Snižavanje stope PDV-a na meso, ribu, voće i povrće, suho
mahunasto povrće, jaja i pelene, kao i na bezreceptne lijekove s
početkom iduće godine građani bi trebali osjetiti i na nižim
cijenama tih proizvoda, dok veće plaće mogu očekivati oni koji
zarađuju više od 17.500 kuna mjesečno, neke su od važnijih
promjena koje s početkom 2019. donose zakonske izmjene iz trećeg
kruga porezne reforme.
Te bi izmjene, prema najavama ministra financija Zdravka
Marića, građane trebao rasteretiti za dodatnih oko tri milijarde
kuna.
U prvom krugu poreznog rasterećenja ukupno je smanjen porezni
teret za 2,3 milijarde kuna, u okviru drugog dodatnih 1,3, dakle
u dvije godine možemo reći 3,6 milijardi, a sada u ovom
prijedlogu zakona predlažemo dodatno porezno rasterećenje od 3
milijarde kuna, dakle sve skupa u ove tri godine dolazimo do
iznosa od 6,6 milijardi kuna”, istaknuo je ministar
predstavljajući sredinom studenoga u Saboru paket devet poreznih
zakona.
U tom je paketu devet zakona čija primjena počinje s 1. siječnja
2019. godine – izmjene i dopune zakona o porezu na dodanu
vrijednost, na dohodak, na dobit, na promet nekretninama, o
doprinosima, o trošarinama, o fiskalizaciji u prometu gotovinom,
o administrativnoj suradnji u području poreza te Općeg poreznog
zakona.
Niži PDV na meso, voće i povrće, jaja, pelene,
bezreceptne lijekove … Izmjene Zakona o PDV-u donose
smanjenje stope toga poreza s 25 na 13 odnosno 5 posto za
određene proizvode.
Tako će se od početka 2019. sniženom stopom od 13 posto
oporezivati svježe ili rashlađeno meso, isporuka živih životinja,
riba, voće i povrće, jaja, mahunasto suho povrće te dječje
pelene.
Sniženom stopom od 13 posto oporezivat će se i usluge i povezana
autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika.
Početak iduće godine donijet će i niže cijene bezreceptnih
lijekova, jer će se oni umjesto stopom od 25 posto ubuduće
oporezivati stopom od 5 posto. Time je izjednačena stopa PDV-a na
bezreceptne i lijekove koji se izdaju na recept.
Izjednačava se i stopa PDV-a na knjige, novine i časopise,
neovisno u kojem su obliku. Naime, do sada su samo tiskana
izdanja bila oporezovana sniženom stopom od 5 posto, a od 2019.
sa 25 posto na 5 posto past će stopa PDV-a i na elektronička
izdanja knjiga, udžbenika i drugih publikacija.
Ministar financija je i kod predstavljanja zakonskih izmjena više
puta ponovio kako očekuje da će sniženje stope PDV-a na 13 posto,
koje se odnosi i na neke najvažnije proizvode iz potrošačke
košarice, rezultirati i smanjenjem cijena tih proizvoda.
Neki su trgovački lanci i prije stupanja na snagu izmjena Zakona
o PDV-u odnosno već u prosincu snizili cijene proizvoda kao što
su meso, voće i povrće, a očekuje se da će i ostali slijediti te
primjere, ako ne prije, onda početkom iduće godine.
Novina je zakonskih izmjena i da će porezni obveznici ubuduće
ulaziti u sustav PDV-a čim tijekom godine ispune uvjete za
ulazak, a taj je prag 300.000 kuna. Do sada su, naime, ako u
jednoj kalendarskoj godini ispune uvjete za ulazak u sustav PDV-a
ulazili s početkom iduće kalendarske godine, prenosi jutarnji.hr
Izmjenama Zakona ukinut je i vrijednosni prag od 400 tisuća kuna
za priznavanje pretporeza od 50 posto za nabavu ili najam osobnih
automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz.
Po novome će porezno tijelo moći od poreznog obveznika tražiti
podnošenje instrumenta osiguranja plaćanja, ako sumnja u
opravdanost dodjele PDV ID broja te prilikom stjecanja rabljenog
prijevoznog sredstva iz EU. “To je bitno zbog sprječavanja
poreznih prijevara”, objasnio je ministar financija.
