Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka
Divjak u ponedjeljak je izjavila kako je u 2018.
godinu planirano povećanje proračuna toga ministarstva za 400
milijuna kuna koji će biti namijenjeni povećanju plaća
zaposlenika u prosvjeti, te da se radi o poticanju izvrsnosti
pokreće i inicijativa nagrađivanja 30 posto većom plaćom onih
prosvjetara koji su zaslužni za povlačenje sredstava iz fondova
EU-a.
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka
Divjak u ponedjeljak je izjavila kako je za 2018.
godinu planirano povećanje proračuna toga ministarstva za 400
milijuna kuna koji će biti namijenjeni povećanju plaća
zaposlenika u prosvjeti, istaknuvši kako je riječ o poticanju
izvrsnosti i pokretanju inicijative nagrađivanja 30 posto većom
plaćom prosvjetara zaslužnih za povlačenje sredstava iz fondova
EU-a.
“Vjerujemo kako će biti prihvaćen proračun za 2018. godinu u
kojem ćemo dobiti dodatnih 400 milijuna kuna za povećanje plaća
učitelja, nastavnika i profesora”, rekla je ministrica Divjak u
Bolu na Braču gdje je sudjelovala na stručnom skupu ravnatelja
osnovnih škola Republike Hrvatske pod nazivom “Ravnatelj i
kvaliteta škole.”
Na pitanje novinara u stanci skupa koliko će se povećati plaće
prosvjetara na temelju dodatnih 400 milijuna kuna, ministrica
Divjak je rekla kako o ne želi prejudicirati jer su u tijeku
pregovori sa sindikatima.
Ministrica Divjak izvijestila je sudionike stručnog skupa o
pokretanju inicijative za povećanje plaće za 30 posto onim
učiteljima i radnicima u školama koji povuku sredstva iz fondova
EU.
“Ovo je velika inicijativa da oni učitelji i radnici u školama
koji povuku sredstva fondova EU za opremanje škola, edukaciju
nastavnika i bolje uvjete za učenike, dobiju povećanje plaće za
30 posto kao nagradu, a ne da to rade kao volonteri,” kazala je
Divjak.
Po njezinim riječima to povećanje plaća neće opteretiti državni
proračun jer će se ta sredstva namaknuti iz europskih fondova, a
time se ujedno potiče i izvrsnost, što ne isključuje sve druge
projekte gdje se također prepoznaje izvrsnost i gdje se
primjerice mogu povećavati plaće mentorima ili savjetnicima.
“Ovo 30-postotno povećanje plaća je poseban dio i vjerujemo kako
će nam to postati sve važnije u budućnosti jer jer mi kao država
participiramo svojim nacionalnim sredstvima u europskim
programima te nam je iznimno važno da ta sredstva (iz fondova
EU-a) povlačimo baš u školama gdje se omogućavaju bolji uvjeti
rada učenicima i nastavnicima”, objasnila je Divjak.
Ministrica je također izvijestila kako su osigurana sredstva da
se do kraja ove godine informatički opremi po jedna učionica u
100 škola diljem Hrvatske te je najavila da će tijekom 2018.
godine biti informatički opremljena po jedna učionica u oko 400
škola.
“Informatika od iduće školske godine ulazi kao obvezni predmet u
sve osnovne škole u Hrvatskoj za sve 5. i 6. razrede i to po
novom kurikulumu koji će poslati diskete u povijest i omogućiti
razvoj digitalnih vještina za sve učenike. Škole će dobiti
priliku za opremanje i dodatno zapošljavanje tamo gdje je
potrebno,” rekla je Divjak na stručnom skupu u Bolu.
Pritom je istaknula kako je pilot projekt kurikularne reforme
“prvi put prioritet Vlade u području obrazovanja i školske
2018./2019. eksperimentalno će se uvesti u 3 do 5 posto škola”.
Javni poziv za pilot projekt kurikularne reforme za dva
do tri mjeseca
Gotovo 500 nazočnih ravnatelja osnovnih škola pozvala je da se
pripreme i razmisle hoće li se prijaviti na javni poziv za pilot
projekt kurikularne reforme koji će biti objavljen u iduća dva
ili tri mjeseca.
“Uputit ćemo poziv svima, sa svim detaljima što se očekuje od
škola, a i roditelji moraju biti suglasni da škole uđu u pilot
projekt kurikularne reforme”, kazala je ministrica.
Kao “strašan podatak” ocijenila je činjenicu da ove školske
godine, kako je rekla, u osnovnim školama u Hrvatskoj ima oko
9000 učenika manje nego prošle školske godine te da je ove
školske godine oko 1700 prvašića manje nego prethodne.
“Ova kurikularna reforma ide upravo u smislu da se mladi zadrže u
Hrvatskoj jer bez kvalitetnog obrazovanja i jednakih šansi za
sve, niti mlade obitelji ne ostaju u Hrvatskoj”, rekla je Divjak.
Po njezinim riječima, zbog smanjenog broja učenika trebat će
razmisliti o mreži škola u Hrvatskoj te “što uraditi s viškom
nastavnika.”
“S jedne strane govorimo o nedostatku nastavnika, a s druge
strane postoji višak nastavnika. Ja mislim kako se mi u
obrazovnom sustavu-učitelji, nastavnici i profesori također
moramo cjeloživotno obrazovati i za nas neće moći vrijediti jedna
karijera za cijeli život nego u jednom životu više karijera”,
rekla je Divjak.
Ravnatelji: Bez motivacije neće biti moguća
reforma
Prvoga dana trodnevnoga stručnog skupa “Ravnatelj i kvaliteta
škole” u diskusijama su se čule primjedbe sudionika kako bez
materijalne motivacije učitelja i prosvjetara neće biti moguća
obrazovna reforma. Ministrica je na takve primjedbe odgovorila
istaknuvši kako se vodi računa o materijalnom statusu prosvjetara
te da to pokazuje i najavljenih dodatnih 400 milijuna kuna za
sljedeću godinu namijenjenih povećanju plaća
Predsjednik Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola Nikica
Mihaljević istaknuo je kako ne možemo biti zadovoljni postojećim
statusom i položajem ravnatelja u tim školama te načinom njihova
izbora. “Posebno su u nezavidnoj situaciji ravnatelji koji ne
prođu reizbor, ne čuva im se radno mjesto, a uskraćena su im i
sva prava iz radnog odnosa”, upozorio je Mihaljević.
Jedan od sudionika stručnog skupa u Bolu je i predsjednik
Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav
Žigmanov koji je u svojem obraćanju rekao kao pomoć
Hrvatske namijenjena Hrvatima u Srbiji znači spas za njih.
“Hrvatska zajednica u Srbiji najsiromašnija je u svijetu. Mi smo
još uvijek objekt diskriminirajućih politika u Republici Srbiji,”
istaknuo je Žigmanov. Dometnuo je kako je za poboljšanje položaja
Hrvata u Srbiji iznimno važno to što je Srbija odlučila ući u
procese europskih integracija.