Potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva
(DIP) Vesna Fabijančić
Križanić potvrdila je kako od 12 kandidatura za
predsjednika države koje je Povjerenstvo zaprimilo, jedna
nije sa potrebnih 10 tisuća potpisa.
“Jedna nije s potpisima, ali je zaprimljena, jer je predan
prijedlog na obrascu”, rekla je Fabijančić-Križanić iza ponoći,
kada je istekao rok za podnošenje kandidatura.
Službena izborna promidžba, potvrdila je, počet će u četvrtak.
DIP planira održati sjednicu u četvrtak, najvjerojatnije u 12
sati, tada će utvrditi listu kandidata za predsjednika i objaviti
je na svom webu, dakle već u ranim poslijepodnevnim satima, a
time onda počinje i izborna promidžba, navela je.
Podsjetila je da svaki kandidat na promidžbu smije potrošiti do
osam milijuna kuna, da će službena promidžba trajati do 20.
prosinca u ponoć.
Kandidatima je poručila da će morati prikazati sve donacije, sva
vlastita sredstva, troškove, cijene i popuste medijskog
oglašavanja.
Prva financijska izvješća kandidati moraju podnijeti sedam dana
prije izbora, podsjetila je Fabijančić-Križanić.
Tko je sve u utrci?
Kandidature su podnijeli aktualna
predsjednica Kolinda Grabar Kitarović,
bivši SDP-ov premijer Zoran
Milanović, pjevač Miroslav
Škoro, europarlementarac Mislav
Kolakušić, ekonomist Dejan
Kovač, bivši pravaš sada čelnik stranke
Desno Anto Đapić.
Midžić kandidaturu podnio i prije pet godina
Isto su učinili redatelj Dario
Juričan odnosno Milan Bandić, kandidatkinja
Radničke fronte Katarina Peović, saborski
zastupnik Ivan Pernar (SIP), predsjednica
Starta Dalija Orešković, predsjednik
Hrvatske stranke svih čakavaca, kajkavaca i
štokavaca Nedjeljko Babić te nezavisni
kandidat Slobodan Midžić koji je
kandidaturu podnio i prije pet godina, ali nije postao kandidat
za predsjednika. Ovoga puta donio ju je samo uz svoj potpis.
Koliko će potencijalnih kandidata uistinu ‘ući u igru’ za
Pantovčak, znat će se kad DIP pregleda kandidature i objavi listu
kandidata za predsjednika.
Od kandidature je odustao nezavisni saborski zastupnik i bivši
ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić, od potrebnih 10 tisuća
potpisa prikupio ih je nešto iznad osam tisuća.
Iako su najavljivali da će i oni ući u utrku za Pantovčak, u
konačnici to nisu učinili bivši potpredsjednik Račanove
Vlade Ante Simonić, saborski
zastupnik, bivši ‘mostovac’ Tomislav
Panenić i bivši model Ava
Karabatić.
Grabar-Kitarović ima potpisa gotovo kao svi zajedno
Aktualna predsjednica u izbornu promidžbu ulazi s najvećim brojem
potpisa potpore, gotovo 232 tisuće. Iako je to 100 tisuća manje
nego prije pet godina, Grabar Kitarović prikupila je tek 30-ak
tisuća potpisa manje nego svi drugi kandidati zajedno. Pritom
treba napomenuti i kako ih je Milanović prikupljao samo dva
od mogućih 12 dana.
Najmanje potpisa, oko 11 tisuća, prikupila je Dalija Orešković
koja ja posljednja, kratko prije ponoći, predala DIP-u
kandidaturu.
U posljednjim trenucima potpise DIP-u za predsjedničku
kandidaturu predala Dalija Orešković
Orešković je prvo kasnila na predaju kandidature koja je bila
zakazana za 23 sata a zatim je problem nastao jer joj je
nedostajao jedan od potrebnih dokumenata zbog čega je izlazila i
ponovno ulazila u prostorije DIP-a a potom morala ispunjavati
dodatni formular.
“Ostavili smo srce na terenu i dali zadnji atom snage. Imala sam
pomalo gerilski način prikupljanja potpisa”, kazala je Orešković
nakon predaje potpisa priznavši kako je bila zabrinuta hoće li
svi potpisi stići na vrijeme. Zahvalila je svima koji su na
terenu skupljali potpise ali i uputila kritike na način na koji
su pojedini kandidati skupljali potpise.
“Pojedini kandidati prikupili su i 200 tisuća potpisa pa se pitam
čemu to ako je za pravovaljanu kandidaturu dovoljno 10 tisuća.
Jesu li brojni ljudi koji su stavljali potpise za pojedine
kandidate to činili jer se boje gubitka radnih mjesta?”, upitala
je.
Orešković je istaknula kako je njezin motiv ulaska u
predsjedničku utrku bio progovoriti o “zarobljenoj državi i kako
ju osloboditi i vratiti u ruke građanima, kako uspostaviti
dobar pravni okvir, kako napraviti učinkovito pravosuđe,
kako onemogućiti političku korupciju i kako stvoriti dobre
temelje za razvoj države”.
Kao jednu od ključnih točaka svog programa izdvojila je novi
nacrt strategije suzbijanja korupcije. No , dodala je, progovarat
će i o potrebi smanjenja broja županija, gradova i općina te
izmjene izbornog zakonodavstva.
“Ovo je bitka za promjenu ovog društva i države”, istaknula je
Orešković.
“Ako vidimo u što se pretvorio Hrvatski sabor sa ‘žetončićima’
Milana Bandića, u što se pretvorila i aktualna predsjednica
Kolinda Grabar-Kitarović koja gradonačelniku koji ima niz afera i
optužbi daje političko zaleđe u jeku kaznenih postupaka onda
vidimo da je korupcija postala vezivno tkivo društva i ušla u sam
vrh političke moći”, ustvrdila je.
Šesti predsjednički izbori održat će se u nedjelju, 22. prosinca.