Novi koronavirus mutira kao i ostali virusi i sada ima osam
sojeva te kruži cijelim planetom, kažu stručnjaci.
Dobra je vijest da mutacije nisu smrtonosnije, rekao
je Trevor Bedford, čija stranica
NextStrain.org prati genom virusa pomoći uzoraka iz svih dijelova
svijeta.
Stručnjaci sekvencioniraju genome koronavirusa i otkrivaju sojeve
koji su se pojavili otkako je virus prošle godine prvi put prešao
sa životinje na čovjeka na tržnici u kineskom gradu Wuhanu.
Njihovi radovi “pokazuju kako virus migrira i dijeli se u slične,
ali nove podtipove”, piše USA Today.
“Na pitanje mijenja li se genetski, odgovor je apsolutno da”,
kaže epidemiolog s Harvarda Marc Lipsitch.
“Pitanje je je li se dogodila neka promjena koja određuje smjer
kretanja bolesti ili prijenos ili druge stvari koje su važne za
ljude”, dodao je.
Nema razlike u smrtnosti
Novi sojevi su tek neznatno promijenjeni i nema razlike u
letalnosti, ističu stručnjaci.
“Uočena stopa mutiranja (oko dvije mjesečno) su posve uobičajene
za viruse”, napisao je Bedford na Twitteru. “Gripa obično ima
isti broj mutacija, čak i nešto više”, dodao je.
I dok dosad dešifrirani genomi pružaju informaciju o tome kako se
njegovo širenje može zaustaviti i pomaže li tome održavanje
razmaka među ljudima, a sve pokazuje da pomaže, oni nisu ništa
više od skice, upozoravaju znanstvenici.
Slažu se oko toga da još puno toga treba otkriti, ali
mikroskopske im promjene pomažu da utvrde patogeni put kroz
ljudsku populaciju.
“Epidemije se mogu pratiti”, rekao je Charles Chiu, profesor
infektologije na Kalifornijskom sveučilištu. “U stanju smo gotovo
u stvarnom vremenu sekvencionirati genom kako bi utvrdili koji
sojevi ili rodovi cirkuliraju”, dodao je.