Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara je
premijer Plenković s izborom od 18,8 posto. Na drugom je mjestu
predsjednica Grabar-Kitarović.
Povećana prednost HDZ-a pred SDP-om, Most i Živi zid gotovo
izjednačeni
▪ Andrej Plenković najpozitivniji domaći političar
slijedi predsjednica Grabar-Kitarović i Anka Mrak
Taritaš
▪ Premijer Plenković i na vrhu ljestvice
najnegativnijih domaćih političara, “Svi političari” na drugom
mjestu
▪ Rast ocjene rada i podrške politici Vlade Andreja
Plenkovića, rast ocjena zabilježeno i za rad predsjednice Grabar
Kitarović i Hrvatskog sabora
▪ Slučaj Agrokor već četvrti mjesec najvažniji
događaj mjeseca, na drugom mjestu objava Odluke Arbitražnog suda
o granici
Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o
društvenim i političkim preferencijama CRO
Demoskop, provedeno početkom srpnja (od 03. do 05.
srpnja), pokazuje nastavak trenda povećanja
prednosti HDZ-a u odnosu na glavnog takmaca, SDP.
Ovaj je trend započeo pred posljednje parlamantarne izbore te uz
povremene oscilacije nastavio rast do ovomjesečnih deset i pol
postotnih bodova. Aktualni događaji oko smirivanja političke
napetosti formiranjem nove parlamentarne većine utjecali su i na
doživlja rada Vlade.
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom srpnja (cijela
Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost
53-59%), HDZ bi bio relativni pobjednik
izbora. Na ljestvici preferencija političkih stranaka
vrh pripada HDZ-u s izborom od 34,3 posto (prema 34 posto iz
lipnja). Rejting stožerne stranke aktulane vlasti nisu ugrozili
dva recentna događaja: stvaranje nove političke stranke na desnom
spektru (nastale iz dijela desnog krila ove stranke i nekolicine
njihovih dosadašnjih saborskih zastupnika) i formiranje nove
koalicije s nekad svjetonazorski neprihvatljivim HNS-om. Vodeća
opozicijska stranka, SDP je u
posljednjem mjesečnom istraživanju zabilježila pad
izborne podrške te početkom srpnja bilježi izbornu
potporu od 23,8 posto (prema 24,8 posto iz lipnja).
Most je zadržao svoje treće mjesto sada s
izborom od 6,4 posto (prije mjesec dana 7,2 posto, a prije dva
mjeseca 10,2 posto). Slijedi Živi zid na četvrtom mjestu s
izborom od 6,1 posto (jednako kao i prethodni mjesec). HNS je na
petom mjestu s izborom od 2,5 posto (u odnosu na 3 posto iz
lipnja). HSS je na šestom mjestu s 2,4 posto (prije mjesec dana
2,9 posto). Oko 2 posto izborne podrške bilježe 3 stranke:
Stranka rada i solidarnost BM 365 (2,2%), Neovisni za Hrvatsku
Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića (2 posto) i Pametno (1,9
posto). Slijedi skupina od pet stranaka s izborom od oko jedan
posto: IDS (1,2%), HSP AS (1,1%), HDSB (0,9%), te HSU i HSLS (po
0,7%). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 3%, dok je 10,8%
neodlučnih. Iz pokazatelja o međumjesečnom kretanju izborne
podrške stranke su grupirane u tri skupine.
Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara je
hrvatski
premijer AndrejPlenković s
izborom od 18,8 posto (u odnosu na 16,3 posto iz lipnja). Na
drugom je mjestu
predsjednica Grabar–Kitarović s
15 posto izbora (prema 11,6 posto iz lipnja). Treće mjesto drži
“Nitko” (niti jedan političar kao zasebna kategorija odgovora) s
izborom od 14,9 posto (prema lipanjskih 15,8 posto). Slijedi Anka
Mrak Taritaš s izborom od 8,7 posto (u lipnju 9,4 posto), dok je
na petom mjestu Ivan Pernar (4,9 posto). Među deset
najpozitivnijih domaćih političara još su Zoran Milanović (4,6
posto), Milan Bandić (2,9 posto), Zlatko Hasanbegović i Božo
Petrov (2,8 posto), te Davor Bernardić (2,4 posto).
I vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih
političara drži hrvatski premijer Andrej
Plenković s izborom od 19,6 posto (prije mjesec
dana 22,2 posto). Drugo mjesto dijele “svi političari” kao
zasebna kategorija odgovora s izborom od 9,9 posto (prije mjesec
dana 9,1 posto). Treće mjesto zauzima Tomislav
Karamarka koji bilježi izbor od 8,3 posto, a
slijedi Davor Bernardić s izborom od
7,5 posto (u lipnju 7,4 posto). Zlatko
Hasanbegović je na petom mjestu s izborom od 5,8
posto (u odnosu na prošlomjesečnih 3,2 posto). Među prvih deset
najnegativnijih domaćih političkih osoba još
su Zoran Milanović (5,7
posto), Milorad Pupovac (4,9
posto), Ivo Sanader (4,6 posto),
Kolinda Grabar Kitarović (4,5 posto) i Božo
Petrov (3,1 posto).
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni
pokazatelj društvenog ne-optimizma) podupire 23,1
posto građanki/građana u odnosu na 18,1 posto iz
lipnja. U ovomjesečnom istraživanju 63,8 posto ispitanika/ca
smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 73 posto
iz lipnja. Kakav je smjer zemlje ne zna 13,1 posto građana/ki.
Najveći udio društvenih optimista bilježi se među glasačima HDZ-a
i iznosi 63,6 posto (u lipnju 55,2 posto), dok je među glasačima
vodeće oporbene stranke SDP taj udio značajno niži i iznosi svega
7,8 posto.
Razina potpore politici Vlade RH u devetom
mjesecu njezina mandata iznosi 42,4
posto (prema 35,1 posto iz prethodnog mjerenja iz
lipnja). Kad je riječ o ne podršci politike Vlade u ovomjesečnom
istraživanju ona iznosi 41,9 posto (prema 51,2 posto iz lipnja).
Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici
Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu. Vlada Andreja Plenkovića u
ovomjesečnom mjerenju je dobila čvrstu dvojku s prosječnom
ocjenom od 2,47 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,24). Kad je
riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu
Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,64), dok je najniža ocjena
zabilježena među glasačima HSP dr. Ante Starčević (1,67).
Predsjednica republike je za svoj rad dobila stabilnu
trojku, odnosno 3,22 (u odnosu na 3,07 koliko je
izmjereno početkom lipnja). Najviše predstavničko tijelo u
zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad
bilježi ocjenu od 2,16 (u lipnju 2,05).
U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca slučaj Agrokor je
četvrti mjesec zaredom zabilježio najveći izbor koji sada iznosi
33,2 posto (prije mjesec dana 48,5 posto). Na drugom je mjestu
Odluka Arbitražnog suda o granici Hrvatske i Slovenije s 28,6
posto, dok je na trećem mjestu ulazak HNS-a u koaliciju s HDZ-om,
odnosno u Vladu Andreja Plenkovića s 8,2 posto. Još su tri teme
zabilježile izbor veći od 3 posto: inicijativa
gradonačelnika Bandića o promjeni
naziva Trga maršala Tita (5,9 posto), potpisivanje ugovora s EU o
financiranju izgradnje Pelješkog mosta (4,7 posto), te
suđenje ZdravkuMamiću u
Osijeku na kojem je Luka
Modrić promijenio svoj iskaz (3,3 posto). Svi su
ostali događaji zabilježili izbor ispod 3 posto.
Vijesti.rtl.hr