Prije tri godine nisam niti mogla zamisliti da bih mogla biti karlovačka županica, no to se dogodilo – imala sam devet mjeseci "probe" nakon što je moj prethodnik podnio ostavku, kaže nam Furdek-Hajdin.
– Ulažemo ponajprije u ruralna područja, koja su, nažalost, većim dijelom i potpomognuta ne bi li se uvećala kvaliteta života. Ističem vrtiće koje smo osnovali – od 17 općina je samo pet imalo takve ustanove 2017. godine – djecu bi uglavnom čuvale majke koje onda ne bi mogle sudjelovati na tržištu rada. Gdje je vrtića bilo, natalitetna slika se mijenjala nabolje. Danas sve naše općine imaju vrtiće, osim Netretića koji je u fazi nabave radova za izgradnju – ta je općina ulagač – te Ribnika koji ima premalo djece, pa postojeća odlaze u žakanjski vrtić, iznosi glavne županijske aktivnosti karlovačka županica, po struci arhitektica, Martina Furdek Hajdin, koja je na toj dužnosti od 2020. godine nakon demisije Damira Jelića, kojemu je od 2017. bila zamjenica.
Kaže da je sedam vrtića smo uređeno u prostorima područnih ili matičnih škola, a ušteda je utoliko što je ravnatelj škole ujedno i ravnatelj predškolske ustanove. Provodimo programe za stambeno zbrinjavanje mladih u slabije razvijenim općinama – mlada obitelj može ostvariti i do sto tisuća kuna za kupnju ili izgradnju kuće.
– U dvije godine provedbe ovog programa je tridesetak obitelji steklo takvu potporu. U tom programu posebno honoriramo one koji se doseljavaju u našu županiju, a riječ je za sada o pet novih obitelji. Županija skrbi za sve osnovne škole na svome području, osim karlovačkih, te srednje – sve su energetski obnovljene. Koristimo obnovljive izvore energije i upravo zato ova energetska kriza i cijene energenata nisu značajno opteretili županijski proračun. Kruna naših zalaganja su regionalni centri kompetencija – uređenje Oružane u Karlovcu koja će objedinjavati sektore strojarstva, elektrotehnike i turizma te sektor poljoprivrede u Prirodoslovnoj školi Karlovac. Ti će projekti ove ili početkom iduće godine biti završeni. Nikola Tesla Experience Centar pored Gimnazije Karlovac je u fazi završnog opremanja. Dužni smo činjenici da se ovaj izumitelj tu školovao, kaže županica u novom intervjuu iz naše serije Zoom politikon. S njom je preko platforme “Zoom” razgovarao novinar Marin Bakić.
Na sljedećoj sjednici Županijske skupštine u utorak će biti predloženo osnivanje Ustanove Nikola Tesla Experience Centar Karlovac. Nije li bilo predviđeno da djeluje u sklopu Poduzetničke zone Korana?
-
U tom sam projektu od samoga početka i pratim njegovo ostvarenje. Županija je partner i nositelj projekta. Međutim, kada smo ga prijavljivali za financiranje posredstvom mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja, trebali smo imati pravnu osobu koja će biti prijavitelj i PZ Korana je bila pogodno rješenje jer se financirala u biti poduzetnička infrastruktura. Odlučili smo iskoristiti to pravno tijelo ne bismo li uštedjeli i županijski novac. Ishodili smo 23 milijuna kuna za centar i pripadajuće parkiralište. Sada imamo direktoricu i pet djelatnika. Na naredne natječaje i pozive za financiranje rada centra lakše će se javljati ustanova od trgovačkog društva kao što je PZ Korana. Tu tvrtku nećemo gasiti jer se poslovna zona širi za još deset hektara i ona će se time baviti.
Ako se moj susjed tamo zaputi, što će zateći?
-
Tamo će biti muzej posvećen Nikoli Tesli, njegovom životu i ostvarenjima, ali će tamo biti i poslovni inkubator u kojemu će mladi imati svoj radni prostor i u kojemu će moći stjecati vještine.
Prva je ideja bila da tamo budu praktikumi za prirodoslovne predmete za potrebe Gimnazije Karlovac?
