Ministar uprave Ivan Malenica u razgovoru za Hinu kaže da je sve
spremno da s Novom godinom počne reformska mjera povjeravanja
poslova državne uprave županijama, kojom će doći do daljnje
decentralizacije obavljanja poslova državne uprave te većeg
zadovoljstva građana.
Posebni zakoni kojima se pojedini poslovi ureda državne uprave
povjeravaju županijama stupaju na snagu 1. siječnja 2020. godine
s kojim će danom prestati s radom uredi državne uprave u
županijama. Ta reformska mjera, ističe Malenica, omogućit će
učinkovit, brz i prvenstveno kvalitetan sustav koji će građanima
olakšati ostvarivanje njihovih prava te omogućiti obavljanje
poslova državne uprave na jednostavniji i dostupniji način.
Je li sve spremno da od 1. siječnja počne reformska mjera
povjeravanja poslova državne uprave
županijama?
Sve je spremno. Prvog siječnja na snagu stupa 64 zakona i od
tog trenutka županije počinju obavljati poslove državne uprave.
Od 2. siječnja ljudi će moći obaviti poslove na jednom mjestu u
svojim županijama. Do sada su često županijske uprave, županijske
administracije i uredi državne uprave bili u istoj zgradi, pa
onda je to građane dodatno zbunjivalo. Sada će sve biti zajedno.
Županije su donijele proračune i opće akte kojima su prihvatile
zaposlenike i prilagodile unutarnje ustrojstvo ovoj reformi. Tako
da mislim da ne bi trebalo biti nikakvih problema od 1. siječnja
2020. Župani su iskazali spremnost i volju i na njima je sada da
pokažu da oni to mogu ustrojiti na jedan efikasniji i
racionalniji način i u konačnici pristupačniji za same građane.
Dosad su se ti poslovi županija i ureda državne uprave
isprepletali, a sada bi kroz ovo spajanje oni trebali biti za
građane puno povoljniji, da mogu određena prava ostvariti na
učinkovitiji način. Sve reforme javne uprave za cilj trebaju
imati efikasniju, učinkovitiju i jeftiniju javnu upravu. Nadam se
da ćemo to postići.
Hoće li Ministarstvo uprave posebno nadzirati provedbu tih
poslova? Ministarstvo uprave će od 1. siječnja nastaviti
komunicirati sa županijama, vidjet ćemo kako se obavljaju te
decentralizirane funkcije. U interesu nam je da se ti poslovi
nakon 1. siječnja obavljaju što je moguće kvalitetnije i
efikasnije. Predajemo ih županijama i želimo zadržati određenu
kontrolu i nadzor i određene mehanizme nad obavljanjem tih
poslova, pogotovo u dijelu kvalitete i efikasnosti. Tako da ćemo
održavati redovite koordinacije i sastanke sa županima. Isto tako
u Ministarstvu smo formirali posebnu službu za decentralizaciju i
teritorijalni ustroj gdje će ta služba posebno voditi računa o
obavljanju tih decentraliziranih poslova.
Je li se tom reformom smanjio broj službenika, koliko službenika
prelazi u županijsku administraciju? Ovom reformom će
1843 državna službenika prijeći u
županijsku administraciju, dok će u Ministarstvu uprave
ostati 22 upravna inspektora. Tako da je od ukupno
2485 državnih službenika koji su bili zaposleni u uredima
državne uprave na 30. studenog 2019., njih 608 prihvatilo
otpremninu koju im je Ministarstvo uprave ponudilo. To je u
konačnici koštalo 97 milijuna kuna. To su službenici starije
životne dobi koji bi do 2025. imali uvjete za odlazak u starosnu
mirovinu. Da su oni do 2025. ostali u sustavu državne uprave
državu bi koštali 238 milijuna kuna, tako da njihovim odlaskom
imamo uštedu na duži rok. Čitav sustav bi trebao za državu
pojeftiniti. Županijama će se godišnje plaćati 309 milijuna
kuna za obavljanje tih poslova, a dosad je taj sustav koštao
državu oko 320 milijuna kuna, tako da i tu vidimo određene
financijske uštede.
Kako će to izgledati na terenu, u županijama? Županima će na
raspolaganju biti 235 ispostava državne uprave. To je razgranata
mreža koju župani mogu oplemeniti i dodati im još i županijskih
poslova tako da u konačnici građani imaju puno kvalitetniju i
efikasniju uslugu. Ovaj proces decentralizacije provodimo zbog
građana, da im usluge budu dostupnije, što se nadamo da ćemo i
postići. Primjerice, do sada su građani za ostvarivanje određenih
prava iz područja gospodarstva i minimalnih tehničkih uvjeta prvo
trebali ishoditi određenu dozvolu iz ureda državne uprave pa onda
aplicirati na neki natječaj županije, a sada se to sve nalazi na
jednom mjestu. Primjerice, županije su osnivač škola, ali je
raspored viška djelatnika vršio ured državne uprave. Znači,
županije nisu imale sve potrebne informacije o broju upisane
djece i broju zaposlenika, a sada će imati širu sliku o sustavu
školstva.
