseci
Srećko je u bolnicu dopremljen na nosilima.
“Samo sam se srušio na pod i nisam znao. Bio sam u nekoj
svijesti, nisam znao što se događa sa
mnom. Šest sati sam ležao na podu dok
me kolega s posla nije našao”, pripovijeda je Srećko
Budek. Imao je sreće što je izdržao tako dugo, ali
ništa ne bi bilo moguće bez liječnika.
“I takvi pacijenti koji dođu vrlo rano, znači u prvih
šest sati, ali moguće i do 24 sata su idealni kandidati za
proceduru mehaničke trombetomije“, rekla je
neuroradiologinja iz KBC-a “Sestre
milosrdnice” Dijana Zadravec.
Monitor prikazuje svaku pa i najmanju žilu
A to znači zahvat na ovom “svemirskom brodu” od uređaja koji od
danas zamjenjuje stari. Modularni tzv. Zee Biplane, u
novoj angiosali olakšat će im posao
spašavanja života.
“Mi ubodemo u preponu, obično nekad i kroz ruku i sustavom
katetera dođemo do ciljanog problema unutar krvnih žila mozga.
Ako se radi o svježem ugrušku i začepio ju je, izvadimo
ugrušak van”, kazao je radiolog u KBC “Sestre
milosrdnice” Vladimir Kalousek.
A u 2D prikazu sve mogu pratiti na ovom monitoru koji prikazuje
svaku pa i najmanju žilu. U roku od sat vremena problem može biti
riješen. Pet bolnica u Hrvatskoj dobilo je ovakav uređaj
zahvaljujući europskim sredstvima. Ukupna vrijednost iznosi 172
milijuna kuna.
“Ta vještina, znanje i aparat polumrtvoga čovjeka
dižu i on nakon fizikalne terapije za nekoliko
mjeseci počinje normalno raditi. Inače bi cijeli život bio u
kolicima ili bio na onome svijetu”, kazao je ministar
zdravstva Milan Kujundžić.
Moždani udar drugi je uzrok smrti u Hrvatskoj i
svijetu
Moždani udar drugi je uzrok smrti u Hrvatskoj i svijetu.
Pretpostavlja se da će ove godine pogoditi 14 milijuna ljudi,
odnosno svakog četvrtog stanovnika. Moguće je da će trećina
oboljelih umrijeti, stoga je važno znati da se to može
spriječiti.
“Bolesnici naši su ili pušači ili visok tlak, stres, fizička
neaktivnost, nema zapravo ni dobne granice, iako starija
populacija je ta koja je češće zahvaćena”, rekla
je neuroradiologinja Zadravec.
Prepoznati ga možete po ovim simptoma: osoba otežano i
nerazumljivo govori, ne može podignuti ruku, nepokretna joj
je jedna strana lica ili tijela. Minute koje slijede ključne su
za zvanje u pomoć jer se pravodobnom reakcijom
može spasiti život.
Važna je prevencija
Gostujući u RTL-u Danas, Verica Kralj,
voditeljica Odjela za srčanožilne bolesti HZJZ-a, kaže da je
moždani udar je globalna epidemija.
“On jest najčešći u starijim dobnim skupinama, no nitko nije
pošteđen. Može se raditi o genskoj predispoziciji, metaboličkoj
bolesti, prsnuću aneurizme… Ako osoba zna da je u
riziku, ako ima u obiteljskoj anamnezi nekoga tko je
imao moždani udar, ako ima neke čimbenike tipa dijabetes,
povišeni krvni tlak… Osoba bi se tada trebala javiti liječniku
i kontrolirati svoje zdravlje”, rekla je Kralj.
U Hrvatskoj je moždani udar drugi uzrok smrti, s nekih šest
tisuća umrlih osoba na godinu. Trećina onih
koji dobiju moždani udar umiru, trećina završi s nekim
invaliditetom, a trećina se dobro oporavi.
Upravo zato najvažnija je prevencija.
“Znamo čimbenike na koje možemo djelovati: povišeni krvni tlak,
šećer u krvi, masnoće u krvi… Ti čimbenici često su posljedica
nepravilnih životnih navika koje bi svatko od nas trebao
mijenjati. Primjerice, sjedilački život, nepravilna prehrana…
Prije svega treba prepoznati te čimbenike i pridržavati se
određenih pravila”, rekla je Kralj.