Na zagrebačkom Županijskom sudu u ponedjeljak će biti objavljene
dvije presude bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu
– za primanje provizije u ratno doba od austrijske Hypo banke, za
što je već bio osuđen, ali je presudu ukinuo Ustavni sud te za
prodaju jeftine struje Diokiju u čemu optuženičku klupu dijeli s
Robertom Ježićem, nekadašnjim prijateljem, a potom i krunskim
svjedokom optužbe u jednom od brojnih Sanaderovih
antikorupocijskih postupaka.
Oba postupka vodila je ista sutkinja Jasna Galešić koja će
presudu u tzv. aferi Hypo objaviti u 13, a presudu u slučaju
HEP-Dioki u 14 sati.
Milijunska provizija u vrijeme Domovinskg rata
U aferi Hypo Uskok Sanadera tereti da je kao zamjenik ministra
vanjskih poslova uzeo proviziju u protuvrijednost od 3,6 milijuna
kuna, nakon što je ta austrijska banka Hrvatskoj odobrila kredit
za kupnju zgrada diplomatskih predstavništava. Kako se radilo o
vremenu u kojem je Hrvatska bila u neposrednoj ratnoj opasnosti
Sanader je optužen i da je ratni profiter.
“Tvrdim pred hrvatskom javnošću da nisam ratni profiter”, rekao
je Sanader u svojoj obrani na kraju suđenja. Tužiteljstvo, pak,
smatra suprotno i u završnim govorima ističe da je Sanaderu ratno
profiterstvo dokazano, ali da on tijekom cijelog postupka
umanjuje svoju ulogu.
Prvu osuđujuću presudu u ovom slučaju, koja je Sanaderu izrečena
zajedno s presudom za primanje mita od direktora MOL-a za
prepuštanje upravljačkih prava u Ini, 2014. je ukinuo Ustavni sud
i zatražio novo suđenje na zagrebačkom Županijskom sudu.
Ukinuta presuda Sanaderu bila je ujedno i prva presuda za ratno
profiterstvo donesena nakon ustavne odluke o nezastarijevanju
takvih kaznenih djela, no Ustavni ju je sud ipak ukinuo uz
zaključak da Županijski i Vrhovni sud nisu utvrdili je li
Sanaderu nastupila zastara kada je optužen te da su povrijedili
pravilo primjene blažeg zakona.
Jeftina struja Diokiju
U drugom slučaju tzv. HEP-Dioki uz bivšeg premijera i Ježića na
Uskok je teretio i bivšeg direktora HEP-a Ivana Mravka koji je u
međuvremenu preminuo. Kako Mravka za života Sanaderovi odvjetnici
nisu uspjeli ispiti, a on je u iskazu tužiteljstvu teretio bivšeg
premijera, obrana je ustraju u tvrdnji da postupak treba
obustaviti.
Još u ožujku, nakon potvrđivanja optužnice koju je tužiteljstvo
moralo doraditi, Sanaderovi odvjetnici isticali su da Mravkov
istražni iskaz ne može biti temelj za osuđujuću presudu. To su
ponovili i u završnom govoru ističući da protiv Sanadera ne
postoji ni jedan materijalni dokaz.
U ovom slučaju Sanader je još 2012. optužen da je Mravka poticao
da Ježićevoj tvrtki isplati pozajmicu od 15 milijuna kuna i
prodaje struju ispod tržišne cijene. Suđenje je trebalo
početi još na ljeto 2014. kada je odgođeno zbog bolesti obojice
Sanaderovih suoptuženika.
Petu po redu optužnicu protiv Sanadera sud je prvi put potvrdio
još u rujnu 2013. Gotovo ista optužnica i ranije je bila na sudu,
ali ju je tužiteljstvo povuklo i nakon godinu dana vratilo
dopunjenu novim vještačenjima.
Sanader nepravomoćno presuđen samo u slučaju
Planinska
Od niza korupcijskih postupaka Sanader je nepravomoćno osuđen
jedino u slučaju Planinska, gdje je dobio 4,5 godine zatvora zbog
optužbi da je primio 17 milijuna kuna ‘provizije’ nakon što je
Ministarstvo regionalnog razvoja, na čijem je čelu bio ‘pokajnik’
Petar Čobanković, 2009. kupilo zgradu u Planinskoj ulici od
tvrtke bivšeg HDZ-ova saborskog zastupnika i vlasnika mesnica
Stjepana Fiolića.
Ponovno mu se sudi i u slučaju Fimi media, nazvanom po
marketinškoj agenciji preko koje se, po tvrdnjama tužiteljstva,
novac iz državnih institucija i tvrtki izvlačio za HDZ-ov crni
fond i privatne potrebe stranačkih dužnosnika.
Početak novog postupka za primanje mita u slučaju Ina-MOL, u koji
je u međuvremenu uključen i hrvatskom pravosuđu nedostupan
direktor mađarske naftne kompanije Zsolt Hernadi, najavljen je za
23. listopada.