-
Krenuli smo s takvim projektom, da. Tadašnji gradonačelnik Karlovca Jelić i tadašnji kolega iz karlovačke gradske uprave Goran Jakšić poznajemo se još iz gimnazijskih dana i živjeli smo san da ostvarimo takav projekt. Od projekta s kabinetima za nastavu prirodoslovnih predmeta se odustalo jer je zadirao u botanički vrt i sama škola je stvorila otpor spram takvoj ideji. To smo odlučili poštivati. Projekt koji se upravo ostvaruje je nastao kao ideja nastavnog kadra, učenika i nas iz uprave. To je arhitektonsko djelo pet mladih inženjera s područja Karlovačke županije. Dugo godina nije bilo zajedničke suradnje arhitekata. Pohvaljujem ih kao tim. To će djelo zasigurno biti zabilježeno i vam granica naše domovine.
Jeste li vidjeli pripadajuće parkiralište?
-
Jesam.
Kakvo je Vaše stručno mišljenje o tom rješenju?
-
Kombinacija digitalnih i zelenih inovacija, uvjetno rečeno pametnih rješenja koja imaju svoju cijenu. Polemiziralo se o izgledu metalnih dijelova, a projektant, arhitekt s karlovačkog područja, je zamislio da djeluju patinirano. Parkiralište posebno atraktivno djeluje noću. Pohvaljujem projekt.
Čini li Vam se realna cijena – umalo devet milijuna kuna za pedesetak parkirališnih mjesta?
-
Ponavljan je postupak javne nabave više puta. Znademo da su cijene znatno porasle. Najskuplji je dio onaj “pametni”. To nije samo komunalna površina, nego ima poruku.
Na sljedećoj sjednici Županijske skupštine koja će se održati u utorak su predviđene i točke dnevnog reda koje se odnose na odluke o osnivanju Zavoda za prostorno uređenje Karlovačke županije, Regionalne razvojne agencije Karlovačke županije, Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije “Natura viva” te Ustanove za upravljanje županijskim i lokalnim cestama. Zar sve te ustanove već ne postoje?
-
Mijenjamo statute ustanova koje ste nabrojali. U ovome mandatu smo imali dva izbora ravnatelja i nijedan nije prošao bez problema u provedbi natječaja jer neki članci statuta i pravilnici koji proizlaze iz tih temeljnih akata nisu bili međusobno usklađeni. Nije došlo do povrede propisa, nitko nije zakinut i ravnatelji su izabrani legitimno, no uočene su greške koje su nastale tijekom godina očigledno zbog prepisivanja. Želimo da sve ustanove imaju jednoobrazne statute. Uvjeti poslovanja i uvjeti za odabir ravnatelja su bili neusklađeni, kao da te ustanove nemaju istog osnivača. Moja je ideja bila da se isprave zarezi i točke, da se ravnatelji biraju standardizirano uz poštivanje zakonskih propisa. Dakle, ne osnivaju se te ustanove, riječ je samo o tome da statuti koje mijenjamo započinju aktom o osnivanju.
Na koji način će biti birani ravnatelji?
-
Po Zakonu o zaštiti prirode, ravnatelja Javne ustanove “Natura viva” bira Županijska skupština, a ostale ili župan ili upravna vijeća. Uvjeti za odabir proizlaze iz zakona. Županijska uprava za ceste, primjerice, kaže da ravnatelj mora biti “odgovarajuće struke”, bez da se navodi koje. Upravo takva formulacija je stvarala prijepore, a sada takve stvari definiramo – ravnatelj ŽUC-a može biti tehničke struke, ekonomist ili pravnik.
Gradonačelnik Ogulina Dalibor Domitrović je u našem razgovoru u sklopu ovog ciklusa intervjua opisao svoju suradnju kao gradskog čelnika iz redova Socijaldemokratske partije Hrvatske sa županijom i državom, u kojima je na vlasti Hrvatska demokratska zajednica, kao tvrdu kohabitaciju. Ilustrirao je to podatkom kako ŽUC u Ozlju ulaže godišnje četiri do pet milijuna kuna, a u Ogulinu pola milijuna. Jesu li ti podaci točni i je li Ogulin zakinut zato što je tamo SDP na vlasti?
