Je li posljednja izvorna militantna skupina zapadne Europe pred završnim činom ili je sve samo farsa?

Oko 2,2 milijuna stanovnika te brdovite, šumom prekrivene
regije iščekuje idući korak u rješenju sukoba čije su rane još
otvorene.

Zagovornici nezavisnosti Baskije traže puštanje
zatvorenika optuženih za terorizam, istragu o njihovim
mučenjima u zatvoru te povlačenje španjolske policije iz
Baskije.

Vlada desnog centra u Madridu to odbija i inzistira na potpunom
raspuštanju ETA-e, završetku još otvorenih istraga o
separatističkim atentatima te isprici tisućama žrtava bombaških
napada i drugih oblika nasilja od nastanka skupine 1959.
godine.

U gradiću Hernaniju, uporištu zagovornika
nezavisnosti, nitko nije siguran hoće li ETA nakon razoružanja
potpuno nestati.

“Teško je reći”, kaže vozač mjesnog autobusa. “No ona već dugo
nije aktivna”, dodaje.

ETA je 2011. najavila prestanak oružane borbe
i od tada nije izvela nijedan napad. Posljednjih godina je
grupa bitno oslabljena policijskim uhićenjima, napose u
jugozapadnoj Francuskoj, gdje je i izvršena predaja oružja
prošli tjedan i gdje se godinama skrivaju njezini pripadnici.

Hernani se nalazi na španjolskoj strani, 20 kilometara od
francuske granice. Za mnoge od 20.000 njegovih stanovnika
Euskadi Ta Askatasuna (ETA), na baskijskom jeziku
Baskija i sloboda, oružana je, ali domoljubna skupina
za oslobođenje od represivnog španjolskog režima.

EU i SAD je smatraju terorističkom skupinom.

Je li predano svo oružje?

“Živjela ETA”, piše bijelim slovima na tamnom zelenom zidu
malog trga u centru. Uza zid nekoliko dječaka rukom udara
lopticu igrajući ‘pilotu’, tradicionalni baskijski sport sličan
tenisu. U obližnjem parku izložene su fotografije bombardiranja
Hernanija tijekom Španjolskog građanskog rata od 1936. do 1939.
u kojem je pobijedio španjolski general Francisco
Franco.

Njegov represivni režim zatirao je baskijsku kulturu i
jezik. Frustrirana grupa studenata osnovala je 50-ih
godina “baskijsku socijalističku revolucionarnu organizaciju za
nacionalno oslobođenje” s ciljem uspostave nezavisne Baskije.

Od tada se ETA-i pripisuje više od 820 ubojstava
policajaca, političara, ali i civila stradalih u
eksplozijama postavljenih bombi. Separatistički teror nanio je
veliku ranu španjolskom društvu pa u Madridu imaju tvrd stav
bez obzira na provedeno razoružanje. Štoviše, sumnjaju da je
skupina predala svo oružje.AP

“ETA u bilo kojem trenutku može ubiti, to je bila farsa, nije
predala svo oružje”, tvrdi u Madridu bivši španjolski državni
tužitelj Ignacio Gordillo. “Francuska je
trebala reagirati, u Španjolskoj se ovo ne bi dogodilo”.

Nekoliko aktivističkih skupina, objedinjenih u organizaciju
Obrtnici mira, posredovalo je u predaji oružja
jer ni Madrid niti Pariz nisu htjeli pregovarati s ETA-om.

Nakon što su u Bayonni, glavnom gradu
francuskog dijela Baskije, predali popis skrovišta francuska
policija je u spremnicima pronašla 120 komada vatrenog
oružja, oko tri tone eksploziva, detonatore i metke.
Aktivisti su nadzirali preuzimanje oružja, a policija im nije
stvarala probleme.

Međunarodni posrednik u razoružanju Ram
Manikkalingam, koji je primio popis skrovišta od
aktivista pa ga proslijedio francuskim službama u Bayonni,
vjeruje da je razoružanje kompletno.

“Uvjeren sam da je ETA predala oružje koje je bilo pod njezinom
kontrolom”, kaže Manikkalingam. “Ne sumnjam u to jer je ETA
proglasila primirje prije šest godina a od tada se nije dogodio
nijedan incident. Nadzirali smo to primirje”.

