Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o
društvenim i političkim preferencijama CRO
Demoskop, provedeno početkom listopada (od 02. do 05.
listopada), pokazuje nekoliko zanimljivih nalaza o odnosima u
hrvatskoj političkoj areni.
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom listopada (cijela
Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost
53-59%), HDZ bi bio relativni
pobjednik izbora. Na ljestvici preferencija političkih stranaka
vrh pripada HDZ-u s izborom od 33,5 posto (prema 34,0 posto iz
rujna). Vodeća opozicijska
stranka, SDP je u posljednjem
mjesečnom istraživanju zabilježila pad izborne podrške koja
početkom listopada iznosi 22,1 posto (prema 23,1 posto iz rujna).
Most je zadržao treće mjesto uz izbor od 7,8 posto (prije mjesec
dana 7,7 posto). Slijedi Živi zid na
četvrtom mjestu s izborom od 6,6 posto (početkom rujna 6,1
posto). HSS je peti sa izbornom
podrškom od 2,9 posto (prije mjesec dana 2,7 posto), dok je
Stranka rada i solidarnost BM 365 na šestom mjestu s izbornom
podrškom od 2,3 posto (jednako kao i prošli mjesec). Podršku
iznad jedan posto bilježe tri stranke: Neovisni za Hrvatsku (2
posto), Pametno (1,5 posto), HNS i IDS (po 1,3 posto), te HSP AS
(1,1 posto). Četiri su stranke s izborom manjim od 1 posto: Glas
(0,9 posto), HSU (0,8 posto), Glas (0,9 posto), HDSSB (0,7 posto)
i HSLS (0,4 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,5
posto, dok je 12,1 posto neodlučnih.
Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara i
ovaj mjesec se nalazi “Nitko” (niti jedan političar), odnosno za
21,7 posto hrvatskih građana nije niti jedan hrvatski političar
najpozitivniji (u odnosu na prošlomjesečnih 23,3 posto). Na
drugom je mjestu predsjednica Grabar
Kitarović koja je najpozitivnija domaća politička
osoba za 15,3 posto hrvatskih građana (prije mjesec dana izbor je
iznosio 15,8 posto).
Premijer Plenković se zadržao na
prošlomjesečnih 11,2 posto izbora. Slijedi Anka Mrak
Taritaš s izborom od 7,2 posto (u rujnu 4,9 posto),
dok je na petom mjestu Davor
Bernardić s 3,9 posto (u rujnu 1,9 posto). Među
deset najpozitivnijih domaćih političara još su Ivan
Pernar (3,6%), Damir
Krstičević (3,5%), Zoran
Milanović(2,8%), Božo
Petrov ( 2,7%) i Milan
Bandić (2,6%).
Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je
premijer Plenković s izborom od 18,7 posto (prije mjesec dana
19,2 posto). Drugo mjesto dijele “svi političari” kao zasebna
kategorija odgovora s izborom od 16 posto (prije mjesec dana 13,7
posto). Na trećem je mjestu Zlatko Hasanbegović s izborom od 12
posto (prije mjesec dana 9,3 posto). Veliki skok na ljestvici
negativnih političkih osoba zabilježen je
za Milorada Pupovca čiji je izbor s
prošlomjesečnih 6,2 posto porastao na ovomjesečnih 10,1 posto.
Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su
Kolinda Grabar Kitarović (3,4 posto), Zoran
Milanović (3,1 posto), Tomislav
Karamarko (2,6 posto), Gordan
Maras (1,9 posto), Milan
Bandić i Nenad Stazić(obojica
po 1,3 posto).
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog
optimizma) podupire 17,9 posto građanki/građana u odnosu na 18,1
posto iz rujna. U ovomjesečnom istraživanju 74,4 posto
ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu
na 73,4 posto iz rujna. Kakav je smjer zemlje ne zna 7,7 posto
građana/ki. Najveći udio društvenih optimista bilježi se među
glasačima HDZ-a i iznosi 60,1 posto (u rujnu 58,7 posto), dok je
među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a taj udio niži
i iznosi 23,1 posto. Među glasačima vodeće oporbene stranke SDP
udio društveni optimista je značajno niži i iznosi svega 5 posto.
Razina potpore politici Vlade RH u dvanaestom mjesecu njezina
mandata iznosi 35,2 posto (prema 36 posto iz prethodnog mjerenja
iz rujna). Kad je riječ o ne podršci politike Vlade u
ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 52,6 posto (jednako kao i
prethodni mjesec). Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij
podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu. Jednako
kao i za podršku politici Vlade, negativni je trend zabilježen i
za ocjenu rada Vlade RH koja ovaj mjesec iznosi 2,25 (prije
mjesec dana ocjena je bila 2,30). Kad je riječ o biračima
stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među
glasačima HDZ-a (3,32), dok je najniža ocjena zabilježena među
glasačima stranke Živi zid (1,56).
Predsjednica republike je za svoj rad dobila stabilnu trojku,
odnosno 3,12 (u odnosu na 3,09 koliko je izmjereno početkom
rujna). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u
ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 2,10 (u rujnu
2,14).
U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca događaji unutar i
oko Agrokora najčešći su izbor za 46,1
posto hrvatskih građana/građanki. Tako se slučaj Agrokor, nakon
ljetne stanke, vratio u fokus javnog interesa ali i političke
borbe. Iznad pet posto izbora za temu/događaj mjeseca je još pet
tema: uspješna turistička sezona (8,9 posto),
presuda Draganu Vasiljkoviću-kapetanu
Draganu (7,3 posto), odustajanje od poreza na
nekretnine (6,6 posto),
premještanje HOS-ova ploča
iz Jasenovca u Novsku (5,7
posto) i dugotrajna društvena kriza u zemlji (5,5 posto).
Zanimljivo je kako je pozitivna tema (dobri ekonomski pokazatelji
tek na 1,3 posto izbora. Četiri su događaja zabilježila izbor
između dva i tri posto: novo zaoštravanje odnosa između Slovenije
i Hrvatske oko granice i arbitraže (2,6 posto), najava poreza na
luksuz za popunjavanje rupa u zdravstvu i peticija protiv poreza
(2,2 posto), objava prijedloga obiteljskog zakona i njegovo
povlačenje (2,1 posto) i sukobi u SDP-u (2,0 posto). Svi su
ostali događaji zabilježili izbor ispod 2 posto.
*Istraživački projekt CRO-Demoskop agencija Promocija plus
provodi redovito od siječnja 2004. g.
Istraživanje se provodi prva četiri radna dana u mjesecu na
reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom
(telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini
naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po
spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu; standardna greška
uzorka: ±2,7% uz razinu pouzdanosti od 95%.