Nakon kupovine božićnih poklona za najmilije, vrijeme je da
počastite i sami sebe. S 27. prosincem počinje zimsko
sezonsko sniženje.
Proizvodi su u prosjeku sniženi između 20 i 70 posto, a taj
popust zna rasti prema kraju isteka roka sniženja.
“U prvom krugu, do polovice siječnja, popusti će iznositi
između 20 i 30 posto, nakon toga se očekuju popusti i do 50
posto, a pred sam kraj veljače očekujemo da će cijene padati i
prema 70 posto”, najavila je direktorica Sektora za trgovinu
HGK Tomislava Ravlić.
U 60 dana propisanog trajanja sniženja redovna cijena i nova
snižena cijena mora se iskazati jasno, vidljivo i čitljivo. Ako
trgovac ne proda sve proizvode, može nastaviti s prodajom po
sniženoj cijeni sve do isteka zaliha, ali mu nije dopušteno
oglašavati takvu prodaju kao sezonsko sniženje nakon proteka
propisanih 60 dana.
Tijekom zimskoga sniženja najviše se kupuje odjeća i obuća, ali i
različiti sezonski proizvodi, poput zimske opreme i dekoracija.
“Praksa je pokazala da posljednjih godina domaći trgovci prate
trendove europskih trgovaca po pitanju sezonskih rasprodaja pa se
bilježe sve veće stope sniženja. Dakle, tu možemo govoriti o
međunarodnoj konkurentnosti jer zbog usklađenih rokova sniženja
naši kupci više ne idu u tolikoj mjeri kupovati u druge zemlje u
okruženju. Trgovci sve više osluškuju i uvažavaju promjene na
tržištu te nastoje uspješno odgovoriti na želje i potrebe
potrošača”, poručuju iz Hrvatske gospodarske komore za RTL.
Cijena i dalje najvažniji faktor
Kad govorimo o digitalizaciji, trgovini sadašnjosti i budućnosti
ne možemo ne spomenuti e-trgovinu. U svjetskim razmjerima
kontinuirano raste, a i u Hrvatskoj je zabilježen isti trend.
Novi potrošač je informiran, sve kritičniji i sve
digitaliziraniji. No, neke stvari se ipak ne mijenjaju. Cijena mu
je i dalje jedan od najvažnijih faktora prilikom donošenja odluke
o kupnji.
”Danas valja govoriti o omnichannel pristupu, koji je fokusiran
na kupca i uklanja granice između svih kanala kupnje. Zapravo se
na određeni način online i offline prodaja sinkroniziraju i
povezuju. Kupci danas često koriste sve kanale. Naruče proizvod
online pa ga preuzmu u fizičkoj prodavaonici, ili primjerice
odlaze u fizičku prodavaonicu probati određeni primjerice odjevni
predmet pa ga kupe online kanalom”, kazali su iz HGK.
Nemojte nasjesti na zamke trgovaca
Većina kupaca zadovoljna je ‘ulovima’ na sniženjima, ali
često imamo priliku čuti da se osjećaju prevarenima.
Dijana Kladar iz Saveza udruga za zaštitu
potrošača kazala nam je da se kupci najčešće žale
kako trgovci oglašavaju sniženje, a stave svega par
proizvoda na primjerice 70 popusta. Kupci su uočili još
jednu praksu trgovaca:
”Često tvrde da trgovci neposredno prije sniženja dignu cijenu
robe ili napišu visoku cijenu po kojoj se proizvod nikada
nije prodavao” dodaje Kladar. Ističe i kako sniženja u
Hrvatskoj još nisu kao u drugim zemljama EU, idu samo do
50%.
Trgovci, naglašava Kladar, se služe marketingom na
način koji ponekad zavarava potrošače, a pitanje nepoštenog
marketinga i utjecaja na potrošače se kod nas ne sankcionira
učinkovito. Kao primjer ističe sve popularniji ‘Crni petak’ koji
se iz Amerike proširio na ostatak svijeta.
”Black Friday groznica stvara psihološki utjecaj na potrošače da
izađu u shoping centre i kupuju, a zapravo sniženja su većinom
bila 30%”, kaže Kladar.
Kako bi izbjegli zamke trgovaca, Kladar građanima savjetuje da
prije kupnje uvijek pitaju ako imaju kakvih neudoumica te da
pažljivo pročitaju sve ugovore koje potpisuju.
“U slučaju sumnje na nepravilnosti možete se besplatno
obratiti Državnom inspektoratu”, napiminje.
Online kupnja u Hrvatskoj zaostaje za onom u EU
Podaci Eurostata pokazuju da je tijekom 2017. godine (podaci za
2018. godinu biti će dostupni u veljači 2020.) jedno od pet
poduzeća u EU-28 ostvarilo elektroničku prodaju. Postotak prometa
na e-prodaji iznosio je 17% ukupnog prometa poduzeća s 10 i više
zaposlenih osoba. U zadnjih deset godina na razini EU postotak
poduzeća koja su ostvarila e-prodaju povećao se za 7 postotnih
bodova, a promet poduzeća od e-prodaje povećao se za 5 postotnih
bodova. 35 % kupaca u Hrvatskoj koji se koristi internetom
kupovalo je u 2017. online putem, na razini EU kupovalo je
60% građana. Na razini EU najviše su kupovali online Danci,
Britanci i Nizozemci.
Online se najviše kupuje odjeća i sportski
proizvodi
Putem e-trgovine na razini Unije su se najviše kupovali odjeća i
sportski proizvodi (64%), usluge vezane za putovanje (prijevozne
karte i smještaj) (53%), proizvodi za kućanstvo (45%), ulaznice
za priredbe (39%) te knjige, časopisi i novine (32%). Manje od
jednog od pet e-kupaca kupilo je telekomunikacijske usluge (20%),
računalni hardver (17%), lijekove (14%) i materijal za e-učenje
(7%).