Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna oštro
pale, nakon šest tjedana rasta, jer su Saudijska Arabija i Rusija
otvorile pitanje ublažavanja proizvodnih ograničenja koja su
gotovo godinu i pol dana podržavala rast cijena.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna potonula
3,3 posto, na 76,45 dolara, dok je na američkom je tržištu barel
pojeftinio 4,8 posto, na 67,90 dolara.
Do samog kraja prošloga tjedna cijene su se nafte manje-više
stabilno kretale oko najviših razina od studenoga 2014. godine da
bi u petak oštro pale nakon vijesti o mogućem povećanju
proizvodnje OPEC-a i njegovih partnera. Svjetske zalihe sirove
nafte i derivata naglo su se smanjile proteklih mjeseci zbog
snažne potražnje i ograničene proizvodnje vodećih svjetskih
proizvođača nafte, kao i oštrog pada proizvodnje u krizom
pogođenoj Venezueli.
Proteklih su tjedana cijene nafte podupirale i najavljene
američke sankcije Iranu nakon što se Washington povukao iz
međunarodnog nuklearnog sporazuma s Teheranom. No, najava
povećanja proizvodnje OPEC-a i partnera izazvala je pad
cijena. Tim više što postoje naznake daljnjeg povećanja
proizvodnje u SAD-u, premda se već u veljači u SAD-u proizvodilo
rekordnih 10,3 milijuna barela dnevno.
U petak je tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna
broj naftnih postrojenja u SAD-u porastao za njih 15, na ukupno
859, najvišu razinu od ožujka 2015. godine. Kako je u istom
lanjskom razdoblju bilo aktivno samo oko 650 bušotinskih postrojenja, taj podatak
pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju ove razine cijena,
pa se odlučuju na pojačanu proizvodnju.
Zbog svega toga, i u ponedjeljak ujutro cijene su nafte oštro
pale na azijskim tržištima, nastavljajući negativni niz od
prošloga tjedna. Tako je jutros na londonskom tržištu cijena
barela skliznula daljnjih 2,6 posto, na 74,50 dolara, dok je na
američkom tržištu barel pojeftinio 3 posto, na 65,80 dolara.