Jeste li se ikad zapitali koliko je koja životinja inteligentna i
kako se njihova inteligencija mjeri? Istraživači
na Sveučilištu Vanderbilt odlučili su saznati.
Naime, odabrali su dio sisavaca – mesoždere. Ova grupa ima
250 vrsta, od kojih svi imaju oštre zube i kandže, što im dopušta
loviti druge životinje.
Znanstvenici su odabrali tu skupinu jer sadrže i mesoždere i
sveždere, a uključuje i širok raspon domaćih i divljih
vrsta. Uspijevaju nadmudriti svoj plijen,
za što se smatra da je posebno kognitivno zahtjevno.
Zbog toga se pretpostavlja da su
razvili sofisticiranije mozgove od
mesoždera – čija se hrana ne kreće i ne bori protiv njih.
Međutim, ovo istraživanje otkrilo je nešto drugo.
Kako bi ispravno usporedili snagu mozga u
vrstama, nije dovoljno vagati tkivo mozga.
Morate uzeti u obzir mozak u odnosu na veličinu
tijela. Nešto što se naziva kvocijentom encefalizacije,
za to se koristilo u prošlosti. No, tu
nedostaje procjena stvarne
inteligencije, jer ne objašnjava detalje anatomije
mozga.
(FOTO: Thinkstock)
Broj neurona u mozgu povezan je s većom
inteligencijom. Tako je ovdje, međunarodni tim
istraživača izmjerio količinu sive tvari u mozgu u jednoj ili
dvjema uzorcima iz svake od osam glavnih vrsta
mesoždera: psa, mačke, tvora, mungosa, rakuna,
hijene, lava i smeđeg medvjeda.
Neuroznanstvenica Suzana
Herculano-Houzel sa Sveučilišta Vanderbilt
sudjelovala je ovom istraživanju. Rekla je za Science
Alert: “Vjerujem da apsolutni broj neurona koje životinja
ima, posebno u cerebralnom korteksu, određuje ‘bogatstvo’
njihovog uma i njihovu sposobnost predviđanja što će se
dogoditi u njihovom okruženju na temelju prošlih iskustava.”
Ona i kolege otkrili su da mesožderi imaju otprilike isti broj
kortikalnih neurona kao biljožderi. To znači
da biljožderima treba toliko moždane snage da
pobjegnu od grabežljivaca, kao što i zvijerima treba da ih
ulove.
Drugi pronalazak koji je pobio uobičajeno vjerovanje jest da
veliki mesožderi zapravo imaju niži omjer neurona i
mozga. Zlatni retriver imao je mnogo više
kognitivnih kapaciteta nego hijena, lav ili smeđi
medvjed. Jedan od najočiglednijih primjera je
medvjed. Iako je mozak 10 puta veći od mačaka, smeđi medvjed ima
otprilike isti broj neurona.
(FOTO: Thinkstock)
Govoreći o mačkama, kako se mjere mačke i
psi? Prethodni istraživanja
stavljala su mačke na prvo
mjesto s oko 300 milijuna neurona, a pse na drugo
s otprilike 160 milijuna.
U ovoj najnovijoj studiji, ipak, psi su bili na
vrhu, s 530
milijuna kortikalnih neurona u
usporedbi s mačkinih 250 milijuna. Ljudi imaju oko 16
milijardi takvih neurona. Psi su puno ispred ostalih
mesoždera u moždanoj moći. “Naši rezultati pokazuju
da psi imaju biološku sposobnost da sa svojim životima rade puno
složenije i fleksibilnije stvari od mačaka”, rekla je
Herculano-Houzel. Eto, sad imamo odgovor!
