"Pravo plansko ispiranje vodovodne mreže se nije vršilo u cijelosti od kraja 2023. godine. Na jesen ćemo to uradit", najavio je
U četvrtak je opet kroz karlovačke slavine potekla zamućena voda, a neki korisnici su na društvenim mrežama komentirali da je čak i otvoreno blatna. O čemu se radi i ima li tome kraja zumirali smo s direktorom tvrtke Vodovod i kanalizacija Miroslavom Vukovojcem.
Što se sad dogodilo na Luščiću i u Novom centru?
– Ono što je uobičajeno u takvim situacijama, a to je hidraulički udar. Trajao je pet minuta i sve uzburkao. Izazvao ga je izvođač radova na izgradnji prometnice kroz nekadašnju vojarnu kada je išao testirati svoj cjevovod. O svojim nas aktivnostima nije obavijestio, pa smo morali istraživati o čemu je riječ.
Hidraulički udar zvuči kao floskula.
– Nije riječ o floskuli.
Možemo li ga objasniti?
– Kada polako otvarate vodu, ona polako i teče i nema naglih promjena, udara vode po stijenkama. Kada se hidrant naglo otvori, počne teći velika količina vode, a voda ima svoju masu, inerciju. Ako se vozimo automobilom i stanemo na kočnicu, sva naša masa će krenuti prema naprijed. Tako i voda krene naprijed svom masom kroz cjevovode pa udari kad ne može više teći. Dogodi se zatim da strese cijevi i da kamenac padne, a kad naglo zaustavite protok dolazi do udara, voda se počne valjati i ta uzburkana voda počne teći kroz cjevovod kad je ponovno pustimo. To se sada dogodilo. Imali smo 19. i 20. svibnja takav slučaj. Naši se hidranti ne smiju dirati. Vidio sam u Umagu nedavno upozorenje tamošnje komunalne tvrtke da je zabranjeno neovlašteno korištenje hidranata. To stvara pomutnju i probleme cijelome gradu.
Koliko je korisnika pogođeno ovim zadnjim zamućenjem?
– Ne znam broj.
Hoće li izvođač radova u nekadašnjoj vojarni biti sankcioniran?
– Kako? Nekakav djelatnik, mladić kojemu se očito žurilo, je otvarao i zatvarao. Dogodilo se što se dogodilo. Podigli smo kredit za neke radove i prije početka ću na sastanku zahtijevati da se poštuju pravila otvaranja i zatvaranja vode. Ako se to ne prihvati, morat ćemo uvesti penalizacije. Svakoga puta se traži od izvođača da nas se obavijesti o aktivnostima koje se tiču naše mreže kako bismo mi mogli obavijestiti sugrađane.
Hoće li korisnici biti obeštećeni?
– Bit će otpisan dio obračunate potrošnje, ako se to prijavi na naš broj telefona 0800 400 047.
Hoćete li onda to naplatiti izvođaču?
– Toga nema u ugovoru, ali vidimo da je to problem pa ćemo to ugraditi u druge ugovore, samo moramo vidjeti što će se dati napraviti.
Hidraulički udari podižu talog u cijevi.
– Da, ali rade i probleme cijevima. Kada naglo zaustavite vodu koja se “zarola”… Možda nije dobro da to sad iznosim jer bi nam nedobronamjerni mogli napraviti još veću štetu. U svibnju je prvog dana bio manji protok, u drugom veći i tako nam je “otišla” cijev.
Zašto je taj talog u cijevi?
– Zbog puknuća, “pokupi” se iz izvorišta i taložio se kroz godine. Kloriranjem se također vežu neki materijali, a zato i postoje planska ispiranja. Cjevovod ne možemo u cijelosti isprati prije jeseni zbog količine vode jer je treba za to imati dovoljno u vodospremama, da se ispiranjem ne bi narušila vodoopskrba. Radili smo za sada interventna ispiranja nakon hidrauličkih udara i zamućenja. Pravo plansko ispiranje se nije vršilo u cijelosti od kraja 2023. godine. Na jesen ćemo to uradit.
Koliko je tog taloga?
– Stvara se, a napominjem da u Karlovcu imamo oko sedam stotina kilometara mreže – nataloži se to i treba ga izbaciti van.
S obzirom na učestalost zamućenja, ona djeluju kao sistem, a ne incident.
– Kako struji voda kroz cijevi, dalje se takva razlijeva u više dijelova grada.
Kako uvjeriti građane da te pojave nisu sistemske? Stječe se dojam da voda u Karlovcu ne valja.
– Zašto stječete takav dojam?
Pratim što ljudi iznose.
– I u drugim gradovima ima zamućenja. U Karlovcu su možda sad češća zbog radova i puknuća. Prije par mjeseci smo imali puknuće na Luščiću. Sve je to u redu dok voda teče u jednom smjeru i dok se ne naprave ti hidraulički udari.
Čini se da radovi u Zvijezdi ne napreduju.
– Pitali su me kad će biti gotovi radovi u Bencetićevoj i Gambonovoj, a odgovorio sam da se uvijek nešto može dogoditi, pa se i dogodilo – pronađeni su temelji zidina. Izvođač je došao do Lukšićeve. Čekamo odluku konzervatora, a htio bih da se to čim prije završi jer ćemo doći u kišno razdoblje. Hvala stanovnicima na kooperativnosti. Oni razumiju situaciju i žele da se radovi što prije završe. U Ulici kralja Tomislava skela nam limitira radove, a vojarna nas ograničava u Kraševoj i Haulikovoj. Te male zastoje treba riješiti. Radi se na ojačavanju temeljnog tla, pa bi se išla završavati Kraševa. U Ulici Matice hrvatske će se samo polagati vodovodna infrastruktura. Počelo se popločavati Tomislavovu i Haulikovu te asfaltirati, popločena je Šenoina, stavljen je prvi sloj asfalta u Kukuljevićevoj… Polako to dobiva cjelinu.
Za koliko će se probiti rok izvođenja radova u Zvijezdi?
– Tamo je rok 23. travnja 2026. Nadam se da će se radovi obaviti i prije.
Nije li se stalno govorilo da bi do kraja godine radovi u Zvijezdi trebali biti završeni?
– To se planira, ali po ugovoru je rok 23. travnja 2026.
Ojačavanje temelja se odnosi na šest najviše oštećenih objekata.
– Tako je.
Što je s objektima koji nisu toliko oštećeni, ali ipak jesu?
– Podržavamo građane davanjima, pa tako po izvansudskim nagodbama plaćamo 36.270 eura stanovanje onima koji ne mogu boraviti doma. Sudjelovali smo u izradi projektne dokumentacije za obnovu tih šest objekata i bez poreza na dodanu vrijednost bi iznos tog ulaganja bio oko 80.500 eura. Novčana vrijednost radova je ukupno procijenjena na 1,2 milijuna eura. Ojačavali smo temeljna tla i u to uložili oko 187.000 eura bez PDV-a. Nastojimo tako sudjelovati u vraćanju tih objekata u prvobitno stanje. Izvođač radova u Zvijezdi GIP Pionir je napravio neka svoja vještačenja, a osiguran je novac i za naše koje smo tražili od Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu jer bi ta ustanova trebala predstavljati stup struke i imati težinu.
Što je reklo vještačenje koje je naručio izvođač?
– Naručili su ga za svoje potrebe. Ne možemo davati novac samo zato što je GIP Pionir tako rekao i moramo napraviti vlastitu procjenu. I dalje stojimo kod toga da je izvođač kriv za oštećenja i da mora objekte vratiti u prvobitno stanje. Vještačit će se i još dva objekta u Kukuljevićevoj i Haulikovoj, pa će se vidjeti što treba napraviti.
Je li problem samo u izvođaču ili je možda i projekt krivo postavljen?
– Vještačenje bi trebalo reći tko je kriv i u kojoj mjeri. Ono bi trebalo pokazati što se dogodilo. Nadzor bi trebao štititi interese ulagača. Gdje je GIP Pionir zapeo s bagerom, pa razbio stepenicu, primjerice, prihvatio je odgovornost. To je bio slučaj na adresi Kukuljevićeva 3 i rekao je da će to oštećenje sanirati kada će se sanirati sve.
