kobni manevri

Znate li što nikada ne smijete raditi na autocesti? Stručnjak savjetuje: ‘Ove tri stvari su opasne’

Danas.hr

Zaustavljanje vozila u zaustavnoj traci autoceste dopušteno je samo u slučaju kvara i nedostatka goriva i to ako ne postoji mogućnost sigurnog dolaska do parkirališta. Ni u kojem slučaju ne smijete se zaustaviti radi odmora, pregleda vozila, razgledavanja okoliša.

Sezona godišnjih odmora je počela. Udarni vikendi su na hrvatskim
cestama. Vožnja autocestom često je noćna mora, posebno kada
zapnemo u kolonama. Upravo je ovo vrijeme kada nas čekaju takvi
scenariji na cesti. A vozači, ima nas svakakvih. Ponekad gubimo
živce i ljutimo se na druge sudionike u prometu zbog divljanja na
cesti, oduzimanja prednosti, spore ili brze vožnje…

A kako se vozi na autocesti, pitali smo našeg prometnog
stručnjaka Željka Marušića.

Na autocesti je važno poštovati temeljna prometna pravila,
savjetuje Marušić. Prvo, opće ograničenje brzine (130 km/h),
zatim posebna ograničenja brzine prometnim znakovima i
vertikalnom signalizacijom, potom prilagodbu brzine uvjetima. Ono
što je vrlo bitno, a često vozači smatraju nebitnim jest –
razmak.

Naime, propisani razmak od vozila do vozila ispred našeg mora
biti sljedeći – iznos prijeđenog puta u 2 sekunde (100 km/h –
55,6 m, 110 km/h – 61,1 m, 120 km/h – 66,7 m, 130 km/h – 72,2 m,
140 km/h – 77,8 m). Nadalje, pretjecanje se odvija lijevom trakom
uz uključenje žmigavca te nekorištenje lijeve trake za vožnju i
pretjecanje kolone. I ono što je još važno, mobilni telefon treba
propisno koristiti.

Najveći je problem na autocesti nedostatak kontrole poštivanja
prometnih propisa. Stoga su kršenja prometnih propisa česta –
prebrzo se vozi, razmak do vozila ispred našeg bude premalen,
nepropisno se pretječe ili čak vozi lijevom trakom. Posebice je
opasna nepropisna upotreba mobitela. Zbog toga bi autoceste
trebalo premrežiti radarskim kamerama, koje bilježe sve prometne
prekršaje.

“Probleme na autocestama povećava umor vozača osobnih i
gospodarskih vozila. Mnogi turisti iz srednjoeuropskih zemalja
planiraju dolazak na odredište ujutro, pa putuju noću i našim
autocestama voze umorni. Slično je i na povratku jer se vraćaju
tek kad i posljednji dan iskoriste za dodatno kupanje. Vozači
gospodarskih vozila, domaći, a i inozemni, često uz službeni
posao rade i neslužbeni, nelegalni, u vremenima kad bi se trebali
odmarati, pa našim autocestama voze umorni. To je posljedica
nesređenog tržišta rada u zemlji i, posebice, u istočnom
inozemstvu”, kaže nam Marušić.

Na autocesti se treba voziti desnom prometnom trakom, poštujući
opće (130 km/h) i posebna ograničenja brzine (prometnim znakovima
i vertikalnom signalizacijom), a u slučaju lošijih uvjeta (kiša,
vjetar, sumaglica) brzinu treba dodatno prilagoditi uvjetima te
držati propisani razmak (iznos prijeđenog puta u dvije sekunde).

Za pretjecanje treba koristiti isključivo lijevu traku i vozač
prethodno treba uključiti lijevi pokazivač smjera te se uvjeriti
da u lijevu traku može sigurno ući. Ne smije pretjecati vozilo
koje je već započelo pretjecanje ili je uključilo lijevi
žmigavac. Ne smije se pretjecati kolonu vozila, dakle – ne smije
se voziti lijevom trakom. Nakon obavljenog pretjecanja jednog
vozila treba se sigurno vratiti u desnu traku, bez obveze
uključivanja žmigavca. Iznimka je jedino kod velikog opterećenja
autocesta kad su obje trake zagušene vozilima i vozi se manjim
brzinama.

Opasnosti nastaju kad je vozač umoran (posebice ako je rizik da u
vožnji zaspi), ako nepropisno koristi mobitel (posebice ako
pregledava i odgovara na poruke, pregledava internet), vozi
prebrzo uz premalen razmak te nepropisno pretječe, odnosno vozi
slalom. Najopasnije su kombinacije navedenih štetnih radnji. Ima
i alkoholiziranih vozača na autocestama, što je također
posljedica toga što na autocestama praktički nema policijskih
kontrola.

Zaustavljanje vozila u zaustavnoj traci autoceste dozvoljeno je
samo u slučaju kvara i nedostatka goriva, ako ne postoji
mogućnost sigurnog dolaska do parkirališta. Ni u kojem slučaju ne
smijete se zaustaviti radi odmora, pregleda vozila, razgledavanja
okoliša…

Tada treba postupati odgovorno i pažljivo, kako ne bi nastala
opasna situacija. Vozilo treba zaustaviti uz desni rub zaustavne
trake i dobro zakočiti te uključiti četiri žmigavca. Vozač i
putnici trebaju izaći kroz desna vrata i trebaju se zadržavati uz
zaštitnu ogradu. Vozač treba obući reflektirajući prsluk,
postaviti sigurnosni trokut 150 metara prije automobila, na
sredini zaustavne trake te pozvati službu tehničke pomoći: za
osobna vozila na tel. 1987 (HAK), za gospodarska vozila na tel.
0800 18 18 (ORYX asistencija) ili na tel. 112 (DUZS). Vozač ne
smije sam mijenjati kotač, popravljati vozilo niti raditi bilo
kakvu radnju kojom ugrožava sigurnost. Treba čekati službu
pomoći.
Vožnja tunelom

U tunelima treba voziti posebice oprezno, poštujući ograničenje
brzine i razmak. Vožnja lijevom trakom ograničenom brzinom ne
smatra se pretjecanjem već služi za povećanje protočnosti. Ni u
kojem slučaju u tunelu se ne smije zaustavljati, polukružno
okretati… Ako dođe do otkaza vozila (zbog kvara, gumidefekta,
ostanka bez goriva), to nužno izaziva rizičnu situaciju. Vozač
tada treba odmah uključiti četiri žmigavca i pokušati se dovući
do servisnog proširenja. Ako to nije moguće, vozilo treba
zaustaviti uz sami rub kolnika, izaći kroz desna vrata i iza
vozila na udaljenosti od 100 metara postaviti sigurnosni trokut i
pozvati službu tehničke pomoći.

Kako god, pridržavajući se prometnih pravila, sprečavamo
tragedije koje se mogu dogoditi na cesti. Svjedoci smo smo teških
prometnih nesreća s poginulim osobama, a kako bismo spriječili
najgore, ponašajte se odgovorno i savjesno, kako ne biste
ugrozili svoj život i živote drugih ljudi. Pola sata, pa i sat
kasnije doći do destinacije nije problem, a svaki vozač bi to
trebao imati na umu kada ide na odmor.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest