Srijeda šestog jedanaestog za 6,11 posto.
Najava je to velikog sindikalnog
prosvjeda na Markovu trgu kojim traže ispravljanje
nepravde i povećanje koeficijenta prosvjetarima.
A sutra se 17. dan štrajka cirkularno nastavlja u
Osječko-baranjskoj i Ličko-senjskoj županiji. Inače, dosad
najduži štrajk u školama bio je 1994. i trajao tri
tjedna. Od tada, gotovo da nema ministra kojeg se nije
prozivalo zbog koeficijenata i kojeg se nisu tražile povišice.
Tresla se brda, rodio se miš
Najavljivao se potop, raskid koalicije, a dogodilo se ništa.
HDZ i HNS su se dogovorili. Vlada će učiteljima od sredine iduće
godine povećati koeficijent za dva posto, a HNS je podržao
proračun.
“Ja nisam sindikalac. Treba dobro reći, koliko ja znam želja
sindikata je bila u koeficijentima 6,11 posto, a konačan rezultat
tijekom 2020. godine, ne odmah na početku će biti rast
plaća od 8,12 posto. Je li ovo pobjeda HNS-a? Ne bi ja to tako”,
rekao je nedavno predsjednik HNS-a Ivan
Vrdoljak.
“Sa sindiatima ćemo još razgovarati vjerujem da je ovo dobra
ponuda da se dobiva šest posto koji su sindikati tražili”,
napomenuo je predsjednik sabora Gordan
Jandroković.
Sinidkati znaju što su tražili, a znaju i što su dobili. Nisu
zadovoljni. “Htjeli su nas slomiti, a samo su nas osnažili.
Pritisak znamo pojačavati. U srijedu štrajka cijela Hrvatska, ali
će i dio Hrvatske biti na Markovu trgu”, rekla je
predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja
Šprem.
Nova Vladina ponuda
I to u srijedu kad su najavili veliki prosvjed za 6,11 posto.
Prije toga, točnije sutra u 08:00 će sjesti s ministrima za stol.
Čeka ih Vladina ponuda prema kojoj, primjerice, učitelju iz
Zagreba ili Virovitice s deset godina staža i dvoje djece, ako se
osnovica uveća za šest posto i tome doda dva posto veći
koeficijent – neto plaća povećat će se 588 kuna. Ako se na
istu osnovicu doda šest posto veći koeficijent, što traže
sindikati, plaća će mu biti 884 kune veća. Odnosno, dobit će 296
kuna više nego što predlaže Vlada.
Povijest štrajkova
Gotovo da nema ministra obrazovanja koji se nije nosio sa
štrajkom i sindikatima. Osnovne i srednje škole, fakulteti,
instituti i 2012. su uglavnom bili prazni. Tražio se
odlazak Željka Jovanovića.
“Taj gospodin ako ima imalo dostojanstva bi trebao otići s
funkcije jer joj očito nije dorastao”, izjavio je 2012. godina
predsjednik Matice hravatskih sindikata Vilim
Ribić.
Nastave nije bilo, ali tko je u školu stigao bio je
zbrinut. “Već 20 godina smo marginalizirani i sad je to
prelilo čašu”, rekla je prije sedam godina
profesorica Filomena Sirovica.
“Svi znamo da je situacija teška i da novca nema, ali da se na
prosvjeti mora uvijek najviše osjetiti”, kazao je u studenom
2012. profesor u zagrebačkoj OŠ kralja
Tomislava Orest Žunković.
Tri godine kasnije – drugi ministar, problemi
isti
Tri godine kasnije, drugi ministar, problemi isti. Štrajkalo se
četiri dana. Očekivali su povišice od četiri posto. Najprije su
odustali u osnovnim školama. Učenici su se vratili u klupe.
Tada ministar obrazovanja, Vedran Mornar,
samo je ponavljao da razloga za štrajk nema. Ipak, Vlada je
odlučila da će tada štrajkašima dani biti
plaćeni. “Sindikati su rekli da će štrajkati iz osvete. Ja
mislim da nije vrijeme za osvetu. Osveta nije nešto što bi treblo
biti legalan razlog za štrajk”, izjavio je tada Mornar.
Preporod prošle godine tražio 19 posto povećanje
plaće
Prošle godine, krajem studenog – jednostani štrajk u više od 300
osnovnih i srednjih škola. Organizirao ga je nezadovoljni
Sindikat Preporod koji je tada tražio 19 posto veće plaće. Bili
su sami.
“Zašto oni danas nisu ovdje to treba pitati njih, ali ih možda i
treba razumjeti”, rekla je prije godinu dana povjerenica
Sindikata Preporod Gordana Kovač.
Nije im se pridružilo osam sindikata javnih službi koji su, iako
su najavljivali štrajk, pristali na Vladinu ponudu;
tri posto veće plaće u siječnju te dodatna dva posto u
rujnu. Čim je stigao rujan 2019., prosvjedi su počeli i to
prije nego je nova školska godina počela.
“40 godina radnog staža i prešla sam i dobijem šest tisuća kuna
plaću”, rekla je tada Branka, učiteljica iz Karlovca.
Slično razmišlja i njezin kolega iz
Petrinje. “Jednostavno, mislimo da smo podcijenjeni i
želimo da se to promijeni što prije”, govori Vinko.
Ministrima i premijeru pod prozorom su se samo mijenjali
sindikati – stigla je jesen prosvjeda. “Akceptirat ćemo sve
zahtjeve, koji se pojave i naravno u skladu s nekakvom odgovornom
politikom vidjeti kolike su nam mogućnosti”, rekao je u rujnu
ministar rada Josip Aladrović.
Aladrović: Štrajk nije opravdan
“Mi moramo naći kvalitetno rješenje da učenicima osiguramo
najbolje obrazovanje”, dodala je tada Blaženka
Divjak.
Rješenje nije pronađeno, štrajk je počeo 10. listopada. Šest
dana kasnije i ponuđenih 6,12 posto bilo je neprihvatljivo.
“Ja cijelo ovo vrijeme smatram da štrajk nije opravdan. Ljudi su
dobili plaću veću 2% za mjesec rujan. Ova vlada je susretljiva.
Spremna za dijalog”, prije nešto manje od mjesec dana rekao je
premijer Andrej Plenković.
Sindikati ne odustaju, štrajk se nastavlja, a sindikati na
dnevnoj bazi izmjenjuju županije u kojima nema nastave.
Ispred Muzeja prekinutih veza najavili su nove akcije. Desetog
dana štrajka pjevali su premijeru i ministrima pod prozorom,
a onda se opet oglasili, simbolično iz Muzeja, ovaj put
iluzija.
Zaiskrilo zbog plaća sindikalnih čelnika
Zbog visine plaća čelnika sindikata, ali i prosvjetnih radnika –
zaiskrilo je još jednom prošlog tjedna. Poručili su da će
objaviti koliko primaju na mjesec, ali pod jednim uvjetom.
“Objavit ćemo u lipu našu plaću kada mediji objave kolike su
plaće glavnih urednika medija pa ćete vidjet onda čuda”, rekao je
Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić.
Čuda se možda dogode sutra kad sindikati sjedaju za stol s
ministrima rada, obrazovanja i financija.