“Zemlje Zapadnog Balkana polažu nade u hrvatsko predsjedanje
Vijećem EU-a i dobivanje pozitivnog
odgovora Europskog vijeća za početak
pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije i Albanije do
zagrebačkog samita u svibnju”, rečeno je u petak na ženevskom
skupu o europskim perspektivama zemalja jugoistočne Europe.
Sastanak na vrhu u
organizaciji Svjetskoga gospodarskog foruma (WEF)
okupio je predsjednike država ili vlada te ministre iz: Albanije,
Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Francuske,
Grčke, Italije, Kosova, Mađarske, Sjeverne Makedonije, Slovačke,
Slovenije, Srbije i Turske.
Hrvatski
premijer Andrej Plenković istaknuo
je da “Hrvatska ima namjeru pomoći svojim susjedima” i da bi bilo
“idealno postići konsenzus” o otvaranju pregovora sa
Sjevernom Makedonijom i Albanijom do svibnja.
“Nismo pretjerani optimisti, a ni veliki entuzijasti. No, taj
proces treba ići dalje. Bez te perspektive ne možemo računati na
ubrzani gospodarski razvoj, prave demokratske vrijednosti i
suradnju, a sukladno tome, ni na daljnje jačanje
stabilnosti i sigurnosti našega neposrednog
susjedstva”, istaknuo je Plenković.
Osvrnuo se i na spomen-ploču generalu JNA Mladenu
Bratiću koji je vodio ofenzivu na Vukovar tijekom
Domovinskog rata.
“Hrvatska će uputiti službenu prosvjednu notu Srbiji i to sam
rekao Aleksandru Vučiću“, izjavio je
Plenković i napomenuo da je Vučić pozvan u Zagreb te da je na
njemu hoće li doći. Nije izostao odgovor predsjednika
Srbije.
“Zašto imate ulice ljudi koji su osuđeni za terorizam u Švedskoj?
Kako hrvatske novinare nije sram pitati me za to, a imate
Ulicu Mile Budaka? A hoću li u
Zagreb, odlučit ću brzo”, odgovorio je Vučić.
Zaev i Rama uzdaju se u Hrvatsku
Europsko vijeće u listopadu nije postiglo dogovor o otvaranju
pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Većina
zemalja bila je za, ali je potrebna jednoglasna odluka svih
zemalja članica.
Francuska kao najglasnija protivnica skoroga europskog proširenja
te Nizozemska i Danska nisu podržale dvije balkanske zemlje.
Sjevernomakedonski premijer Zoran
Zaev podsjetio je da su učinjene “mnoge promjene u
želji za napredovanjem i približavanjem europskoj
integraciji”.
Polaže nade u hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a jer smatra da će
biti “više fokusa na cijelu regiju” i ističe da će S. Makedonija
“nastaviti provoditi reforme”.
Albanski premijer Edi Rama rekao je
kako se osjećaju kao da su “ostali bez kompasa”, ali je članstvo
u EU “ono što Albanija i njezini građani žele”.
Vučić traži odgovor
Srbija je od početka pregovora s EU-om početkom 2014. otvorila 17
poglavlja, posljednje o financijskim uslugama u lipnju ove
godine.
Jedan od uvjeta ulaska Srbije u EU jest normaliziranje odnosa s
Kosovom. Iz Bruxellesa pozivaju Prištinu na ukidanje pristojbi na
robu iz Srbije, a Beograd da osigura ozračje
za nastavak dijaloga.
Vučić kaže da Srbija “nije optimistična” kao S. Makedonija i
Albanija, ali želi jasan odgovor.
“Ne molimo nikoga ni za što, samo tražimo jasan put prema
budućnosti. Recite nam želite li nas ili ne, budite jasni”, rekao
je Vučić i dodao da se nada odgovoru do zagrebačkog samita.
Pažin ne očekuje popust, Zvizdić demantira
Macrona
Crna Gora je u sedam godina otvorila 32 poglavlja, dok su BiH i
Kosovo potencijalne države kandidatkinje.
Crnogorski zamjenik premijera Zoran
Pažin poručio je kako u Podgorici ne očekuju da EU
“zažmiri na naše slabosti”.
“Baš suprotno, želimo izgraditi zajednicu koja poštuje europska
pravila i standarde”, rekao je Pažin.
Predsjednik bosanskohercegovačke vlade Denis
Zvizdić ponovio je da “članstvo u EU nema
alternative i da EU treba nastaviti podupirati i ulagati u
jugoistočnu Europu”.
Komentirao je izjavu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o
tome da je “BiH tempirana bomba koja kuca tik uz Hrvatsku i
suočava se s problemom povratka džihadista”.
“Unatrag tri godine nijedan BiH državljanin nije otišao na
strano bojište i nije sudjelovao u terorističkom činu. Napravili
smo ozbiljan iskorak u borbi protiv terorizma”, izajvio je
Zvizdić i naglasio da je Sarajevo otvoreno za suradnju s
Francuskom.