Govori li za ova druga oštećenja da je radio po projektu?
– Govori. Potrebno je vještačenje da ne određujemo Vi i ja krivca. To će uraditi stručnjaci.
Je li se utoliko ranije neosnovano kritiziralo izvođača, ukoliko bi vještačenje trebalo utvrditi krivca?
– Pa nisam ja napravio oštećenja. Možda netko ekonomske struke tko ulaže u izgradnju kuće nema puna znanja o tome što bi trebalo raditi, pa iz tog razloga angažira nadzor koji treba štititi interese naručitelja – naručitelj je platio nekoga tko će voditi projekt i tko će ga nadzirati.
Je li Vam se činilo da je za ovog projekta “Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Karlovac – Duga Resa” u Zvijezdi nadzor, tvrtka Projekt iz Nove Gorice, bila prisnija s izvođačem nego s tvrtkom Vodovod i kanalizacija kao ulagačem?
– Za raniji dio provedbe to ne mogu reći. Imamo rasprave s obje strane i to je pravno postavljeno tako da ne mogu doći nekome iz GIP-a izravno, nego moramo pisati nadzoru koji potom nalaže izvođaču.
Govoreći o zamućenjima su iz Možemo rekli da postoji u projektnoj dokumentaciji procjena rizika koja se odnosi na ta zamućenja i odredba da će se postupati sukladno onome što će se možda dogoditi, dakle vidjeti što će se poduzeti kad se nešto dogodi, što je suprotno logici procjene rizika.
– Prošla je ova tema i Hrvatski sabor, bile su kontrole, izvještaji su rekli da je sve u redu i nema potrebe vraćati se na to. Da se nije dogodio ovaj zadnji hidraulički udar, ne bismo sad o tome razgovarali.
Jeste li u projektu “Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Karlovac – Duga Resa” primijetili neke nelogičnosti?
– Samo bih rekao da ih moramo upozoravati na neke stvari za obilaska gradilišta, isto kao sada na Luščiću. Nešto se radi iz neznanja, no to stoji. Niti oni nisu svjesni nekad što rade.
Kako napreduje projekt u ostalim dijelovima grada? Stalno se govori da je izvršenje 95 posto – nikako da ih prijeđemo.
– Djelomice se slažem s time. Treba prijavljivati tehničke preglede radi ishođenja uporabnih dozvola, a dobivanje dokumentacije za to šteka. Počelo se raditi i na drugim srodnim projektima drugdje, pa tu gledaju kako bi što manje ljudska uposlili, dok je nama u cilju da se to završi. Stoga ih treba oko toga pritiskati. Napravljeno je u sklopu projekta 73 kilometara kanalizacijske mreže i 55 vodoopskrbne. Za 9.367 korisnika je omogućeno priključenje na novu kanalizacijsku mrežu. Na Turnju i Kamenskom gdje su mještani počeli dobivati obavijesti o priključenjima, a rok za to je godina dana. U Zvijezdi je oko dvije stotine priključaka, a kad se već vraćam u Zvijezdu napomenuo bih da količina opločenje iznosi 24.000 kvadratnih metara. U sklopu projekta imamo 36 građevinskih dozvola za devet lokacija. Tehnički pregledi su na sedam lokacija. Prolazimo s našom ekipom vodovodni i kanalizacijski dio i nastojimo našim pregledima utvrditi možebitne nedostatke o kojima potom obavještavamo izvođača radi sanacije, pa da preuzmemo sve to u ispravnom stanju.
Jeste li ostvarili renesansu tvrtke koju ste najavili?
– Ovo je proces. Započeo sam sanirati veće dionice mreže, ali valja napomenuti da ona iznosi sedam stotina kilometara i godišnje moramo promijeniti 15. U tri ili četiri godine smo točkasto djelovali, radili samo s ovojnicama, što uništava mrežu na kraju. Obnova mreže je skup proces i treba osigurat velik novac.