Iako glavnina odredbi izmjena Zakona o PDV-u na snagu stupaju s
početkom 2019. godine, početak primjene jedne važne izmjene
odgođen je za početak 2020. godine – smanjenje opće stope PDV-a s
25 na 24 posto.
Porez na dohodak – proširenje osnovice za stopu od 24
posto Niz novina s početkom iduće godine donose izmjene
Zakona o porezu na dohodak, a jedna od najvažnijih je i
proširenje porezne osnovice za primjenu stope od 24 posto. Do
sada se stopa od 24 posto primjenjivala na poreznu osnovicu do
17.500 kuna mjesečno (210 tisuća kuna godišnje), no zakonske su
izmjene taj prag podigle na 30.000 kuna (360 tisuća kuna
godišnje). Tako će se od 2019. viša stopa poreza na dohodak od 36
posto primjenjivati na poreznu osnovicu iznad 30.000 kuna
mjesečno.
Ta izmjena neće donijeti nikakve promjene za one s nižim
dohocima, a Vlada njima cilja na one u sektoru visokih
tehnologija sa željom sprečavanja odljeva visokokvalificiranih
radnika iz Hrvatske.
Upravo je činjenica da izmjene ništa neće značiti za one s nižim
dohocima bila i najčešća primjedba na zakonske izmjene, na što je
ministar financija najčešće odgovarao da zakon o porezu na
dohodak ne definira tko koliku plaću ima nego koliko se njemu od
bruto plaće usteže poreza i prireza te se treba pitati koliko
ljudi plaća poreze i prireze.
“Ako niste u škarama poreza na dohodak i prireza, nažalost zbog
plaće koja je ispod prosjeka, ili imate više uzdržavanih članova,
nema te porezne izmjene u tom pogledu koja vama može izravno
povećati neto dohodak. Ali smo zato u ovom trećem krugu na to
stavili naglasak. Jer, upravo onima koji imaju ispodprosječna
primanja, u njihovoj strukturi potrošnje je najveći udjel za
hranu, i zato smanjujemo PDV-a na neku hranu”, kazao je Marić u
jednom od odgovora na te primjedbe.
Izmjene Zakona o porezu na dohodak u trećem krugu porezne reforme
donose i novine kod primitaka koji ne ulaze u cenzus od 15.000
kuna za priznavanje osobnog odbitka za djecu i druge uzdržavane
članove.
Tako će od iduće godine roditelji učenika i studenata koji
primaju stipendije ili nagrade za izvrsnost i tako godišnje
ostvare primitke veće od 15.000 kuna za njih moći ostvarivati
poreznu olakšicu. Ograničenje od 15.000 kuna više se neće
odnositi ni za potpore djetetu za školovanje do 15. godine života
odnosno do završetka osnovnoškolskog školovanja koju poslodavac
isplaćuje djetetu radnika ili bivšeg radnika kod kojeg je
nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti.
Proširen je i krug uzdržavane djece za koje se može koristiti
osobni odbitak te će se od početka 2019. uzdržavanom djecom
smatrati i djeca koju poočimi i pomajke uzdržavaju. Ujedno
uzdržavanim članovima uže obitelji smatraju se i maćehe odnosno
očusi koje uzdržava punoljetno pastorče.
Novina je brisanje iz zakona dohotka od osiguranja kao jednog od
oblika oporezivog dohotka. Tako se od iduće godine dohotkom od
osiguranja više ne bi smatrale uplaćene i porezno priznate
premije dobrovoljnog osiguranja, kao ni uplaćene i porezno
priznate premije životnog osiguranja.
Zakonskim se izmjenama pojednostavljuje i oporezivanje primitaka
po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica po
povoljnijim uvjetima, koji se više ne bi tretirali kao dohodak od
rada već kao dohodak od kapitala i oporezivali bi se stopom od 24
posto.
Također, primici ostvareni privremenim odnosno povremenim
poslovima u poljoprivredi oporezivali bi se po stopi od 12 posto
kao konačan drugi dohodak.
Izmjenama Zakona kod primitaka po osnovi povoljnijih kamatnih
stopa smatra se razlika između ugovorene niže i kamatne stope od
2 posto, što je jedan postotni bod manje nego sada (3 posto).
Temeljem izmjena Zakona o porezu na dohodak od iduće godine
odluku o visini paušalnog poreza na dohodak za iznajmljivače u
turizmu po krevetu, odnosno smještajnoj jedinici u kampu donosit
će lokalne jedinice. Pritom je zakonom regulirano da se taj
paušal može kretati od najmanjih 150 do najviših 1.500 kuna, a
utvrđeno je i što u slučaju kada gradovi i općine sami ne utvrde
iznos tog paušala – tada on iznosi 750 kuna.
Doprinosi – ukidaju se za zapošljavanje i zaštitu na
radu, a povećavaju za zdravstveno Izmjenama Zakona o
doprinosima od početka 2019. godine ukidaju se dva doprinosa na
plaću – za zapošljavanje od 1,7 posto i za zaštitu zdravlja na
radu od 0,5 posto, ali se istodobno povećava doprinosa za
zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto.
Time se opterećenje doprinosima na plaću snižava sa 17,2 na 16,5
posto. To će za poslodavce značiti uštedu od 900 milijuna kuna, a
Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje donijet će dodatnih
1,35 milijardi kuna, izračun je Ministarstva financija.
No, kako je riječ o doprinosima na plaću koje su teret poslodavca
to nema izravnog učinka na neto plaće radnika, već će o tome
odlučivati sami poslodavci.
Računovođe su na primjeru zaposlenikove mjesečne bruto plaće od
10.000 kuna izračunali da će temeljem navedenih izmjena
poslodavci na iznosu te bruto plaće ‘uštedjeti’ 70 kuna mjesečno.
Hoće li to poslodavci pretočiti u povećanje plaća svojih
zaposlenika ovisi o njima, no pritom treba imati na umu da je tih
70 kuna iz primjera bruto ‘ušteda’ što znači da bi neto bio
manji.
Najviše interesa i primjedbi na izmjene zakona o doprinosima
izazvalo je reguliranje doprinosa članova uprave trgovačkih
društava.
Osnovica za obračun doprinosa direktora i nadalje će biti 65
posto prosječne plaće, ali su iz resora financija odlučili
doskočiti direktorima koji se prijavljuju na nepuno radno
vrijeme, nerijetko i na jedan sat tjedno odnosno 12 minuta
dnevno, slijedom čega plate umanjene doprinose odnosno za obvezno
zdravstveno i mirovinsko osiguranje uplate 48 kuna mjesečno, a
imaju puno pravo na zdravstvenu zaštitu i broje im se godine
staža kao da su radili puno radno vrijeme svaki dan.
Zakonskim je izmjenama regulirana minimalna godišnja osnovica za
obračun doprinosa – umnožak prosječne plaće, koeficijenta
0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost
člana uprave i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva,
likvidatora i/ili upravitelja zadruge.
S obzirom da je prosječna bruto plaća za razdoblje
siječanj-kolovoz ove godine iznosila 8.448 kuna, za iduću godinu
bi minimalna osnovica za obračun doprinosa iznosila 5.491,20 kuna
mjesečno, odnosno u cijeloj godini 65.894,40 kuna.
Ako je član uprave zaposlen na nepuno radno vrijeme i mjesečna mu
je osnovica po kojoj obračunava doprinose manja od minimalne,
tada će trebati platiti razliku između te minimalne i mjesečne
osnovice za obračun doprinosa na temelju koje je prijavljen kao
osigurana osoba.
Članu uprave godišnju će obvezu doprinosa utvrditi rješenjem
Porezna uprava, koja će utvrditi i možebitnu razliku doprinosa za
uplatu.
Zakon predviđa i da se prilikom utvrđivanja godišnje obveze
doprinosa priznaju ostvarena oslobođenja od plaćanja doprinosa na
plaću – mlada osoba do 30 godina života, osoba koja se prvi put
zapošljava, dijete branitelja starijeg od 29 godina i radnik
kojem društvo u kojem nije član uprave isplaćuje minimalnu plaću.
