"Nedopustivo je u današnje vrijeme da se za svake kiše preporučuje mještanima prokuhavanje vode", poručuje
“Super je bilo na svečanosti za Dan Općine nakon čega je započelo novo, četvrto, izdanje manifestacije LAfest koja je svakom godinom sve bolja”, rekao nam je Marijo Perčić, načelnik Lasinje iz Hrvatske demokratske zajednice s kojime zumiramo stanje i perspektive pokupske općine.
Što je LAfest?
– Manifestacija koju smo počeli provoditi 2022. godine povodom Dana Općine. Ove smo godine imali godišnji koncert Kulturno-umjetničkog društva “Antun Klasinc”, potom i program “Music & Wine” kojega uvijek posjeti neki glazbenik i koji se održava u parku, da bi za vikend programe provodili nogometaši, lovci i kuhao se gulaš. U subotu su nastupili sastav Džentlmeni, a u nedjelju Lidija Bačić. Nastojimo razvijati tu manifestaciju i učiniti je prepoznatljivom za našu općinu.
Ne pamtim da je meni ili KAportalu stigao poziv iz Općine Lasinja. Zašto se to događa?
– Poslali smo svim medijima pozivnice za Dan Općine, no valjda smo dislocirani.
Ne pamtim da sam to vidio na mejlu?
– Popravit ćemo u budućnosti.
Da se znalo više da će gostovati L. Bačić u Lasinji, vjerojatno bi to bio koncert poput onoga Marka Perkovića Thompsona na Hipodromu.
– Zadovoljni smo s puno manje od toga.
Zasigurno si na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Lasinje iznio ostvareno i što planiraš. Bi li nam to predstavio?
– Osvrnuli smo se na četverogodišnje razdoblje i utoliko smo najponosniji na proširenje kapaciteta vrtića. Završavamo radove na za jasličare i ukupno je u predškolski odgoj uloženo oko šesto tisuća eura te ćemo svoj djeci iz naše općine osigurati mjesto u vrtiću. U dječja igrališta smo uložili oko 160.000 eura. Obnovili smo društveni dom u Desnim Štefankima, što je novčane vrijednosti oko sto tisuća eura. Adaptirali smo sa 170.000 eura svlačionice uz sportske terene. Rekonstruirali smo 12 kilometara nerazvrstanih cesta, sanirali klizišta, izgradili mostove, u što je Općina u prošlom mandatu uložila 1,6 milijuna eura, a Županijska uprava za ceste Karlovačke županije oko milijun i pol eura, a to su rekordna ulaganja u prometnu infrastrukturu. Nabavili smo komunalni traktor s malčerom i škarama za 130.000 eura te primijenili pametna i održiva rješenja kao što su video-nadzor, ugradnja meteorološke stanice, proširenje GIS sustava, aplikaciju iTransparentnost posredstvom koje se može dobiti uvid u svaki račun Općine, preglednik groblja, u što je uloženo 232.000 eura preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Svojedobno si bio najavio ulaganja i u društvene domove u Desnom Sredičkom i u Banskom Kovačevcu. Je li se to ostvarilo u međuvremenu?
– Nije. Pripremljena je projektna dokumentacija i ishođene su dozvole. Obnovu društvenog doma u Desnom Sredičkom smo drugi puta prijavili na natječaj za financiranje po programu Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. i rezultate čekamo. Za Banski Kovačevac čekamo raspisivanje natječaja za financiranje rekonstrukcije.
Spomenuli smo tri društvena doma na petstotinjak stanovnika.
– Svako mjesto treba imati prostor za manje svečanosti i mještani su ponosni kad imaju u svome mjestu tako nešto. Ako ne gledamo na ta ruralna mjesta na takav način, više će se iseljavati. Lasinja je centralno mjesto, međutim bitno je uložiti i u druga.
