Znanstvenici s Harvarda pratili su živote 724-ice
muškaraca. Studiju je vodio Robert
Waldinger psihijatar i profesor na Harvardu, a
rezultate je predstavio na TED-u.
Ovakva istraživanja su vrlo rijetka jer uglavnom propadnu
nakon nekoliko desetljeća, iz raznih razloga – nestane financija
za studiju ili se odustane od istraživanja. No, ova je sve to
preživjela. Od 724-ice ispitanika danas ih je živo
još 60 i imaju oko 90 godina.
“Pratili smo dvije grupe muškaraca. Prva
grupa su u ono vrijeme bili studenti, a druga grupa su bili
dječaci iz najsiromašnije četvrti u Bostonu. Jedan od
ispitanika kasnije je postao predsjednik SAD-a. Neki su
postali alkoholičari, jedan je dobio
shizofreniju. Jedni su se uzdignuli iz potpunog
siromaštva do vrha, a drugi su otišli u suprotnom
smjeru. No, nitko od njih ni slutio nije da će ova
studija potrajati 75 godina….”, počinje Waldinger, četvrti šef
studije.
Fokus se u ovom trenutku studije seli na djecu i unuke tih
muškaraca. Što se tiče ispitanika, među njima ima
raznih profila ljudi – liječnika, odvjetnika, tvorničkih radnika.
Iz ovog velikog istraživanja kristalizirale su se tri
životne lekcije.
1. lekcija:
“Prva je da s društvene veze vrlo važne za nas, a samoća nas
ubija. Ljudi koji imaju bolje odnose s obitelji,
prijateljima i zajednicom sretniji su, tjelesno zdraviji i žive
dulje od onih koji nemaju kvalitetne međuljudske
odnose. Usamljenost je otrov. Ljudi
koji su izoliraniji više, no što žele biti, manje su sretni i
žive kraće od ljudi koji nisu usamljeni”, zaključuje psihijatar.
To je prva lekcija.
2. lekcija:
Druga se odnosi na kvalitetu odnosa. “Nije važno samo jeste li u
vezi, nego kakva je ta veza. Pokazalo se kako život
unutar konflikta može jako škoditi
zdravlju. Brakovi u kojima ima puno svađa,
gdje nema ljubavi i nježnosti, loši su za zdravlje, čak
i gori od razvoda. S druge strane, u dobroj i toploj vezi se
osjećate zaštićeno”, objašnjava Waldinger.
Kada su ispitanici zašli u deveto desetljeće, znanstvenici su se
osvrnuli na njihovu srednju dob i obratili pažnju na to tko je od
njih sretan i zdrav, a tko nije.
“Prikupili smo sve što smo imali o njima u njihovim 50-im
godinama i razina kolesterola nije bila ono što ukazuje na to
kakvu će starost imati. Opet je smisao bio u tome koliko su
zadovoljni svojim vezama. Ljudi koji su bili
najzadovoljniji svojim odnosima u 50-im godinama, bili su
najzdraviji u 80-im godinama.
Dobre, bliske veze nas štite od starenja. Ispitanici koji su bili
u sretnim vezama rekli su da su i u danima kada su osjećali
tjelesnu bol i dalje bili sretni. S druge strane, fizička bol
nesretnih ljudi bila je još jača zbog emotivne boli”, objašnjava
psihijatar.
(FOTO: Thinkstock) 3. lekcija:
Treća lekcija izvedena iz ove 75-godišnje studije bila
je da kvalitetni međuljudski odnosi ne štite samo naša tijela,
nego i mozak. “Ispostavil se kako je dobar veza s drugom osobom
dobra i u 80-ima te da ljudi koji znaju da na tu
osobu mogu uvijek računati, dulje imaju dobro pamćenje”,
objašnjava šef studije. Oni koji nemaju ovakve veze ranije se
susreću s demencijom.
Zašto se onda ne trudimo oko naših odnosa?
Ako su ove stvari odavan poznate, a pokazalo se da jesu, zašto
onda toliko ignoriramo važnost dobrih veza i međuljudskih odnosa?
Pa zato što ljudi teže brzim rješenjima. Želimo nešto što će nam
poboljšati život odmah, a veze su komplicirane. Na njima treba
puno raditi. To nije nimalo seksi ni
glamurozno.
I za to je potreban cijeli život. taj rad nikad ne završava.
Najsretniji ljudi iz naše studije su oni koji su naporno radili
na tome da kolege pretvore u prijatelje . Mnogi naši ispitanici
su u mladosti htjeli bogatstvo i slavu jer su mislili da je to
smisao života. Ali pokazalo se kako su najbolje uložili u
budućnost oni koji su ulagali u veze s prijateljima i obitelji”,
zaključuje šef ove studije.
Ako se na koncu pitate kako se to radi na vezama,
Waldinger otkriva: “Mogućnosti su bezgranične. Možda
nešto jednostavno poput toga da vrijeme koje provodite ispred
malih ekrana zamijenite vremenom koje ćete provesti s ljudima.
Osvježite odnose tako što ćete raditi nešto novo zajedno,
šetajte, izlazite, nazovite člana obitelji s kojim niste
razgovarali godinama. Dobar život je izgrađen na
dobrim međuljudskim vezama”.
“Voditi računa o tijelu je bitno, ali isto je tako bitno,
čak i važnije, voditi računa o dobrim odnosima s drugim
ljudima. Kvalitetni međuljudski odnosi, ključ su
sretnog života”, kaže Waldinger. Dobre veze s drugim ljudima drže
nas sretnima i zdravima.