Danas se diljem svijeta obilježava Međunarodni dan ljudskih
prava, a ove godine posvećen je 70. obljetnici usvajanja Opće
deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda. Riječ je o
dokumentu koji predstavlja civilizacijski iskorak, jer su njime
brojne države, okupljene u UN, odlučile spriječiti ponavljanje
strahota Drugog svjetskog rata, koji je pokazao što je čovjek
spreman učiniti čovjeku.
Prema Općoj deklaraciji, ljudska prava temelj su slobode i pravde
u svijetu, kao i put prema slobodi od straha i od neimaštine.
Naime, upravo je siromaštvo veliki neprijatelj ljudskih prava i
partner diskriminaciji, jer često znači život u potpuno
neadekvatnim uvjetima, društvenoj izolaciji, a može imati brojne
posljedice na zdravlje, obrazovanje ili pristup tržištu rada, kao
i dovesti do beskućništva.
Kako upozorava pučka pravobraniteljica Lora
Vidović, prema zadnjim podacima, u Hrvatskoj je 20 posto
građana u riziku od siromaštva, a u toj situaciji je i više od 28
posto starijih osoba.
Također, više od 7 posto građana ne može priuštiti adekvatno
grijanje u ovim, najhladnijim mjesecima. Nažalost, prijedlog
pučke pravobraniteljice Lore
Vidović da se smanji PDV na drva za ogrjev,
toplinsku energiju i plin, kao što je to slučaj s električnom
energijom, nije uvažen, uz obrazloženje kako bi se time stvorio
dodatan negativan utjecaj na prihode državnog proračuna.
“Ovakve odluke ne ohrabruju jer je stav države prema ljudskim
pravima vidljiv, između ostalog, i u raspodjeli sredstava za
najpotrebitije. Hrvatska se u Ustavu odredila kao socijalna
država, a ratifikacijom Pakta o gospodarskim, socijalnim i
kulturnim pravima 1991., obvezala se, između ostalog, i na
zaštitu prava na pravedne i povoljne radne uvjete, prava na
socijalnu sigurnost i prava na uživanje najvišeg mogućeg
standarda tjelesnog i duševnog zdravlja. Međutim, iako je to
trebala učiniti još 2006., Hrvatska još uvijek Odboru za
gospodarska, socijalna i kulturna prava UN-a nije dostavila Drugo
periodično izvješće o provedbi obveza iz ovog Pakta”, kaže
Vidović.
Također, iako je gospodarstvo u porastu, rastu i pokazatelji
siromaštva, i puno je prostora za jačanje socijalne sigurnosti
građana.
“Tako je, između ostalog, potrebno povećati iznose naknada i
dostupnost socijalnih usluga u svim dijelovima zemlje, a velika
je odgovornost i na gradovima i općinama, koji ne ispunjavaju
uvijek zakonske obveze, pa tako, primjerice, ne isplaćuju svi
troškove stanovanja”, ističe.
“Zabrinjava i što građani često nisu upoznati sa svojim pravima i
ne znaju kome se obratiti, a kada i znaju, na to se ne odlučuju
jer nemaju snage ni volje, ne vjeruju da će time išta dobro
postići, boje se troškova ili nečije osvete. No, potrebno je
podsjetiti kako je društvo snažno onoliko koliko su snažni
njegovi najranjiviji članovi, a upravo nas Opća deklaracija
ohrabruje ne samo da tražimo zaštitu vlastitih ljudskih prava,
već i podižemo glas za prava drugih, čak i ako se međusobno ne
razumijemo i ne slažemo. Jer kada su ljudska prava ugrožena
jednoj osobi, ugrožena su svima.
Međunarodni dan ljudskih prava pravobraniteljica će ove godine
obilježiti u Rijeci, Osijeku i Splitu, organiziranjem rasprava o
načinima jačanja zaštite radnika, osoba lišenih slobode te
sustava besplatne pravne pomoći. Ove teme bit će među onima o
kojima će pravobraniteljica izvijestiti Hrvatski sabor i javnost
u Izvješću za 2018. godinu do kraja ožujka, a koji je već u
pripremi”, poručuje Lora Vidović.