Na području Netretića se organizirano doseljavaju obitelji povezane u neku vjersku zajednicu. Kakav uspjeh imate u Lasinji u pogledu doseljavanja?
– Cijene nekretnina su prilično povoljne kod nas u odnosu na gradove. Od zagrebačkog i petrinjskog potresa te koronakrize se povećala kupoprodaja nekretnina i doseljava se ako se zaključi da im je tu bolje, posebice ako to zaključe roditelji male djece jer tu imaju osigurano mjesto u vrtiću i školi. Rekonstruira se brza cesta između Donje Zdenčine i mosta na Kupi, što znači da ćemo iz Lasinje moći do Zagreba za dvadesetak minuta, pa će roditelji moći komotno na posao dok su im djeca osigurana u školi ili vrtiću.
Lasinja je bliža Zagrebu nego Karlovcu.
– Identična je udaljenost do Banije, odnosno do Laništa. Mještani su dosta usmjereni ka Zagrebu u pogledu pohađanja srednje škole i odlaska na studije. Zato Općina i financira međužupanijski autobus koji putuje prema Kupinečkom Kraljevcu i prevozi srednjoškolce.
Bi li bilo logično da ste u Zagrebačkoj županiji?
– Kupa je granica.
Ranije ste bili dio Sisačko-moslavačke županije.
– Točno. Prešlo se u Karlovačku 1997. godine i s time smo zadovoljni. Županija karlovačka i Općina imaju odličnu suradnju.
Koje su vaše društvene veze s Karlovcem? Ako gravitirate izravno Zagrebu, Karlovac zaobilazite.
– U Karlovcu se otvara sve više srednjoškolskih programa, pa i više djece iz Lasinje odlazi tamo, a sada se otvorio i Regionalni centar kompetentnosti. Unazad pet ili šest godina smo došli do broja od 12 učenika koji se školuju u Karlovcu i čiji put Općina financira.
Koliko je redovit prijevoz?
– Slab je u tom smislu. Planira se uvođenje javnog linijskog prijevoza na razini Karlovačke županije, pa bismo na osnovu dogovora imali osam ili devet polazaka iz Desnih Štefanaka prema Karlovcu, što je dobra povezanost. U financiranje toga će se morati uključiti Općina, Županija i središnja država.
Osnovna škola se zove po Antunu Klasincu. Tko je to bio?
– Bio je svećenik oko Drugog svjetskog rata koji je pokrenuo čitav kulturni život u Lasinji – KUD, limenu glazbu, zborove i ostalo. Razvio je utoliko mjesto te ga baštinimo. Ukopan je na našem groblju, mada je Slovenac.
Koliko škola ima đaka?
– Od prvog do osmog razreda imamo osamdeset učenika s tendencijom rasta tog broja unazad par godina. U izgradnji smo jednodijelne sportske dvorane, što financiraju Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske, Županija karlovačka i Općina i što se mora završiti do lipnja sljedeće godine. Vrijednost radova je dva i pol milijuna eura.
Kad si se prvi puta kandidirao za načelnika 2021. godine spomenuo europske projekte. Koje si uspio ostvariti od tada?
– Sve za što su financijska sredstva bila osigurana. Riješili smo sportske terene u Lasinji, rekonstrukciju nerazvrstanih cesta, spomenuti vrtić i dječja igrališta, svlačionice, pametna i održiva rješenja, sportska dvorana koja se gradi… Iz fondova Europske unije će biti izgrađena i višestambena zgrada za zbrinjavanje mladih. Za ostalo čekamo natječaje na koje bismo prijavili projekte. Imamo relativno mala proračunska sredstva te se oslanjamo na fondove. Uzmemo što nam se pruži.
Kakav je učinak imala na proračun fiskalna decentralizacija?
– Povećao se donekle, ali su se uvećali i izdaci. Zbog inflacije je ionako sve poskupjelo.
Često se spominje u javnosti kamenolom u Lasinji. Postoji li neki aktivan?
