Europska svemirska agencija oko 17 sati po našem vremenu trebala
je na Mars spustiti ‘lander’ Schiaparelli, što je
pothvat koji bi trebao dokazati europske sposobnosti postavljanja
modula na Crveni planet, 13 godina nakon neuspjeha malenog
Beaglea 2.
Nestrpljivo se od 17 sati očekuje signal s Marsa koji bi potvrdio
uspješnost slijetanja. Do sada je stigao tek jedan signal a za
punu potvrdu još se čeka.
Kako je objavljeno, uz lander znanstvena europsko-ruska sonda TGO
(Trace gas orbiter) postavitljena je u orbitu oko Marsa, a riječ
je o vrlo osjetljivom manevru koji zahtijeva veliku preciznost.
Dosad su samo Amerikanci uspjeli postaviti na Mars dva modula
koja su uspjela funkcionirati.
Orbitalna letjelica TGO i ‘lander’ Schiaparelli prva su
faza projekta ExoMars, ambiciozne europsko-ruske znanstvene
misije koja se odvija u dvije faze, u godini 2016. te u 2020., u
svrhu istraživanja za tragovima života danas i u prošlosti
Crvenog planeta.
TGO će biti zadužen za “njuškanje” atmosfere oko Marsa kako bi
otkrio plin u tragovima poput metana koji bi mogao naslutiti da
postoji neki oblik današnjeg života na planetu.
“Za sada je sve dobro”, i za sondu i za Schiaparelli
koji hibernizira radi uštede energije, rekao je u utorak
navečer Thierry Blancquaert iz Eruopskog centra za svemirske
operacije u Darmstadtu.
Prognoza na Marsu nije baš odlična. “Ima prašinastih oluja. Ali
ništa dramatično. To me uopće ne zabrinjava”, rekao je.
Ovo je drugi put da Europa kreće u osvajanje Marsa. Godine
2003. euorpska sonda Mars Express spustila je mini-lander
Beagle2, britanskog dizajna, ali taj nije nikada dao znakove
života. Poznato je od 2015. da se Beagle 2 zbilja spustio na
Mars, ali je bio oštećen.
Nakon puta dugog sedam mjeseci i 496 milijuna prijeđenih
kilometara, Schiaparelli se odvojio u nedjelju u 16 sati i 40
minuta po srednjoeuropskom vremenu od TGO-a.
Modul Schiaparelli, koji je pri polasku težio 577
kilograma, sada polagano uranja prema Marsu i bit će
probuđen oko sat i po prije spuštanja. Riječ je o kapsuli
promjera 2 metra 40 koja pomalo nalikuje dječjem bazenu za
napuhavanje. Kada bude probuđen njegovi senzori počet će
bilježiti niz podataka.
Predviđeno je da u 16 sati 42 minute po srednjoeuropskom
vremenu uđe u atmosferu Marsa brzinom od 21.000 kilometara na sat
i na visini od 121 kilometra. Vruć i “drmusavi” put
kroz Marsovu atmosferu trebao bi trajati oko šest minuta.
Kada doputuje na visinu od 11 kilometara i uspori na 1700 km/h,
otvorit će se padobran, priopćila je ESA. A kada se približi
na dva metra odbacit će svoje motore i pasti na površinu, a
pad bi trebala ublažiti posebna struktura za amortizaciju unutar
‘landera’.
Sa zakašnjenjem od 10 minuta, koliko treba da poruka stigne na
zemlju, Schiaparelli će poslati podatke o temperaturi, vlazi,
gustoći i električnim svojstvima.