"Situacija u tvrtki Vodovod i kanalizacija je zbilja kritična", kaže karlovačka gradska vijećnica stranke Možemo
“Čak bih postavila pitanje zašto se i ranije nisam politički aktivirala s obzirom na to da desetljećima vidim da nije dobro. I kao dijete sam se zalagala za slabije i uvijek sam istjerivala pravdu. Žao mi je što se i ranije nije pojavila politička opcija kojoj sad pripadam i koja mi je po svemu bliska, pa da se uključim u politički život. Jedino se političkim djelovanjem mogu uvoditi promjene koje smatramo nužnima”, odgovara na pitanje što joj treba politički angažman karlovačka gradska vijećnica stranke Možemo i arhitektica Vlasta Lendler-Adamec u novom intervjuu iz ciklusa ZOOM POLITIKON.
U klubu vijećnika ste sa suprugom Dobrišom Adamecom. Je li bilo i teoretski moguće da ne pripadate istoj političkoj opciji?
– Nije.
Biste li podnijeli zahtjev za razvod braka, da je prešao u Hrvatsku stranku prava, primjerice?
– To mi je apsolutno nezamislivo. Ima tema oko kojih nismo suglasni, ali smo po osnovnim životnim pitanjima u potpunosti suglasni, pa i u politici.
Vlada li u vašoj kući jednopartijski sustav?
– Vlada. Naša dva sina su u potpunosti komplementarni s nama u političkim razmišljanjima i u promišljanjima o društvu uopće. Dobro se slažemo.
Pripremate li se zajedno za sjednice Gradskog vijeća?
– Pripremamo. Gradska sam vijećnica tek od lipnja kada sam zamijenila Draženku Polović koja je izabrana za saborsku zastupnicu, a Dobriša je vijećnik od 2021. No, bez obzira na to što nisam bila članica Gradskog vijeća s ostalima sam aktivno sudjelovala na pripremama za sjednice tog predstavničkog tijela kao i Županijske skupštine Karlovačke županije.
Gradonačelnik Karlovca i predsjednik Gradskog odbora Hrvatske demokratske zajednice Damir Mandić je nakon tiskovne konferencije stranke Možemo u Karlovcu oko problema vode za ljudsku potrošnju ustvrdio da se diže panika. Zašto paničarite?
– Treba i svakodnevno održavati konferencije za tisak dok se problemi ne počnu rješavati. Neka se diže panika. Zadnji nalaz kojega je građanka sama naručila, a koji pokazuje velike količine mangana u vodi za piće je jako dobar razlog da nam se svakodnevno dokazuje da je sve savršeno, kako bi građani bili mirni. Sve što se zadnjih mjeseci plasira od informacija nije dostatno. Od početka nemamo prave informacije. Priopćenjima se sanira politička šteta, a tek su sad počeli iskrenije komunicirati i poduzimati konkretne korake. Svi smo svjesni da se provode veliki radovi, no nedostatak je cijelo vrijeme što se ne komunicira bez muljanja i petljanja. Kakvoća vode je životno važan problem. Ponosimo se time da smo grad na četiri rijeke s predivnom pitkom vodom, a sada ispada da i nije baš tako.
Komunicirali su da je voda u distribuciji čista. Ako je uistinu riječ o izoliranom slučaju povećane koncentracije mangana, treba li dizati paniku?
– Da se to dogodilo danas ili jučer, rekla bih da dižemo bespotrebnu paniku, no ta situacija traje mjesecima, pa i godinama. Da se točkasto javlja problem toliko dugo s bilo čime, odavno bih prokopala sve uzduž i poprijeko da utvrdim o čemu se radi.
Jesu li problem zamućenja i problem metalima otrovane vode dva različita problema? Problem s manganom djeluje opasnije jer je zamućena voda to na očigled i nećemo je konzumirati. Tvrditi da je cijeli vodovod otrovan manganom prilično opasna tvrdnja.
– Nitko nije tvrdio da je cijeli vodovod zatrovan bilo čime. Uzet je jedan uzorak i nalaz bi trebao biti poticaj za to da se preispita vodovod, i to ne samo standardnim postupcima.
Nezavisni vijećnik Dimitrije Birač je na tiskovnoj konferenciji stranke Možemo u srijedu čak spomenuo moguću vezu stanja vodovoda u Zagrebačkoj s rakom bubrega jednog dječaka. Kako se olako mogu iznositi takve sugestije?
