Aktivisti nevladine organizacije Are You Syrious objavili su
mučne detalje pucnjave na kombi s migrantima kod Donjeg Srba.
Kažu, obitelj djece ranjene u policijskoj pucnjavi na kombi,
ispričala je zastrašujuću priču.
Objavu prenosimo u cijelosti:
“AYS je stupio u kontakt s obiteljima ranjene djece dan od
njihovog dolaska u zagrebačko prihvatilište za tražitelje azila
Porin. U razgovoru su nam rekli nekoliko zabrinjavajućih stvari –
prije svega to da su sve ranjene osobe u kombiju stajale,
uključujući dvanaestogodišnjeg dječaka iz Iraka koji je zadobio
prostrijelnu ranu lica, njegovog oca koji je zadobio ranu od
metka u donjem dijelu leđa te dvanaestogodišnju djevojčicu koja
je zadobila prostrijelnu ranu trbuha i ramena. To bi mogao biti
važan podatak u daljnjoj istrazi koja bi trebala utvrditi što se
zapravo dogodilo u noći 30.5. kada je pucano na kombi u kojemu je
bilo dvadesetdevetoro izbjeglica, od toga petnaestoro djece.
Najmanje ima samo četiri godine.
Kada se pucnjava dogodila, kažu da su čuli mnogo hitaca. Nakon
što je krijumčar napokon zaustavio vozilo i pobjegao, a
policijski službenici došli do vozila i otvorili ga, ljudi su
počeli izlaziti iz kombija. Kako su izlazili, navode da ih je
policija udarala. Udarali su muškarce, uključujući i ranjenoga
oca.
Roditelji djece navode kako su vikali ‘Ambulans! Ambulans!’,
želeći time reći policiji kako je djeci potrebna hitna medicinska
skrb, no kažu da je jedan od policajaca izvadio pištolj, uperio
ga u roditelje i rekao ‘Shut up! Shut up!’. Iako je bio mrak,
obitelji navode kako se krv mogla vidjeti po djeci i odjeći, te
da je krvi bilo i po cesti. Bili su primorani sjesti te svaki
puta kada bi netko pokušao ustati, vikali bi ‘Sit down!’
Hitna pomoć je ranjenu djecu prevezla bez pratnje roditelja.
Nakon toga, grupa je odvezena u, kako navode, zatvor, u kojemu su
muškarci i žene bili smješteni odvojeno. Pritvoreni su bili od
večeri do jutra. Nikakva informacija im nije dana. Navode da su
potpisali i jedan papir koji im nije preveden te da nisu
razumjeli što potpisuju. Niti u jednom trenu nije im osiguran
prevoditelj.
Idućeg dana obitelji dvoje ranjene djece odvezene su u hostel i
to navode kao jedini primjereni tretman kojega su do tada
iskusili. Navode i pozitivni primjer jedne policajke u civilu
koja je s njima razgovarala ljubazno, umirujući ih. Obitelji,
vidno potresene i ustrašene, kažu kako su mislile da dolaze na
sigurno bježeći od rata u Iraku, no da su umjesto toga i u
Hrvatskoj dočekane mecima. Svo ovo vrijeme, maleni dječak i dalje
se nalazi u dječjoj bolnici i čeka operaciju.
AYS o ovom je slučaju do sada izvjestio i Ured Pučke
pravobraniteljice i Pravobraniteljice za djecu te je uložio
pritužbu na rad unutarnjoj kontroli MUP-a. Svi naši sugovornici
odlučni su ispričati priču, a mi je objavljujemo s njihovom
dozvolom, u nadi da će se njihov glas čuti.”