Vlada španjolskog premijera Mariana Rajoya i
udruge žrtava terorizma traže od francuskih vlasti da pronađeno
oružje pregledaju španjolski inspektori tvrdeći da ono može
biti ključno u rasvjetljavanju više od 300 neriješenih
slučajeva koje povezuju s ETA-om.

“Bojim se da grupa nije predala niti jedno oružje preko kojeg
bi se moglo otkriti neko ubojstvo”, ističe bivši državni
odvjetnik Gordillo.

Sjena nad Baskijom

Nakon smrti generala Franca 1975. počeo je proces uvođenja
demokracije u Španjolsku. Baskija je dobila status autonomne
pokrajine s vlastitim parlamentom, obrazovanjem, policijom i
poreznom politikom.

Ulice u Hernaniju i drugim baskijskim mjestima označene su na
baskijskom jeziku, a na njihovim trgovima su istaknute
baskijske zastave.

No u aktualnom španjolskom ustavu donesenom 1978. navedeno je
da se referendumi mogu organizirati jedino na razini
čitave Španjolske, čime su nastojanja organiziranja
plebiscita o neovisnosti u sjeveroistočnoj pokrajini Kataloniji
i Baskiji nezakonita.

ETA i njeni pobornici nastavili su inzistirati na punoj
samostalnosti i nakon uvođenja demokracije u zemlju, a 1980. je
bila najkrvavija godina njihove kampanje sa stotinjak žrtava.

Udruga žrtava terorizma (AVT) smatra da razoružanje
nije dovoljno te poziva vlade u Madridu i Parizu da
nastave borbu protiv ETA-e do njezina nestanka.

AP

“ETA-ina sjena prisutna je još uvijek u baskijskim mjestima”,
napominje predsjednik udruge Alfonso Sanchez.

U središtu Hernanija odjekuje baskijska tradicionalna glazba.
Ispred kafića mladi plešu baskijski ples napominjući kako njime
čuvaju identitet i običaje. Oko vrata su im zavezani bijeli
rupci s ucrtanim likovima dvojice lokalnih mladića koji se pod
optužbom za terorizam nalaze u zatvoru daleko od rodnog kraja.

“Sada se nadamo puštanju političkih zatvorenika”, kaže
65-godišnja stanovnica koja sudjeluje u događaju. “Mnogi su
teško bolesni, u zatvorima daleko od Baskije, što otežava
posjete”, dodaje.

Zidovi s grafitima i deseci transparenata pozivaju Madrid i
Pariz na puštanje 339 zatvorenika.

Nema ustupaka teroristima

U Španjolskoj je zatvorena 261 osoba, u
Francuskoj 75, a tri u inozemstvu, podatak je udruge obitelji
zatvorenika Etxerat.

Vlada premijera Rajoya, koja je u studenom dobila novi
četverogodisnji mandat, napominje pak da ETA neće dobiti ništa
zauzvrat. Nema ustupaka zbog razoružanja.
Ministar unutarnjih poslova Juan Ignacio Zoido
ne pristaje na “oprost teroristima niti mijenjanje zatvorske
politike”.

U Hernaniju tvrde kako su za Madrid svi zagovornici neovisnosti
teroristi, neovisno o metodama.

“U zatvorima nisu samo pripadnici ETA-e već i drugi
aktivisti koji podržavaju nezavisnost mirnim putem”,
napominje jedan 25-godišnji mladić.

I u ETA-i, koja nema klasičnog vođu, sada
navodno prevladava mišljenje da su primirje i predaja oružja
nužni za nastavak političkog puta prema osamostaljenju.

AP

“Kako bi se ostvarila samostalnost potreban je kompromis”,
priopćila je ETA dan prije predaje oružja i od tada se više
nije oglasila.

“Svaki korak treba vrednovati”, ističe Arnaldo
Otegi, zastupnik Euskal Herria Bildu,
stranke koja se zalaže za odcjepljenje putem referenduma.

Otegi je prije godinu dana izašao iz zatvora gdje je služio
kaznu od šest i pol godina zbog pripadnosti nekadašnjoj
zabranjenoj stranci Batasuna, političkim krilom ETA-e. Smatra
kako priča oko ETA-e nije gotova.