– Radi kamenolom Kremešnica – Sjeničak Lasinjski i tamo je koncesionar tvrtka Mežnar.
Je li on problematičan?
– Nije jer je on najbliže kuće udaljen kilometar i pol zračne linije te se čak za njega povećalo eksploatacijsko područje bez prigovora. Problematičan je kamenolom Kremešnica – Lasinjska jer je usred naselja i to bismo područje prenamijenili u turističko-rekreacijsko. Sada su neke kuće udaljene i 30 metara od granice eksploatacijskog polja te su planirane velike količine izvoza kamena, što nije nikome u interesu. Planiran je i cijeli odvoz kamenog materijala kroz centar Lasinje, što također nije nikome u interesu. Iz tog smo razloga promijenili prostorni plan kako sam već rekao.
Je li taj kamenolom aktivan?
– Nije. Radimo na tome da ne proradi.
Ako se ne varam, stranka Možemo je upozorila da županijski prostorni plan kao plan višeg reda dozvoljava rad tog kamenoloma.
– Županija karlovačka će to u perspektivi vjerojatno mijenjati. Općina neke stvari može zakočiti.
U Lasinju se doselila i sadašnja županijska vijećnica stranke Možemo Sanda Ćakić koja je upozorila i na promet teških kamiona. Postoji li taj problem?
– Vozilo se po županijskim cestama. Reagirali smo prema ŽUC-u i ostalo je da se dogovore s koncesionarom aktivnog kamenoloma. U međuvremenu je problem riješen i nema više prometa po toj dionici.
Ivan Butorac iz Crne Drage se požalio da mu je pukla vodovodna cijev ispred kuće. Uvjeren je da su prije četvrt stoljeća polagane cijevi manje kvalitete od propisane.
– To su naklapanja. Došao sam 2013. godine u Općinu kada sam izabran za donačelnika. To o čemu govorimo je bilo u domeni izvođača i nadzora. Iz današnje perspektive je nebitno kakva je bila kvaliteta cijevi. Danas moramo riješiti probleme nestanka vode s čime nitko nije zadovoljan, a i osobno osjećam posljedice toga. Općina poduzima maksimalne napore da smanji problem i svoju operativu uključuje radi toga. S direktorom tvrtke Vodovod i kanalizacija Miroslavom Vukovojcem je dogovoreno da će se ustrojiti radna jedinica u Lasinji sa šest zaposlenika koji bi samo radili na popravcima tih kvarova. Imamo nekoliko kilometara baš lošeg cjevovoda koji moramo zamijeniti. Ove godine ćemo zamijenit cjevovod od šesto metara u naselju Desno Sredičko, odvojak slap. Možda već i krajem ove godine započinjemo izmjenu magistralnog cjevovoda od dva i pol kilometra u Crnoj Dragi i time bi se zasigurno poboljšalo stanje te ne bi bilo više nestanka vode. Dugoročni plan je da se izvede zasebni cjevovod od crpne stranice Crna Draga do vodospreme Sveta Jana. To se mora izvesti da se smanje hidraulički udari u cijelom sustavu jer oni uzrokuju puknuća. Sustav bi tada u potpunosti bio gravitacijski, a sada je tlačno-gravitacijski. Što se tiče zamućenja, razgovara se s Hrvatskim vodama da očiste jako zapušteni potok, a nakon toga neće doći do zamućenja izvorišta. Nedopustivo je u današnje vrijeme da se za svake kiše preporučuje mještanima prokuhavanje vode.
Imate li vode sada dok razgovaramo?
– Imamo.
Dogodi li se ljeti da nestane vode?
– Ne – imamo je u dovoljnim količinama. Voda nestaje samo zbog puknuća cjevovoda. Neki ostanu bez nje i po nekoliko dana.
Butorac kaže da kupuje vodu u boci. Je li to praksa većine mještana?
– Da, kad je zamućena.
Subvencionira li netko taj njihov trošak?
– Kad se tvrtki Vodovod i kanalizacija pošalje zahtjev, smanje iznos računa.
Butorac je rekao i da je ta tvrtka na području općine donedavno postojao kooperant.
– Postojao je jer tvrtka Vodovod i kanalizacija nije imala dovoljno radnika koji bi bili stalno u Lasinji.
Je li se situacija pogoršala otkako nema tog kooperanta?
– Nepromijenjena je. Razumijem problem gospodina Butorca, no ako imamo situaciju da je na drugoj strani općine cijelo jedno naselje danima bez vode, to predstavlja prioritet. Problem gospodina Butorca će se riješiti u skoroj budućnosti. Razumijem da su svi nervozni, a nervozan sam i sam, nervozni su i u tvrtki Vodovod i kanalizacija i mještani.
Na koji način koristite Kupu kao resurs?
– Imamo turističke plaže. Predvidjeli smo pojas uz rijeku s kupalištem, šetnicom i drugim sadržajima, da se uredi vikend-naselje i cijela obala. Projektirali smo kamp sa sportskim ciklo-turističkim sadržajem uz Kupu, i to na mirnoj šumovitoj lokaciji, a planiraju se adrenalinski sadržaji, restoran i kamp-kuće za iznajmljivanje. To smo prijavili na natječaj, ali je financiranje izostalo pa čekamo drugi. To bi bio jedan kapitalan turistički projekt, a drugi bi bio Interpretacijski centar lasinjske kulture, što bi se radilo u središtu naselja. Taj je projekt u fazi ishođenja građevinske dozvole i čekamo raspisivanje prikladnog natječaja.
Što se konkretno planira?
– Lasinjska kultura je starija od vučedolske, a dobila je naziv po Lasinji. U interpretacijskom centru bi bila interpretirana tako da bi se multimedijalno uputilo posjetitelje na karakteristike tog razdoblja, na način života i slično, a prostor bi koristio i za druge aktivnosti. Cijeli je prostor projektiran u smislu simbolike iz tog vremena. Primjerice, zdanje bi bilo pokriveno sa slamom kao i kuće iz tog razdoblja, stepenice bi bile od bakra jer je riječ o bakrenom dobu… Planira se spojit spomenuta šetnica i centar da bi se moglo otići na nalazište. Tamo bi se nalazila ploča koja bi prikazivala kako je samo naselje izgledalo.
Je li Lasinja imala oštećenja od potresa i je li na temelju toga dobila novac iz fondova?
– Imamo par kuća s crvenim naljepnicama i radi se projektna dokumentacija za izgradnju zamjenskih. Općina je povukla novac za ceste u tom pogledu.
Kako bi objasnio to da na proljetnim izborima nisi imao protukandidata?
– Neki kažu da je tako jer se dobro radi, pa da nema potrebe za promjenom. Volio bih da sam imao protukandidata.
Na izborima za Općinsko vijeće Lasinje HDZ je osvojio osam mandata, Možemo jedan, a Socijaldemokratska partija Hrvatske nijedan.
– Točno, ali ćemo najesen imati dopunske izbore za predstavnike nacionalnih manjina. SDP je imao složenu manjinsku listu, no kako nisu izborili mandat održat će se dopunski izbori.
Za predsjednika Općinskog vijeća Lasinje je izabran dirigent Karlovačkog tamburaškog orkestra Matija Prigorac.
– Točno. Istaknut je u glazbenom i kulturnom pogledu, vodi nekoliko kulturno-umjetničkih društava i orkestara, a izabran je i za potpredsjednika Županijske skupštine Karlovačke županije.
Nedostaje li ti oporba?
– Pa imam oporbu u Općinskom vijeću – osim Možemo najesen će mjesto izboriti sigurno još jedna stranka. Konstruktivna kritika je uvijek dobra.