Sukladno tomu, za zaposlenog člana uprave obveznik plaćanja
doprinosa po osnovi radnog odnosa (na osnovicu koja će se
određivati na dosadašnji način) je trgovačko društvo kao
poslodavac, dok je za obveze doprinosa koje se utvrde prema
godišnjoj osnovici obveznik plaćanja sam taj član uprave.
Iz Ministarstva financija pritom ističu kako propisivanje
minimalne osnovice za obračun doprinosa ne znači da je to i plaća
koju su si direktori odnosno članovi uprave trebaju isplatiti.
Porez na dobit – otpisi potraživanja u skladu s “lex
Agrokor” Odredba izmjena Zakona o porezu na dobit koja
će se primijeniti već kod podnošenja prijave poreza za ovu godinu
odnosi se na otpise potraživanja. Naime, porezno priznatim
rashodom smatrat će se otpisi potraživanja koji su potvrđeni u
skladu s posebnim postupkom izvanredne uprave u trgovačkim
društvima od sistemskog značaja, što znači da je riječ o otpisu
potraživanja od kupaca provedenih u skladu s “lex Agrokor”.
Novine su predviđene i kod odredbi o porezu po odbitku, pa će se
on od 1. siječnja 2019. plaćati po stopi od 15 posto na naknade
za nastupe inozemnih izvođača (umjetnika, zabavljača, sportaša).
Iznimno će se porez po odbitku po stopi od 20 posto plaćati na
sve usluge i naknade kada se plaćaju osobama koje imaju sjedište
ili mjesto stvarne uprave odnosno nadzora poslovanja u državama
koje se nalaze na EU-ovom popisu nekooperativnih jurisdikcija u
porezne svrhe, a s kojima Hrvatska ne primjenjuje ugovor o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (porezna utočišta).
Promjene u sustavu poreza na dobit uvode i nova pravila za
sprečavanje premještanja dobiti prema europskoj direktivi o
utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza.
Tako se uvodi pravilo o ograničavanju kamate, prema kojem se
poreznom obvezniku kao porezno priznati rashod mogu utvrditi
prekoračeni troškovi zaduživanja (razlika između prihoda i
rashoda od kamate) samo do 30 posto EBITDA-e ili do 3 milijuna
eura ukoliko tako dolazi do većeg iznosa. Drugo je pravilo o
kontroliranim inozemnim društvima, kojemu je cilj oporezivanje
društava koja su više “fiktivno” osnovana s namjerom premještanja
dobiti.
Porez na nekretnine s četiri na
tri posto Daljnje porezno rasterećenje predviđaju
izmjene Zakona o porezu na promet nekretninama, kojima se od
iduće godine stopa tog poreza smanjuje sa 4 na 3 posto.
Time je nastavljeno daljnje smanjenje stope poreza na promet
nekretninama. Naime, u poreznoj reformi prihvaćenoj krajem 2016.
godine, a koja se počela primjenjivati 2017. godine. ta je stopa
bila snižena s pet na četiri posto.
U Ministarstvu financija računaju da će daljnje smanjenje stope
poreza na promet nekretnina, indirektno dovesti do poticaja
prijave prometa nekretnina te time potaknuti sređivanje
zemljišno-knjižnog stanja.
Porez na promet nekretninama u cijelosti je prihod lokalnih
jedinica i procjenjuje se da će sniženje stope za njih značiti
oko sto milijuna kuna manji prihod.
I dok će kupci nekretnina profitirati sniženjem stope poreza,
neke su lokalne jedinice već najavile da bi dio izgubljenih
prihoda mogle nadoknaditi većim komunalnim
doprinosima.
Zakon o trošarinama – povrat trošarine do minimalne za
cargo i putnički prijevoz Izmjene zakona o trošarinama
omogućit će od iduće godine pravo na povrat trošarine za dizelsko
gorivo koje se koristi u komercijalnom prijevozu robe i putnika.
