Vani je vruće i umirete od želje da se rashladite pod hladnim
tušem? Nemojte, jer će vam to samo otežati podnošenje
visokih temperatura.
Bolje je istuširati se mlakom vodom jer hladna na neprirodan
način snižava temperaturu tijela pa ono nema dovoljno
vremena prirodno se suprotstaviti vanjskoj temperaturi.
Površinski receptori kože, kažu znanstvenici, pomažu da se čak i
na ovako visokim temperaturama osjećamo ugodno.
Ti receptori, koji savršeno mjere vanjsku temperaturu, automatski
šalju signale organizmu treba li ga rashladiti ili ugrijati. Ako
je vani jako vruće, organizam će pojačati protok krvi kako bi što
više topline izašlo iz tijela pa se tada pojačano znojimo, a
površinski sloj znoja na koži tada započinje proces rashlađivanja
organizma.
Osim tuširanja hladnom vodom, ne preporučuje se ni ispijanje
pretjerano hladnih napitaka.
“Sličan učinak ima ispijanje ledeno hladnih napitaka jer se vaš
rashlađeni organizam nakon toga mora ponovno prilagoditi vrelini
koja vlada u okolini te pritom samo trošite energiju”,
pojašnjava dr. Dirk Skowasch, stručnjak za internu medicinu,
kardiologiju i pulmologiju.
Hladna vas pića trenutačno rashlađuju, no mogu rezultirati
stezanjem krvnih žila pri čemu se smanjuje gubitak topline.
Hladna pića rashlađuju samo gornji dio probavnog sustava i brzo
poprimaju temperaturu tijela, zbog čega ne smanjuju temperaturu
cijelog organizma.
No pravilo broj jedan u vrućim ljetnim danima je – piti puno
tekućine.
“Između 2,5 i 3 litre vode dnevno, i pritom uistinu
mislim vodu”, kaže Skowasch. “Nezaslađena bezalkoholna pića
samo vas čine žednijima, a alkohol je još lošiji izbor.”
Srčanim bolesnicima i osobama koje pate od
visokoga krvnog tlaka savjetuje konzultacije s
liječnikom o tomu na koji će se način najbolje hidratizirati
Njemački državni centar za zdravstveno obrazovanje (BZgA)
upozorava i na potencijalno loš učinak konzumacije alkoholnih
pića za vrućih dana.
“Učinak alkohola je brži i snažniji kad je vani jako vruće i
kada smo izloženi jakoj sunčevoj svjetlosti”, ističe dr. Heidrun
Thaiss, izvršna direktorica BZgA. “Uzrokuje širenje krvnih žila,
što smanjuje krvni tlak i povećava rizik od cirkulacijskog
kolapsa.”
Ne treba smetnuti s uma niti to da svi trebaju biti vrlo oprezni
kada je posrijedi vježbanje na otvorenom za vrućega vremena.
“Ne vježbajte za vrijeme najveće vrućine”, savjetuje Skowasch te
dodaje da je “najbolje uopće ne vježbati kad je vanjska
temperatura ekstremno visoka”.
Općenito je preporučljivo pridržavati se pravila španjolske
“sieste”, što znači prilagoditi aktivnosti na otvorenom ranijem
dijelu jutra ili večeri, kad je hladnije.
Podsjeća i na to da treba izbjegavati tešku i
zasitnu hranu te jesti više manjih obroka u kojima će
glavninu činiti voće i povrće te namirnice s
velikim udjelom vlakana.
Prilagodba prehrane visokim temperaturama, osim dobrog osjećaja,
osigurava očuvanje zdravlja.
Zbog visokih temperatura organizam traži hranu koja je laganija
za probavu, bogata sadržajem vode i minerala koji se gube iz
organizma znojenjem.
Organizam ne treba opterećivati namirnicama koje se
teško probavljaju poput suhomesnatih proizvoda, kao ni prženim,
pohanim, masnim i začinjenim jelima.