U Ženevi je bio i posebni izaslanik State Departmenta za Zapadni
Balkan Matthew Palmer koji je ponovio
da je Amerikance “duboko razočarala” odluka o blokiranju S.
Makedonije i Albanije, ali se nada pozitivnom ishodu do
zagrebačkog samita.
U Novom Sadu otkrivena spomen ploča zapovjedniku napada
na Vukovar
U vojnom kompleksu Vojske Srbije (VS) u Novom Sadu u petak je, u
sklopu obilježavanja dana 1. brigade Kopnene vojske VS-a,
otkrivena spomen-ploča zapovjedniku Novosadskog korpusa
general-majoru Mladenu Bratiću, koji je predvodio napad postrojbi
bivše Jugoslavenske narodne armije (JNA) na Vukovar, te poginulim
vojnicima tog korpusa.
U nazočnosti tridesetak časnika VS-a, te čelnika pokrajinske i
gradske vlasti, predsjednik vojvođanske vlade Igor Mirović
ocijenio je da se danas odaje počast uz sjećanje na “one koji su
dali svoj život izvršavajući časno zadaće koju je postavilo
zapovjedništvo države koju smo branili u teškim trenucima”.
“Ponosan sam na činjenicu što smo smogli snage poslije gotovo 30
godina od tragičnih događaja otkriti spomen ploču”, rekao je
Mirović.
“Naša je dužnost da se sjećamo najhrabrijih, najboljih među nama,
onih koji su časno obavljali svoje zadaće i svojim životima
platili slobodu za nas i naš narod. Neka živi sjećanje na te
heroje. Oni su svoje živote ugradili u temelje naše otadžbijne”,
istaknuo je Mirović.
U spomen sobi govorio je i brigadni general Zoran Nasković i
ocijenio da će ratni sukobi na prostoru bivše Jugosabvije 90-ih
“ostati upampćeni kao krvavi sukobi bliskih i povezanih naroda”.
Uz spomen-ploču generalu Mladenu Bratiću, otkrivena je i spomen
ploča poginulim vojnicima Novosadskog korpusa, a te je obilježja
blagoslovio svećenik Srpske pravoslavne crkve.
Prema neslužbenim informacijama riječ je o 200 poginulih, 36o
ranjenih, dok se pet vodi kao nestalo.
Ceremoniji u spomen sobi nazočilo tridesetak časnika Vojske
Srbije i uzvanika, a nakon govora vijence su položili vojvođanski
premijer Mirović, general Nasković te gradonačelnik Novog Sada
Miloš Vučević.
Reagirajući u četvrtak na najavljeno otkrivanje spomen-
ploče, koalicija nevladinih organizacija Građanska
Vojvodina ocijenila je to kao “ruganje žrtvama ratnih zločina,
etničkog čišćenja i genocida iz devedesetih godina”.
Kako se navodi u njihovu priopćenju, “Bratić je zapovijedao
napadom na Vukovar i razaranjem tog grada, što je bila jedna od
najsramnijih vojnih operacija u modernoj povijesti ratovanja,
koja je ostavila neizbrisivu ljagu na obrazu glavnog grada
Vojvodine”.
“Građanska Vojvodina smatra da je ovo još jedan u nizu poteza
kojim se Ministarstvo obrane i Vojska Srbije rugaju žrtvama
ratnih zločina, etničkog čišćenja i genocida iz devedesetih
godina 20. stoljeća”, te da “Vojska Srbije po drugi put ubija
žrtve ratnih zločina, a članovima njihovih obitelji živote
pretvara u još veći pakao”, stoji u priopćenju.
Koalicija nevladinih organizacija Vojvodine podsjetila je i na
jedan od grafita koji se devedesetih godina nalazio na jednoj
fasadi u centru Novog Sada – “Novosadski korpuse – stidi se!”.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u petak je u Ženevi,
komentirajući otkrivanje spomen ploče generalu bivše JNA Mladenu
Bratiću koji je zapovijedao napadom na Vukovar, rekao da Hrvatska
ima ulice nazvane po Mili Budaku, dužnosniku Nezavisne države
Hrvatske, saveznice nacista u 2. svjetskom ratu.
“Pitali su me novinari iz Srbije kako nije sramota hrvatske
novinare pitati me za to dok u Hrvatskoj postoje ulice Mile
Budaka”, rekao je Vučić.
Hrvatska je u petak prosvjedovala kod srbijanskih vlasti
zbog spomenika generalu bivše JNA koji je vodio napad na Vukovar
1991. i pozvala Beograd da prestane veličati
zločine.
U diplomatskoj noti veleposlanstvu Srbije u Zagrebu,
Ministarstvo vanjskih poslova osudilo je taj čin i pozvalo
srbijanske vlasti da prestanu relativizirati i veličati
zločine.