Prema procjenama Hrvatske gospodarske komore (HGK), od uvođenja
povrata trošarine na gorivo za cargo i putnički prijevoz
prijevoznici će u idućoj godini uštedjeti gotovo 300 milijun kuna
– oko 240 milijuna kuna prijevoznici tereta, a oko 54 milijuna
kuna prijevoznici putnika.
Kako bi spriječila osjetno poskupljenje automobila od početka
iduće godine uslijed strožeg europskog standarda mjerenja emisije
ugljičnog dioksida (CO2), Vlada je reagirala i Uredbom o načinu
izračuna i visini sastavnica za izračun posebnog poreza na
motorna vozila. Tom je uredbom, koja također na snagu stupa
početkom 2019. godine, smanjena vrijednosna naknada u sklopu
posebnog poreza. Istodobno, nije se diralo u dio tog posebnog
poreza koji se plaća prema CO2 parametru.
Opći porezni zakon – uvodi se “digitalno
pečaćenje” Izmjene Općeg poreznog zakona predvidjele su
da se propisane knjigovodstvene isprave i evidencije mogu čuvati
u elektroničkom zapisu. Također se proširuje uporaba čuvanja
računa u elektroničkom obliku te daje mogućnost da se račun odmah
izdaje u elektroničkom obliku, osim ako primatelj ne traži baš
račun na papiru.
Izmjenama se proširuje i iznimka od porezne tajne – ako se
podatci iznose tijekom kaznenog postupka.
Također briše ograničenja vezano za primjenu obvezujućih
mišljenja, a s ciljem što češće uporabe tog instituta. Tako će
ubuduće porezno tijelo na pisani zahtjev poreznog obveznika
donijeti obvezujuće mišljenje o poreznom tretmanu budućih i
namjeravanih transakcija odnosno poslovnih događaja i djelatnosti
neovisno o njihovoj tematici.
Jedna od novina zakona koja je izazvala prijepor u poslovnoj
javnosti je uvođenje tzv. digitalnog pečaćenja.
S obrazloženjem da je posljednjih godina uočeno da poslovni
subjekti, osobito oni registrirani izvan Hrvatske pružaju usluge
hrvatskim građanima izbjegavajući ispunjavati uvjete koje za
određene djelatnosti reguliraju hrvatski propisi, a što u
pojedinim slučajevima može izazvati i teško nadoknadivu štetu za
zajednicu, izmjenama je omogućeno da nadležno tijelo takvom
poslovnom subjektu zabrani rad. Kako se najčešće takve usluge
pružaju putem internetskih stranica, zakon predviđa mogućnost
provedbe zabrane rada blokiranjem pristupa sadržaju internetske
adrese.
U paketu poreznih zakona čija primjena počinje s 1. siječnja
2019. su i izmjene Zakona o administrativnoj suradnji u području
poreza te izmjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom.
Izmjenama zakona o fiskalizaciji propisano je primjerice da na
dokumentu na kojem se navode podaci o plaćanju, a koji se izdaje
prije izdavanja računa, mora vidno pisati “ovo nije fiskalizirani
račun”. Inače, većina će odredbi toga zakona stupiti na snagu s
odgodom od dvije godine odnosno početkom 2021. kao primjerice
odredbe koje se odnose na definiranje obveznika fiskalizacije,
ili fiskalizaciju prodaje putem samoposlužnih uređaja.
Novi zakon o fiskalnoj odgovornosti; nema licenciranja
računovođa Uz paket poreznih zakona, s početkom iduće
godine na snagu stupa još niz zakona iz područja financija i
gospodarstva.
Među njima je i novi Zakon o fiskalnoj odgovornosti, kojim se
uvode tri fiskalna pravila – strukturnog salda, rashoda i javnog
duga – te nastavlja jačati neovisnost Povjerenstva za fiskalnu
politiku.
No, novina za koju je bilo planirano da se uvede s početkom 2019.
godine – linenciranje računovođa na kraju neće biti uvedena.
Naime, sredinom prosinca Sabor je usvojio izmjene Zakona o
računovodstvu, kojima je uz ostalo brisana odredba o obvezi
licenciranja računovođa, koja je trebala stupiti na snagu 1.
siječnja 2019. godine.