– Ne znam za taj slučaj. Treba Birača pitati za to. Kolege iz opozicije i građani su se pridružili našoj tiskovnoj konferenciji jer smatramo pitanje kakvoće vode za piće važnim i smatramo važnim da se zajednički angažiramo. Problem treba podignuti na razinu na kojoj će se početi rješavati, makar da nas se razuvjeri i da se dokaže da je sve u najboljem redu.
Može li vas se razuvjeriti? Na svaki vaš tuk ide utuk vlasti koja stalno razuvjerava.
– Svi smo izgubili povjerenje u sustav i nije ga jednostavno vratiti.
Trebate li sudjelovati u tom širenju nepovjerenja spram institucija?
– Institucije bi se trebale potruditi da povrate ili održe povjerenje građana. To mogu činiti samo svakodnevnom iskrenom komunikacijom bez muljanja i petljanja.
Bi li oporba unaprijed trebala biti protiv svega što kažu institucije, a za sve što kažu građani?
– Ne. Nitko nije unaprijed protiv institucija, ako one rade kako treba. Dala bih ti za pravo da je riječ o nečemu što se slučajno događa, odnosno da nije riječ o problemu koji dulje traje. Na oporbi je da propituje i posluša građane. Ako vidimo da nešto ide u krivom smjeru, trebali bismo podržati građane i nastojati im pomoći da ostvare zaštitu. Ne skačemo na sve iste sekunde – informiramo se, pitamo stručnjake i promislimo. Ne vidim da smo nešto napravili krivo. Građani se bore za svoja prava i općenito je problem što su građani pasivni dok se nešto ne počne njih izravno ticati, ali ih ne krivim za to jer je dugotrajna politička vladavina HDZ-a takvu atmosferu stvorila. Svako nastojanje građana da se zauzmu za sebe i svoje okruženje treba podržati, mada ne bezrezervno, ali da kada se radi o nekim tako krupnim pitanjima kao što je kakvoća vode za piće.
Živite na Rakovcu.
– Da.
Imate li pitku vodu?
– Nismo primijetili zamućenje.
Rečeno je na tiskovnoj konferenciji Možemo u srijedu da se cijeli komunalni sustav u Karlovcu raspada, a posebno tvrtka Vodovod i kanalizacija. Jesu li to preteške tvrdnje?
– Bilo je riječi o samoj toj tvrtki koja nije u stanju voditi veliki projekt kako bi trebalo. Dolaze nam o tome informacije iz tog poduzeća. Situacija tamo je zbilja kritična. S obzirom na to da bez pitke vode ne možemo, normalno je da ćemo reagirati i podržati građane, mada je na Rakovcu voda možda dobra. U svojoj zgradi sam predstavnica stanara i prije godinu i pol su mi se stanari žalili na miris vode, pa smo je dali na analizu, a nalaz je pokazao da je sve u redu.
Možemo li reći da velika većina grada ima uredno pitku vodu?
– Nadam se da je tako. Da je riječ o jednoj stambenoj zgradi, treba utvrditi zašto dolazi do zamućenja.
Imate li teoriju zašto se to događa?
– Nemam. Trebalo bi mi nacrtati i rastumačiti kako se sad zbog radova događaju takve stvari. Javljaju se zamućenja u različitim dijelovima grada, pa i tamo gdje nema radova. Jasno mi je zašto se to događa u Zvijezdi.
Vjerojatno kao arhitektica pamtite polustoljetnu raspravu o obnovi Zvijezde. Bi li utoliko trebalo žustro reagirati na sve što se loše dogodi za obnove jezgre?
– Veselili smo se da konačno počinje obnova Zvijezde, pa makar samo podzemne infrastrukture i partera uz projekte obnove od potresa. Zvijezda je konačno krenula naprijed, da se tako izrazim. Radi se prekasno, ali način na koji se radi nitko od nas nije mogao očekivati niti u ludilu. Imamo u jezgri poslovni prostor i na sastanku u gradskoj upravi sam u tom svojstvu prije početka radova pitala kada će nam predočiti dinamički plan, da vidimo kad će baš naša ulica doći na red. Kad se sjetim tog svog pitanja vidim koliko sam bila naivna. Nitko od nas niti u ludilu nije mislio da će cijela Zvijezda najmanje četiri godine biti gradilište. To se nije smjelo dozvoliti. Bez obzira na to što smo obnovu silno iščekivali, sistem rada koji je primijenjen ugrožava normalan život i rad, pravi štetu na zgradama i to se nije trebalo dogoditi. Predugo smo bili tolerantni. Nikad nije viđeno gradilište poput ovoga.