“Nakon razoružanja postoje i druga poglavlja na kojima će se
inzistirati kao što su zatvorenici, njihova raštrkanost i
demilitarizacija. Vjerujem da će ETA uskoro imati svoju
raspravu u koju se neću miješati niti slati peticije. O tome će
u tišini odlučivati militanti te skupine”, kaže.

Godine užasa

U obližnjem gradu San Sebastianu prolaznici
uživaju u šetnji sunčanom promenadom više ne razmišljajući o
tom gradu kao mjestu mogućih atentata. Ali nije uvijek bilo
tako.

“Bile su to godine užasa”, kaže u Madridu 52-godišnji
Alfonso koji je ondje znao provoditi ljetne
praznike. Sjeća se naoružane policije u San Sebastianu te
eksplozija u drugim dijelovima zemlje.

“Znale su biti likvidarne cijele obitelji španjolskih vojnih
osoba. Za te zločine nema opravdanja” naglašava.

I sam spomen ETA-e u Madridu izaziva osudu.
Dvije najveće španjolske stranke desnog i lijevog centra,
Narodna stranka i PSOE, koje se mijenjaju na vlasti od 1980.
kao i najveće novine El Pais i El Mundo imaju potpuno isti stav
– nikakvog popuštanja ne smije biti, a grupa se mora
raspustiti.

Neki članovi ETA-e služe višedesetljetne zatvorske kazne. Bivši
član skupine AnttonKarrea
sedamdesetih godina prošlog stoljeća iza rešetaka je proveo
sedam godina.

AP

“Bio sam mlad. U vrijeme Francove diktature sam se, kao i
ostali, divio međunarodnim pokretima poput kubanske
revolucije ili stjecanju nezavisnosti Alžira“, govori
Karrea. “S obzirom na sve što se događalo u svijetu vjerovao
sam da se to isto može dogoditi u Baskiji”.

Danas ima 78 godina, kaže, i ožiljke od mučenja u zatvoru.

I nevladina organizacija za ljudska prava Amnesty
Internatonal slaže se da je u zatvorima bilo
mučenja pripadnika ETA-e.

Bivši državni odvjetnik Gordillo koji je godinama vodio procese
protiv pripadnika ETA-e misli da prema teroristima ne treba
imati sućuti.

“Zatvorska politika dio je antiterorističke
politike. Dok postoji ETA ne bi je trebalo mijenjati”,
naglašava.

Baskijski zagovornici nezavisnosti su nepovjerljivi i smatraju
kako će nakon eventualnog raspuštanja ETA-e Madrid inzistirati
na isprici, pa na obeštećenju, tražeći iznova novi razlog da ne
promijeni stav prema zatvorenicima.

Hoće li ETA nestati?

Sama ETA nije postavila nikakav uvjet za predaju
oružja. Početak 80-ih kada je bila na vrhuncu snage s
potporom baskijskog naroda davni su dani. Spoznaja da bombama
neće postići cilj, pad podrške, militantne islamističkih
skupine koje teroririziraju Europu “bez ikakva plemenitog
cilja” te međunarodne sigurnosne mjere dovele su posljednju
izvornu militantnu skupinu zapadne Europe pred završni čin.
Lanjska uhićenja visokopozicioniranih članova u
antiterorističkim akcijama dodatno su ohrabrili Madrid i Pariz.

“ETA je poražena“, zaključak je španjolske
vlade i medija u Madridu.

Arnaldo Otegi, međutim, upozorava kako nije dobro govoriti o
pobjednicima i poraženima.

“Ponižavanjem se ništa ne gradi. Ponižavanjem je teško
izgraditi pravedan i dugotrajan mir. Ono samo može dovesti do
ogorčenja”, kaže Otegi.

Za to vrijeme u baskijskim mjestima kruže različita mišljenja.
I dok neki smatraju da je raspuštanje ETA-e logičan
idući korak, ima i onih koji vjeruju da će nastaviti
postojati sve dok se ne promijeni politika prema
zatvorenicima.  gtres/Gtres/PIXSELL

“Ne treba zaboraviti da danas ima ubojitijih stvari od
klasičnog oružja za nanošenje štete državi, poput
hakerskih i kibernetičkih napada”, kaže osoba koja je htjela
ostati neimenovana. “Ubojstvom policajca nanosi se bol njegovoj
obitelji, ali ne i vladi koja to koristi u političke svrhe”.

Vijesti.rtl.hr Hina/Miho Dobrašin