Društvene mreže posljednjih su dana preplavljenje lažnim
vijestima o migrantima, a jedna takva obilježila je početak
ovog tjedna. Naime, jedna je gospođa na Facebooku objavila
priču o silovanju maloljetnice od strane migranata na Plitvičkim
jezerima. U njezinoj objavi stoji kako je na povratku s
Plitvičkih jezera stala u Rastokama te od konobarice lokalnog
restorana saznala, kako kaže, užasnu priču o kojoj, dodaje,
mediji ne žele pisati.
Slična priča pojavila se na društvenim mrežama u nedjelju ujutro
kada je objavljena neprovjerena informacija o prometnoj nesreći u
mjestu Svaguše kod Imotskog u kojoj je sudjelovalo sedam stranih
državljana – ilegalnih migranata čiji je automobil sletio s ceste
uslijed policijske potjere. Radilo se, naravno, o lažnoj vijesti.
Tjednima se već na društvenim mrežama može vidjeti i snimka u
kojoj se navodi kako na granicama Hrvatske vreba 10 tisuća vojno
sposobnih muškaraca te da će u Hrvatskoj ostati stotine tisuća
migranata. Ti navodi su se, u konačnici, pokazali lažnom vijesti.
‘Dosta puta smo provjeravali Pernara i lažne vijesti koje
širi’
Na meti se zbog lažnih vijesti našao i zastupnik Živog
zida Ivan Pernar. Naime, portal
Faktograf upozorio je kako Pernar putem društvenih mreža
već duže vrijeme širi lažne vijesti o migrantima.
“Mi smo dosta puta baš Ivana Pernara provjeravali i lažne vijesti
koje on širi na tu temu sa raznih neprovjerenih portala, ali malo
je bezveze da samo njega izvlačimo, i Vlada to radi, možda ne iz
istih namjera, možda zbog zatvaranja granica radi ulaska u
Schengen ili zadovoljavanja nekih europskih politika”, kazala je
ranije za RTL-ovu
Potragu Sanja Despot, urednica
Faktografa.
Naime, Pernar je na Facebooku, na kojem ga prati gotovo 270
tisuća ljudi, objavio video u kojem je prokomentirao lažne
vijesti koje se šire o migrantskoj populaciji te kazao kako je
“naišao na situaciju u kojoj su objavljene lažne vijesti”.
Izrekao neistinu
“Znalo se to i prije događati, ali sad je bilo dva put za redom i
uglavnom prvi put sam nehotično prenio lažnu informaciju. To je
bilo kad sam objavio da su migrante uhvatili kod Metkovića, a to
su zapravo bili turisti koji su doživjeli nesreću. Međutim, što
se dogodilo. Danas je na Facebooku netko objavio da su migranti
tobože silovali kćer nekom čovjeku koji ih je primio u kuću i
priča mi je odmah zvučala sumnjivo. Zato jer je bila rekla
kazala. Ja sam je odbio prenijeti, jer nisam jednostavno vjerovao
da je vijest iz pouzdanog izvora”, proučio je u videu Pernar.
“Strategija mainstreama u skrivanju istine o migrantima iz
početka je bila cenzura. To je bila strategija. Godišnje je prije
dolaska migranata u Njemačkoj bilo 300 uboda nožem, a danas je
recimo tri tisuće ljudi izbodeno noževima godišnje. Znači –
porast od deset puta. Nitko o tome nije izvještavao”, nastavio
je.
Faktograf je samo par sati kasnije objavio da je Pernar
slagao. Informacija o povećanom broju napada nožem u Njemačkoj je
netočna, a statistike o tome njemačka policija nema. Jedan
korisnik Facebooka objavio je u komentarima Pernarovog videa
tekst Faktografa, na što je Pernar napisao: “Pa nije zadaća mene
da dokažem da nisam kriv, nego je teret dokazivanja na njima.
Meni takve prozivke ne smetaju, meni je to samo reklama.”
Info wars previše, no lažne vijesti o migrantima
nisu?
U ne baš najbriljantnijoj inkarnaciji Malnarove “Noćne more” koja
sada nosi naziv “Nemoguća emisija”, Pernar je prošle godine
komentirao Alexa Jonesa, čovjeka koji stoji
iza Infowars kanala, jednog od najutjecajnijih izvora lažnih
vijesti koji je skinut s društvenih mreža u kolovozu ove godine.
“Malo je fake”, kazao je Pernar. “Tvrdi da je 11. rujan bio
inside job, da je to napravila američka vlada, a onda
mu Trump dolazi u goste, krivi
muslimanske teroriste i Alex Jones samo kima glavom”, nastavio
je.
Kazao je kako je Jones čovjek koji se prilagođava takvom
establišmentu, a onda nastavio “ali je ipak dosta….”
nedovršivši misao. Alex Jones mu je “malo fake”, no lažne vijesti
o migrantima očito nisu.
S obzirom na sve veći broj lažnih vijesti, mnogi stručnjaci
apeliraju da je potrebno odvagnuti informacije te procijeniti
njihovu vjerodostojnost. Ističu kako prije svega ne treba
podlijegati vlastitim strahovima i stavovima te da je osnovno
razmisliti o izvoru informacije. I naravno, uključiti zdrav
razum.