U Poljskoj je
počela UN-ova konferencija o klimatskim
promjenama koja bi trebala dovesti do provođenja Pariškog
klimatskog sporazuma s riječi na djela. Predstavnici gotovo 200
zemalja većinom su složni da se mora ograničiti rast globalne
temperature na razinu između 1 i pol do 2 stupnja Celzijeva.
Da bi do toga došlo potrebno je smanjiti emisiju ugljičnog
dioksida do 2030-te za čak 50 posto. Za neke države to bi značilo
preobrazbu gospodarstva pa traže uvođenje prijelaznog razdoblja.
Zbog sporog napretka u borbi
protiv klimatskih promjena glavni tajnik UN-a poslao je
upozorenje cijelom svijetu.
I dok u Poljskoj meteorolozi raspravlaju u klimatskim promjenama,
u Egiptu su njihovi kolege analizirali i neke od posljedica.
Ondje je po prognozu za zimu otišla i naša Dunja
Mazzocco Drvar.
Ukratko, zima će izgledati ovako: Veći dio Mediterana bit će malo
topliji od prosjeka i dosta kišovitiji, mi smo kao što to često i
biva na granici prema sjevernom dijelu kontinenta koji će imati
sasvim pristojne zimske temperaturne uvjete. Kod nas će zima biti
promjenjiva.
Prevladavat će oblačnija razdoblja s dosta sumaglice, imat ćemo
manjak osunčavanja, a višak oborina. Kiša će biti obilna u
priobalju gdje može lokalno biti i vrlo kišno, za razliku od
protekle tri godine. Očekuje se i više snijega, mogli bismo
brojati dvadeset, pa i više dana sa snijegom na tlu. U razmjerno
brzom ritmu izmjenjivat će se južine i zahladnjenja, dulja topla
razdoblja kao primjerice prošlih nekoliko godina se ne očekuju.
To će se uprosječiti u zimu kakve smo imali prije, primjerice
desetak godina.
Jačinu zime možemo ilustrirati i brojem dana u temperaturnom
minusu, kojih u Zagrebu očekujemo više nego proteklih 6 godina,
izuzev pretprošle zime u kojoj smo imali snažan arktički prodor u
siječnju. U Splitu računajte na nekoliko jutara s temperaturom
ispod nule. Toliko, ukratko, više informacija donosit ćemo idućih
dana.