Organizacija Human Rights Watch u
godišnjem izvješću o stanju ljudskih prava navodi
kako Hrvatska unatoč tome što je nezakonito i nasilno
vraćala migrante u BiH i Srbiju, kršeći pritom zakone EU-a o
izbjeglicama i ljudskim pravima, nije za to snosila posljedice
europskih institucija.
“Unatoč vjerodostojnim izvještajima tijekom godine o nezakonitom
i nasilnom vraćanju migranata u Bosnu i Srbiju, kršeći EU zakon o
izbjeglicama i ljudskim pravima, Hrvatska nije snosila posljedice
institucija EU”, piše HRW u izvješću o ljudskim pravima u
Hrvatskoj.
Organizacija dodaje kako je i hrvatska
predsjednica Kolinda
Grabar-Kitarović za švicarsku televiziju “potvrdila
povremenu upotrebu sile, ali je kasnije povukla svoje komentare”.
Po podacima hrvatskog ministarstva unutarnjih poslova, koje
prenosi HRW, u prvih osam mjeseci 2019. godine
zabilježeno je 11.813 novih migranata i azilanata,
uglavnom iz Afganistana, Pakistana i Turske, što je 8.600
više u odnosu na isto razdoblje 2018. godine.
U istom su razdoblju 974 osobe zatražile azil, a vlasti su
odobrile 71 zahtjev za azilom, od čega i 13 iz 2018. godine.
Hrvatska je izvijestila da je na svojim granicama blokirala
ulazak 9.487 ljudi u prvih osam mjeseci ove godine,
stoji u izvješću.
U izvješću se također navodi da je u siječnju u projektu
“Sjećanje na holokaust”, koji su predvodila sveučilišta
diljem Europe, “ustanovljeno da je povijesni revizionizam u
Hrvatskoj među najvišima u Europskoj uniji”.
Tijekom godine zabilježeno je nekoliko nasilnih napada na
hrvatske Srbe, navodi HRW dodajući da su hrvatska pučka
pravobraniteljica i udruge civilnog društva izrazili zabrinutost
zbog ozračja netolerancije prema manjinama.
Unatoč tome što su međunarodna tijela dosljedno preporučivala
Hrvatskoj da omogući podršku u zajednici
svim ljudima s invaliditetom koji se trenutno
nalaze u ustanovama, Hrvatska je ustrajala na planovima smještaja
odraslih ljudi s invaliditetom u udomiteljstvo, navodi HRW.
Ministarstvo socijalne politike izvijestilo je u siječnju da je
4216 odraslih ljudi smješteno u 1481 udomiteljsku obitelj.
U srpnju 2019. godine Hrvatska je ratificirala Deklaraciju o
sigurnim školama kojom se obavezuje na suzdržavanje od vojne
upotrebe škola u ratovima.
Po riječima pravobraniteljice za djecu, romska djeca su
najugroženija skupina u 2019. godini, s ograničenim pristupom
uslugama, zaključuje se u izvješću. .
U razdoblju između siječnja i rujna 2019. godine, nevladina
organizacija Documenta zabilježila je 39 predmeta ratnih zločina
protiv 59 optuženika pred sudovima u Hrvatskoj, stoji u izvješću.
U istom razdoblju, 15 osoba je osuđeno za ratne zločine,
uključujući i jednu za seksualno nasilje.