Sindikalni čelnici dobili su ponudu vladajućih, čiji plan je bio
prekid štrajka koji traje više od mjesec dana. Ali, s obzirom na
to da ona ne ide u smjeru koji se traži od prvog dana,
nema oduševljenja kod zaposlenih u osnovnim i srednjim
školama. Da bi bilo jasnije zašto vlada
nezadovoljstvo, profesor
matematike iz jedne zagrebačke gimnazije napravio
je detaljan izračun.
“Trenutačno, osoba koja je nastavnik pripravnik ima koeficijent
složenosti posla 1,124. Kako je osnovica svima jednaka i
iznosi 5695,87 kuna bruto, pomnožena s danim
koeficijentom iznosi 6402,15 kuna, što je 4747,41 kuna neto.
Osoba koja ima položen stručni ispit
ima koeficijent složenosti
poslova 1,325, što znači da je njezina bruto plaća
7547,03 kuna, a neto plaća 5403,93 kuna”, opisao je aktualnu
situaciju profesor matematike.
Zatim je naveo što zaposleni u osnovnim i srednjim školama
žele…
“Uz povećanje koeficijenta složenosti poslova od 6,11
posto pripravnički koeficijent postaje
1,193, a njegova bruto plaća: 6795,17 kuna te neto
plaća: 4972,78 kuna. U slučaju da je osoba položila stručni
ispit, njezin koeficijent složenosti poslova postaje 1,408,
a bruto plaća: 8019,78 kuna, odnosno, neto plaća –
5675,02 kuna. Razlika u plaći za pripravnika je 225,37 kuna, a za
osobu koja je položila stručni
ispit 271,09 kuna.”
Nakon toga otkrio je što Vlada nudi nakon posljednjih
pregovora.
“Od 1. 12. 2019. povećanje dodatka na
osnovicu od tri posto znači da bi osoba koja nema
položeni stručni ispit imala plaću u bruto iznosu veću za tri
posto od osnovice, što je za 170,87 kuna bruto pa bi njezina
bruto plaća iznosila 6573,03 kuna, samim time bi neto plaća
iznosila 4845,40 kuna. S položenim stručnim ispitom osobi
bruto plaća raste na 7717,90 kuna, što je neto 5501,91 kunu. U
lipnju Vlada nudi dodatak od jedan posto na osnovicu, što iznosi
56,96 kuna bruto te bi tako bruto plaća nastavnika bez položenog
stručnog ispita iznosila 6626,99 kuna, što iznosi neto 4876,34
kune, a za osobu koja ima položeni stručni ispit bruto plaća bi
iznosila 7774,86 kuna, što je neto 5534,58 kuna.”
Dakle, razlika između plaća pripravnika s povećanim koeficijentom
i onoga što Vlada nudi je 96,44 kune. A kod onih sa stručnim
ispitom razlika je još veća.
“Sukladno tome, s povećanjem koeficijenata i plaća pripravnika
bila bi 96,44 kuna veća nego s dodacima na osnovicu plaća. U
slučaju nastavnika koji ima položeni stručni ispit razlika je
140,44 kuna. Ovo je povećanje koje Vlada nudi samo prosvjetarima.
Dakle povećanje plaće za 96,44 kune,
odnosno 140,44 kune, dok s povećanjem koeficijenata plaća raste
za 225,37 kuna, odnosno 271,09 kuna neto. Uz povećanje
koeficijenata bruto plaća nastavnika, uz povećanje ‘2+2+2’,
iznosila bi 8361,51 kuna, što je 5870,98 kuna neto. Razlika
iznosi 140,46 kuna. To znači da dva posto dodatka na osnovicu u
bruto iznosu iznosi 113,91 kuna, što ako pribrojimo sva povećanja
kroz dodatke, u konačnici bi profesor koji ima položeni stručni
ispit na kraju cijelog paketa imao
bruto plaću od 8116,56 kuna, što je neto 5730,52 kuna. Uz
povećanje koeficijenata bruto plaća nastavnika, uz povećanje
‘2+2+2’, iznosila bi 8361,51 kuna, što je 5870,98 neto. Razlika
iznosi 140,46 kuna.”
Sad je sve na zaposlenima u prosvjeti koji do četvrtka, 28.
studenoga u 16 sati, moraju odgovoriti: prihvaćaju li
na Vladin prijedlog i jesu li za
štrajk, u slučaju da ne prihvaćaju prijedlog.