Je li problem u krizi građevinskog sektora?
– Ne možemo reći da to nema utjecaja na radove, ali je uvijek to tako.
Je li Vodovod i kanalizacija dala nalog izvođaču da uništi Zvijezdu?
– Ne vjerujem da se radi o namjeri, ali je projektni zadatak krivo napisan, a to je osnova za bilo koji projekt. Oni koji su radili na pripremi, pa dijelom i na projektiranju nisu bili svjesni u kakvom je Zvijezda stanju. Trebalo je puno pažljivije projektirati radove.
Članica ste Sindikata biciklista. Kako se krećete biciklom po Zvijezdi?
– Sindikat biciklista je organizacija civilnog društva koja ne okuplja sportaše nego one koji svakodnevno tijekom cijele godine koriste bicikl za kretanje. Otkako su počeli radovi, u Zvijezdu dolazim brdskim biciklom koji ima jako debele gume jer gradski ne bi mogao podnijeti taj put. Naš amandman na proračun 2022. godine koji je prihvaćen se odnosi na izradu studije razvoja biciklističke infrastrukture i silno bih voljela da se puno više ulaže u nju i da svojim primjerom političari i ostali viđeni pokažu da u ovom našem gradu automobil treba koristiti samo u krajnjoj nuždi te da nam cjelogodišnje korištenje bicikala postane nešto uobičajeno. Za to je potrebna dobra infrastruktura koja podrazumijeva parkirališta koja su sigurna od krađa, pa i sistem po kojemu možeš stići automobilom do jedne točke, a onda nastaviti koristiti bicikl. To je moja vizija. Krećemo se u tom smjeru, ali bi na tome trebalo više djelovati.
Biste li zabranili promet motornim vozilima?
– U najužem centru automobilima nije mjesto, osim dostavi i interventnim službama. Nakon uređenja Zvijezde neke će prometnice ostati otvorene za automobilski promet, a drugačije niti ne može biti dok se ne izradi obilaznica. Za prometanje po Zvijezdi bi se mogli koristiti i mali autobusi. Za to da zaboravimo na kretanje Zvijezdom automobilima treba stvoriti preduvjete, a utoliko je Grad Karlovac prespor. Imam viziju sigurnih parkirališta za bicikle i odlično je što je Grad počeo postavljati takve stalke. valja osigurati infrastrukturu koja bi potaknula ljude da se voze biciklima umjesto da kupuju drugi ili treći automobil. Valja ih poticati i da koriste javni prijevoz.
HŽ infrastruktura unatoč posljednjoj nesreći kada je teretni vagon ispao iz tračnica ne razmatra da se teretni promet nizinskom prugom odvija obilaznicom. Trebaju li Grad Karlovac i Županija karlovačka izvršiti utoliko pritisak na njih?
– Trebaju. Znamo da je predviđeno da se promet odvija centrom grada, a Grad Karlovac i Županija karlovačka su već mogli lobirati za to da se teretni promet izmjesti. Istočna obilaznica je ucrtana u prostornim planovima kao rezervni koridor. Društvo arhitekata, građevinara i geodeta Karlovca je prije deset godina ponudilo utoliko idejno rješenje obilaznice po narudžbi Grada, no to nije prošlo, a uvijek s opravdanjem da nedostaje novca. Ne možemo reći da ne treba graditi drugi kolosijek kroz Karlovac jer treba, ali bi usporedno s time trebalo i stalno lobirati da se napravi i istočna obilaznica koja bi služila isključivo teretnom prometu.
Kakve imate ideje na području priuštivog stanovanja?
– Možemo o tome već dugo priča i sretna sam da se o tome počelo raspravljati na razini cijele Europske unije, kada je već voda došla do grla, ali ne prekasno. Nisam stigla pročitati strategiju koja se na to odnosi, ali mogu reći da na lokalnoj razini zagovaramo davanje u najam stanova u vlasništvu Grada Karlovca, Županije karlovačke i Republike Hrvatske po povoljnim cijenama. O zadružnom stanovanju se malo zna, ali se i to počelo spominjati više. Nisam optimistična pretjerano. Imat ćemo još jako puno posla nakon što preuzmemo vlast.