U međuvremenu, 36.000 ljudi godišnje umre u nesrećama na poslu, prema studiji koju su proveli WHO i ILO
Nesreće i bolesti na radnom mjestu uzrok su smrti 1,9 milijuna
ljudi svake godine, a tu brojku će pandemija koronavirusa dodatno
pogoršati, navodi se u UN-ovoj studiji objavljenoj u petak.
Glavni uzroci prerane smrti muškaraca i žena su kronična
opstruktivna plućna bolest (KOPB), moždani udar i srčane bolesti,
navodi se u studiji, s tim što je predugo radno vrijeme glavni i
sve veći čimbenik rizika.
U međuvremenu, 36.000 ljudi godišnje umre u nesrećama na poslu,
prema studiji koju su proveli Svjetska zdravstvena organizacija
(WHO) i Međunarodna organizacija rada (ILO), koja se temelji na
podacima iz 2016.
Riječ je o prvoj zajendičkoj studiji dviju organizacija koja se
odnosi na razdoblje od 2000. do 2016., dakle prije pandemije
covida-19, napominje agencija France presse.
Znanstvenici koji su izradili studiju upozorili su da bi
pandemija mogla pogoršati situaciju zbog tendencije da se radi
više sati, a što je glavna prijetnja za smrt povezanu s radom.
Predugo radno vrijeme povezano je sa 750.000 smrtnih slučajeva,
navodi se u studiji.
Oko 450.000 smrtnih slučajeva pripisano je zagađenosti zraka,
poput fine prašine, plinova i dima.
Muškarci, ljudi stariji od 54 godine i radnici u jugoistočnoj
Aziji i zapadnom Pacifiku bili su posebno izloženi riziku od
smrti zbog profesionalnih opasnosti.
“Šokantno je da toliko ljudi doslovno ubija njihov posao”, rekao
je šef WHO -a Tedros Adhanom Ghebreyesus.
“Naše je izvješće upozorenje državama i poduzećima koje ih poziva
da zaštite zdravlje i sigurnost radnika tako što će ispuniti
obvezu pokrivanaj zdravstvenih troškova radnika”, rekao je
Ghebreyesus.
Međutim, WHO je također izvijestio o obećavajućem trendu jer je
stopa smrtnosti na poslu pala za 14 posto između 2000. i 2016.
godine, zbog boljeg zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu.