9:00 – Dolaskom u Knin proslavu 23. obljetnice
vojno-redarstvene operacije (VRO) Oluja uveličali su i
predstavnici savezničkih i partnerskih zemalja, Sjedinjenih
Američkih Država i Države Izrael.
Iz SAD-a na proslavi VRO Oluja sudjeluju zapovjednik Nacionalne
garde Minnesote general Jon Jensen i zapovjednik borbenog dijela
zrakoplovstva Nacionalne garde Minnesote brigadir Christoper
Blomquist te vojni izaslanik SAD-a u RH brigadir Robert Mathers s
izaslanstvom, priopćeno je iz Ministarstva obrane (MORH).
Iz Države Izrael na središnjoj svečanosti u Kninu je direktor
SIBAT-a general Michel Ben Baruch i zapovjednik Zrakoplovne baze
Ramat David te vojni izaslanik Države Izrael u RH brigadir Harel
Taggar s izaslanstvom. Također, ovogodišnjoj proslavi nazoče i
drugi vojni izaslanici iz savezničkih i partnerskih država
akreditirani u Republici Hrvatskoj.
U povodu 23. obljetnice VRO Oluja u Zapovjedništvu Gardijske
mehanizirane brigade upriličen je susret visokih državnih i
vojnih dužnosnika s obiteljima poginulih branitelja i 100%-tnim
hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata. Na
proslavi Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih
branitelja i 23. obljetnice VRO Oluja u sklopu letačkog programa
sudjeluju i izraelski borbeni avioni F-16 Barak, navode iz
MORH-a.
8:00 – Započelo središnje obilježavanje 23. obljetnice VRO Oluja
Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Spomeniku hrvatske
pobjede “Oluja 95” u Kninu je u nedjelju ujutro počelo Središnje
obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana
hrvatskih branitelja te 23. obljetnice vojno-redarstvene
operacije (VRO) Oluja.
Zajednički vijenac su položili predsjednica Republike i vrhovna
zapovjednica Oružanih snaga Republike Hrvatske Kolinda Grabar
Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković,
predsjednik Vlade Andrej Plenković, otac jednog od poginulih
branitelja Stjepan Cumbaj, potpredsjednik Vlade ministar obrane
Damir Krstićević, ministar unutarnih poslova Davor Božinović,
ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, načelnik Glavnog
stožera OS RH general Mirko Šundov, glavni ravnatelj
policije Nikola Milin, župan šibensko-kninski Goran Pauk te
gradonačelnici Knina, Zagreba i Vukovara, Marko Jelić, Milan
Bandić i Ivan Penava. Vijenac je također položio hrvatski član
Predsjedništva BiH Dragan Čović.
Polaganju vijenca prethodila je budnica ulicama Knina koju je
svirao orkestar Oružanih snaga Republike Hrvatske. Također
neposredno prije polaganja vijenaca Počasni postroj dao je
prijavak predsjednici Republike i vrhovnoj zapovjednici OS RH
Grabar-Kitarović, koja je obavila smotru postroja.
Nakon polaganja vijenaca na kninskom Trgu Ante Starčević
uslijedit će prigodno obraćanje troje državnih čelnika:
predsjednice Republike, predsjednika Sabora i Vlade. Po završetku
prigodnog obraćanja troje državnih čelnika će se uputiti na
Kninsku tvrđavu gdje će nazočiti tradicionalnom podizanju zastave
Republike Hrvatske i čitanju imena poginulih i nestalih
branitelja u VRO Oluja.
Za trajanja svečanosti na Kninskoj tvrđavi iznad tvrđave održat
će se mimolet u kojem će, kako je najavljeno, sudjelovati i
izraelski borbeni zrakoplovi F16 Barak koji su prije tri dana
sletjeli u Hrvatsku kako bi na Dan pobjede preletjeli Knin.
U programu iznad Kninske tvrđave sudjelovat će Akro grupa
Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) “Krila Oluje,” a na tvrđavi
je predviđen i nastup Klape Hrvatske ratne mornarice (HRM) “Sveti
Juraj”.
Tijekom svečanosti na tvrđavi kninska crkvena zvona će zvonjavom
simbolički podsjetiti na ulazak pripadnika Hrvatske vojske (HV) u
Knin tijekom VRO Oluja, a bit će ispaljena i 23 počasna plotuna u
spomen na 23. obljetnicu VRO Oluja. Po završetku svečanosti na
Kninskoj tvrđavi sadioci će s tvrđave ići u mimohodu do crkve
Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta gdje će biti služena sveta misa
za Domovinu. Nakon mise održat će se doček sudionika
ultramaratona Šibenik-Knin.
U 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage oslobodile
gotovo petinu okupiranih područja Republike Hrvatske
Završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata
“Oluja” počela je 4. kolovoza 1995., u kojoj su nakon
četiri godine okupacije velikosrpskih agresora
oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i
Kordunu, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni
i Hercegovini (BiH).
Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4.
kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na
jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630
kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj
Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada
Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz BiH.
U prvim satima nakon početka osobodilačke operacije
predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman uputio je
poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti, u kojoj je
pripadnike srpske paravojske pozvao da predaju oružje, uz jamstvo
da će im biti udijeljena amnestija prema hrvatskim zakonima. Svi
oni koji nisu djelatno sudjelovali u oružanoj pobuni protiv
Republike Hrvatske pozvani su da ostanu kod svojih kuća i bez
straha dočekaju hrvatsku vlast.
Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je
neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta veze na
Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana oslobođeni su Sveti Rok
nedaleko od Knina, koji se našao u okruženju, kao i više gradova
i sela na širemu okupiranom području.
Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima
5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske
vojske oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske
pobune, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila
20-metarska hrvatska zastava. Uz Knin oslobođeni su i Gračac,
Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje u blizini Slunja i
Dubica, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu
Hrvatske i BiH.
Sutradan, 6. kolovoza, kod Tržačkih Raštela, na granici dviju
država sastaju se zapovjednici 1. gardijske brigade HV-a i 5.
korpusa ABiH, general-bojnik Marijan Mareković i general Atif
Dudaković. Operacijom “Oluja” hrvatske snage omogućile su Armiji
BiH razbijanje srpske opsade Bihaća, čime je spriječena nova
humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici, gdje
su u srpnju 1995. pripadnici srpskih postrojbi, pod
zapovjedništvom generala Ratka Mladića, ubili više od 7000
Bošnjaka.
Isti dan hrvatske snage oslobodile su Plaško, Lički Osik,
Vrhovine, Obrovac, Korenicu, Slunj i Plitvice, a već 7. kolovoza
hrvatski ministar obrane Gojko Šušak objavio je završetak akcije
“Oluje” u bivšim sektorima Sjever i Jug.
Predajom pukovnika Čedomira Bulata, zapovjednika 21. korpusa
“Srpske vojske Krajine”, u Topuskom oko 14 sati označen je kraj
operativnoga dijela te vojno-redarstvene akcije, ali i prestanak
rata na teritoriju Republike Hrvatske, iako su nastavljene vojne
aktivnosti radi slamanja ostataka neprijateljske vojske i
pretresa terena.
Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je
bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od
10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je
utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju
Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.
Po podatcima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra
Domovinskog rata u “Oluji” poginulo je 196 pripadnika hrvatskih
Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo dok
su gubici na drugoj strani bili “nekoliko puta veći”.