Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet u Zagrebu predstavio je u
petak rezultate opsežnog istraživanja koji su mjerodavni
pokazatelji što se zbiva s mladima u Hrvatskoj. Podaci s
područja mentalnog zdravlja pokazuju da je stanje
alarmantno.
Od 30 srednjoškolaca dvoje konzumira marihuanu jednom
tjedno ili češće, a svaki treći pije jednom tjedno ili češće,
neki su od osnovnih podataka koji upućuju da češće korištenje
alkohola i marihune prate lošiji indikatori mentalnog
zdravlja, kazala je voditeljica projekta Miranda Novak.
Svaki četvrti ispitanik ima jake simptome anksioznosti
i stresa, a u razredu od 24 učenika, barem jedan izvještava
o pokušaju samoubojstva, kazala je Novak i ocijenila stanje
alarmantanim.
S druge strane, upozorava Novak, što je veća samosvijest
mladih manje je simptoma i rjeđe je konzumiranje alkohola i
marihuane.
Važno razvijanje samosvijesti Ministrica
znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak iskazala je potporu
istraživanju i izrazila uvjerenje da će rezultati imati
utjecaja ne samo na školski već i na druge društvene sustave.
“Surađivali smo s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom na
izradi Akcijskog plana prevencije nasilja u školama koji bi
uskoro trebao biti prihvaćen na Vladi, ali je pravi cilj njegova
implementacija u praksi putem sustava intervencija, politika
i programa”, kazala je.
Posebno je važno razvijanje samosvijesti, solidarnosti i
suosjećanja među vršnjacima da sami uočavaju probleme i suočavaju
se s njima, kazala je Novak, i podsjetila na uvođenje više
međupredmetnih tema u kurikulumima kao što su: osobni i
društveni razvoj, građanski i zdravstveni odgoj i dr.
Analize podatka pokazale su kako kvalitetnije obiteljsko okružje
pridonosi manjim simptomima depresije, anksioznosti i stresa
te boljoj emocionalnoj kompetenciji i pozitivnijem
mentalnom zdravlju mladih, rekla je voditeljica istraživanja
Miranda Novak. Dodala je da rezultati pokazuju kako ulaganje u
obiteljsko okružje pridonosi osnaživanju mladih.
“Što se tiče školskog okružja, mladi koji su emocionalno
kompetentniji spremniji su se angažirati oko školskih obveza te
su predaniji školi. Mladi koji su privrženiji školi iskazuju
manje simptoma anksioznosti”, dodala je.
“Rezultati mogu biti temelj znanstveno-utemeljenom planiranju
učinkovitih preventivnih intervencija, strategija, akcijskih
planova te mjera za mlade u području prevencije problema u
ponašanju mladih te promicanja mentalnog zdravlja”, zaključila
je.
Detaljniji podaci Rezultati pokazuju da je čak
39 posto mladih jednom ili češće u posljednjih mjesec dana
vidjelo vršnjačko zlostavljanje, a 18 posto da su i sami
doživjeli nasilje.
U pogledu sredstava ovisnosti, 70 posto ih je konzumiralo alkohol
u posljednjih 30 dana, mladići češće od djevojaka.
Marihuanu je 14,7 posto njih konzumiralo barem jednom u zadnjih
30 dana, a uzimaju i druga sredstava ovisnosti.
Petina ih je odlazila u sportske kladionice unatrag 3
mjeseca, a 12,4 posto igralo je loto.
Oko 40 posto ispitanika je u partnerskoj vezi. Od njih, 11,6
posto navodi iskustvo fizičkog nasilja koje češće prijavljuju
mladići od djevojaka.
U pogledu rizičnog seksualnog ponašanja, 23 posto mladih imalo je
iskustvo oralnog spolnog odnosa, od kojih oko 20 posto i prije
14. godine.
Gotovo četvrtina ih je imala spolni odnos, a desetina od
njih i prije 14. godine.
Glede mentalnog zdravlja, vidljiva je visoka razina
internaliziranih problema adolescenata. Tužno i bezvoljno u
posljednja dva tjedna osjećalo se 28 posto mladih.
Oko 15 posto ih je barem jednom u životu ozbiljno razmišljalo o
samoubojstvu, 9 posto je izradilo plan samoubojstva, a njih
4,4 posto izvještava da su pokušali počiniti samoubojstvo.
Blizu trećine ispitanih govori o ozbiljnim simptomima
anksioznosti i oko petina njih kaže da ima ozbiljne simptome
depresije i stresa.
Postoci nemaju kliničku značajnost “Ovi postoci
nemaju kliničku značajnost i nikako ne sugeriraju da bi se tom
dijelu populacije mogao dijagnosticirati poremećaj, ali svakako
upućuju na to da je za ovaj dio populacije nužna intervencija i
posebna pozornost”, ističe voditeljica istraživanja Miranda
Novak. Istraživanje je proveo Laboratorij za
prevencijska istraživanja Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu i u njemu je sudjelovalo 10.138
adolescenata iz svih razreda 77 srednjih škola iz nekoliko većih
hrvatskih gradova.
Prosječan školski uspjeh mladih je vrlo dobar, 73 posto njih
planira ići na fakultet ili neku visoku školu, u
zadnji mjesec dana 13 posto ih je markiralo, 61 posto ističe
zadovoljstvo svojim nastavnicima, samo 52 posto smatra da ih
škola potiče na razmišljanje i stvaranje novih ideja, samo 40
posto doživljava sadržaje predmeta zanimljivima.
Gotovo 80 posto sudionika živi s roditeljima koji su u braku, a
roditelji 13,5 posto ispitanih učenika su razvedeni.
Roditelji u više od polovice ispitanika imaju srednjoškolsko
obrazovanje, a više od 35 posto ima više i visoko obrazovanje. U
stalnom radnom odnosu je oko 76 posto majki i 81 posto očeva.