-
Svatko gleda iz svog kuta. Tvrdim da su nam sve općine i svi gradovi jednaki, neovisno o tome tko vodi te jedinice lokalne samouprave, i to je naše opredjeljenje otprije šest godina. U Karlovačkoj županiji ima 22 jedinica lokalne samouprave, a HDZ ih vodi 11. Gradonačelnici i načelnici mogu posvjedočiti da skrbimo o svakom četvornom centimetru Karlovačke županije i ne radimo razliku po tome tko gdje vlada. U fokusu su nam građani i oni su nam prioritet. Ogulin, dakle, nije zakinut, a gradonačelnik redovito pokušava otvoriti sukob između Grada Ogulina i Županije karlovačke, mada ne shvaćam to osobno nego politički. Tumačim da to radi ne bi li se pozicionirao, možda i na višoj razini od gradske. Često nas pitaju što je “407 za 047”. To nije apstraktan program, nego alat, informacijski sustav nastao radi praćenja projekata od važnosti za svaku jedinicu lokalne samouprave u Karlovačkoj županiji. Kada je nastala, ta je baza imala više od četiri stotine projekata. Stvorena je tako da smo svake godine bili na kolegijima u svakom gradu i općini, zabilježili što im je važno, znali što država planira na tom području i što Županiji treba. Tako je nastala ta baza projekata – zajednički smo odredili prioritete, mogućnosti ostvarenja, izvore financiranja i osobu koja je za to zadužena. Dakle, što se tiče primjedbe o ulaganjima ŽUC-a, te su ceste, odnosno dionice cesta bile na karti i mogle su se pratiti i zajednički se moglo dogovarati prioritete. Prisutniji smo tamo gdje je kraj manje razvijen. Znamo da gradovi imaju jaču administraciju i neke projekte mogu ostvariti sami, a imamo općine koje nisu toliko kadrovski ekipirane, pa su im županijski kadrovi na raspolaganju. Vaš dragi sugovornik je rekao da Županija nema ništa s projektom izgradnje ogulinskog sustava obrane od poplava. Podsjećam da smo 2017. godine potpisali sporazum s Hrvatskim vodama po kojemu se osmero županijskih djelatnika te dvije nove, dakle ukupno desetoro, uz redovna zaduženja, angažiralo na rješavanju imovinsko-pravnih odnosa radi ostvarenja sustava obrane od poplava u Ogulinu. Prije dvije godine smo taj posao završili, a jedna od tih novih kolegica je ostala raditi u Županiji, druga se zaposlila u Gradu Ogulinu.
Je li gospodin Domitrović pozvan na uručenje deset milijuna eura vrijednog ugovora tvrtki Swietelsky, izvođaču za izgradnju ogulinske retencije, koja je dio sustava obrane od poplava tog grada, što je upriličeno u sjedištu Županije karlovačke 31. siječnja?
-
Od 2017. godine sudjelujem u tom projektu. Nemali broj sastanaka u sklopu toga je održan u sjedištu Županije karlovačke, a dio i u Ogulinu i na te sastanke su pozivani i predstavnici Grada Ogulina i tvrtke Vodovod i kanalizacija Ogulin. Kao što sam napomenula, održavam redovite kolegije s predstavnicima lokalnih samouprava i to je prilika za razgovor o temama koje općine i gradovi stave na dnevni red. Lani smo imali kolegij s Gradom Ogulinom koji je tada kandidirao samo tri teme, a nijedna se nije odnosila na poplave, odnosno sustav obrane od poplava. Gradonačelnik ne smatra da to sa Županijom treba komentirati. Na jednom od ranijih naših sastanaka u sjedištu Županije karlovačke sam mu ponudila da nastavi razgovarati o jednoj temi s predstavnicima Hrvatske elektroprivrede u mom uredu, a odgovorio je da će “radije razgovarati u birtiji”. To ne priliči institucijama koje predstavljamo i nama kao dužnosnicima. Gradonačelnik nije bio pozvan na uručenje ugovora 31. siječnja. U utorak sam sudjelovala na redovitoj svakotjednoj koordinaciji s predstavnicima Hrvatskih voda u Zagrebu – na tim sastancima pratimo dinamiku razvoja projekata u Karlovcu i Ogulinu – na čemu ogulinski gradonačelnik ne sudjeluje. Uručivanje ugovora su inicirale upravo Hrvatske vode. To nije spektakularan događaj – možda je važniji od ovih redovitih sastanaka – a organiziran je ne bi li se javnost izvijestila o jednom vrlo važnom projektu. Gradonačelnik, ponavljam, na to nije bio pozvan i redovito inicira sukob, što stoički podnosim.
Možemo je nedavno izvijestilo da već 20 godina postoji kao ustanova jedinstveni dom zdravlja, čije je osnivanje Županija najavila. Dakle, najavljuje se osnivanje nečega što već postoji dva desetljeća i čiji je i dalje direktor pokojni Josip Zaborski. O čemu je riječ?
-
Voljela bih da onaj tko maše rješenjima iz sudskog registra ispita stvar do kraja. Svojedobnom odlukom Županijske skupštine je takav pravni subjekt registriran. Tada je oblikovana nova institucija koja je trebala zamijeniti šest postojećih, no to se nije dogodilo. Upravo smo temeljem iskustva domova zdravlja i drugih županija koje su takvu reformu već provele zaključili da je bolje pripojiti pet domova zdravlja Domu zdravlja Karlovac, jer je najveći. Nakon osnivanja one ustanove 2003. godine s namjerom da počne s radom 2004., nisu uslijedili pravni koraci i to rješenje iz sudskog registra je ništetno. Tim putem ne idemo i ta će se ustanova upisana pri Trgovačkom sudu u Karlovcu 2003. godine izbrisati iz registra. Okolnosti su također drugačije no što su tada bile. Prije dvadeset godina je bilo predviđeno da taj jedinstveni dom zdravlja obuhvati i hitnu medicinsku pomoć koja je sada pod zasebnom ustanovom.
Možemo kritizira da su predviđeni jedan direktor i posebno voditelji ispostava ovog jedinstvenog doma zdravlja, čime se ne bi uštedjelo u broju rukovodećih pozicija i na novcu. Kažu i da su objedinjavanje svih domova zdravlja u jednu ustanovu predlagali i ranije, no da su bili ignorirani, zbog čega je izgubljeno 300.000 eura.
-
Nije se ignorirao njihov prijedlog, a o tom rješenju sam pričala i u predizbornoj kampanji, međutim nastupila je koronakriza i svi smo bili angažirani na zaštiti života i zdravlja građana te na saniranju posljedica pandemije, pa nam taj proces nije bio u fokusu, da bi potom uslijedio rat u Ukrajini s gospodarskom krizom. Sada smo se vratili tom procesu objedinjavanja domova zdravlja. Svaka reforma je stresna, no važno je da liječnici ne prestaju raditi. Borimo se s manjkom liječnika u primarnoj medicini, to jest manjkom obiteljskih liječnika, stomatologa, ginekologa i pedijatara. Borimo se za opstanak svakog mladog liječnika. Na spajanje domova zdravlja građani ne bi trebali biti osjetljivi. Opredijeljena sam za racionalizaciju.
Što Županija može napraviti da spriječi odlazak liječnika i uveća njihov broj?
-
Zdravstvo je u domeni Županije, no uvelike ovisimo o onome što je zadato s nacionalne razine. Taj sektor je briga cijele države. Možemo osigurati stanove za liječnike – u Cetingradu imamo dva stana za potrebe nedavno otvorene ljekarne, a i u Plaškom se uređuje jedan. Radimo na tome da liječnici imaju ne samo samo radno mjesto nego i smještaj. Razgovaramo i o naknadama na plaće, a valja znati da se matični koeficijent određuje na razini središnje države.
Vrlo je neobično što se služite ruskim jezikom, kako piše u Vašoj biografiji. Odakle taj ruski?
-
Iz Osnovne škole “Ivo Lola Ribar”. Završila sam osnovnoškolsko obrazovanje 1987. godine i u tom razdoblju sam učila ruski, a engleski kao izborni. U srednjoj školi sam nastavila učiti engleski. Opstalo je znanje nekoliko ruskih riječi koje mogu iz štosa izgovarati.
Imate li političkih ambicija koje nadilaze Karlovačku županiju?
-
Iskorištavam svaki dan. Prije tri godine nisam niti mogla zamisliti da bih mogla biti karlovačka županica, no to se dogodilo – imala sam devet mjeseci “probe” nakon što je moj prethodnik podnio ostavku, a onda sam se kandidirala za tu dužnost na izborima. Ne znam što će biti sutra. Ambicija mi je da savjesno i vrijedno radim svakoga dana na dobrobit Karlovačke županije. Tu ima jako puno posla i neostvarenih potencijala. Volim našu županiju i Karlovac i zaslužujemo živjeti bolje no danas.
Pogledajte VIDEO cijelog razgovora…