Kakva je Vaša ocjena te reformske mjere, je li to veliki
napredak? Kada gledamo unatrag, vraćamo se u nešto što je bilo od
1991. do 2001., što mislimo da je bilo dobro. Podsjećam kako su u
tom razdoblju te državne poslove obavljale županije, a nakon toga
su ti poslovi izdvojeni i formirani su u uredu državne uprave. Od
2001. do danas nastala je kod građana određena konfuzija jer nisu
znali je li za ostvarivanje određenog prava i korištenje
određenih usluga trebaju ići u ured državne uprave ili u
županijsku administraciju. Na ovaj način su svi ti poslovi, od
minimalnih tehničkih uvjeta, izvlaštenja, brojnih registara…,
sada u županijskim administracijama. Imali smo dosad situaciju da
kada bi županija primjerice raspisala natječaj za udruge, onda su
predstavnici udruga prvo trebali ići u ured državne uprave
izvaditi izvadak iz registra udruga i onda se prijaviti na
natječaj županije. Sada će to biti na jednom mjestu. Županijska
administracija više neće tražiti od građana nepotrebne dokumente,
odnosno one koje imaju u svojim registrima, jer će 36 aplikacija
od 1. siječnja 2020. biti dostupno županijama. Kroz te će
aplikacije, među kojima je primjerice i registar udruga, ali i
uvid u osobna stanja građana, županije neposredno, bez potrebe da
im građani ili pravne osobe nose određene dokumente, moći vidjeti
njihov pravni status. Tako da će sigurno doći do određenih
ušteda, a građani će moći lakše ostvarivati svoja prava.
Zbog čega se krenulo u tu reformsku mjeru? Osnovna premisa je
bila da se smanji stupanj centralizacije, da se ojača načelo
višerazinskog upravljanja i da dalje promišljamo o
decentralizaciji. Cilj nam je osim ovih poslova koje smo
prenijeli sada na županije, razgovarati s gradonačelnicima i
načelnicima te omogućiti daljnju decentralizaciju koja će ići
prema gradovima i općinama. U 2020. ćemo započeti razgovore s
Udrugom gradova i Zajednicom općina, pa ćemo vidjeti kakva su
njihova promišljanja jer se i do ove decentralizacije i ovoga
povjeravanja poslova županijama došlo u razgovoru sa Hrvatskom
zajednicom županija i oni su za to iskazali spremnost. Tako da i
od Udruge gradova i Zajednice općina očekujemo da iskažu
interese, pa onda možemo vidjeti koje su tu daljnje mogućnosti za
decentralizaciju.
Kada je sve počelo? U prosincu 2016. je sve počelo sa prvim
susretom predsjednika Vlade Andreja Plenkovića sa županima. Tada
su župani iskazali spremnost da preuzmu državne poslove, odnosno
poslove koji su se obavljali u uredu državne uprave. Nakon toga
počele su aktivne pripreme na realizaciji tog dogovora. Za to je
bilo potrebno donijeti novi zakon o sustavu državne uprave, što
je i učinjeno u srpnju 2019. te je bilo potrebno izmijeniti 64
zakona kako bi se ti državni poslovi mogli povjeriti županijama.
Ti zakonodavni preduvjeti su obavljeni i 16. prosinca 2019.
potpisani su sporazumi sa županima kojima im se povjeravaju
državni poslovi te državni službenici prelaze u županijsku
administraciju. Riječ je o 200-tinjak različitih poslova, što
upravnih, što neupravnih postupaka iz područja imovinsko-pravnih
odnosa, društvenih djelatnosti, gospodarstva i poslova opće
uprave. U nadležnosti Ministarstva uprave i dalje su ostali
poslovi upravne inspekcije, nadzora zakonitosti općih akata
predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i upravni
nadzor.
Koji su još planovi Ministarstva uprave u 2020. godini? Cilj nam
je u 2020. dodatno promovirati e-Građane, naravno s novim
uslugama koje ćemo pružiti građanima. Kontinuirano radimo na
tome. U 2020. bi trebali imati e-Upise, za upis djece u vrtiće i
osnovne škole te e-Pristojbu koja će omogućiti plaćanje pristojbi
online ili putem kreditnih kartica u državnim tijelima te
e/m-Potpis i e/m-Pečat, kojima će se omogućiti digitalni potpisi
i pečati na svim dokumentima državnih tijela. Zajedno s Državnim
zavodom za statistiku pripremamo poseban zakon koji će omogućiti
popis stanovništva putem sustava e-Građani 2021. godine. Tako da
su nam e-Građani i digitalna transformacija u fokusu 2020. godine
uz zakonodavnu aktivnost u području političkog sustava i izbornog
zakonodavstva gdje imamo zakon o referendumu i zakon o
sprječavanju sukoba interesa. U prvom kvartalu bi trebao biti
zakon o referendumu, a u trećem kvartalu zakon o sprječavanju
sukoba interesa.