Vezan sam za karlovačke rijeke, ali i za Karlovac u koji sam dolazio kao junior Dinama na revijalne utakmice svih generacija Dinama i Karlovca.
Saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot u nekoliko je navrata
ozbiljno naživcirao gradonačelnika Karlovca i predsjednika
Gradskog odbora Hrvatske demokratske zajednice Damira Mandića
svojim posjetama Karlovcu, prilikom čega je uglavnom kritizirao
izgradnju sustava obrane od poplava i odnos prema geotermalnom
potencijalu, pa smo ga pozvali na intervju iz ciklusa “ZOOM
POLITIKON” da raspravimo dodatno te teme, ispitamo njegove
namjere te stanje i perspektive Mosta.
Odakle taj interes za Karlovac u zadnje vrijeme?
Pretpostavljam da niste često dolazili donedavno.
Još kao dijete sam volio prolaziti kroz Karlovac i Karlovačku
županiju – odlazili smo u Josipdol odakle mi je pokojni djed, a
na putu smo prolazili pokraj karlovačkih rijeka. Možda je prva s
kojom sam se susretao Mrežnica jer je vidljiva iz vlaka. Najdraža
mi je sada Dobra s obzirom da sam se susreo s problemom
hidrocentrale “Lešće”. U Karlovac sam odlazio i kao junior
Nogometnog kluba “Dinamo” na turnir i revijalne utakmice svih
generacija “Dinama” i NK “Karlovac”. Dakle, nisam zainteresiran
za Karlovac samo zbog političkog aktivizma – za ovaj kraj sam
vezan još od djetinjstva. S obzirom da sam saborski zastupnik
izabran u 7. izbornoj jedinici, u kojoj je Karlovac najvažnije
mjesto, uz Zagreb, moje posjete su se intenzivirale.
Kako Vam se čini teritorijalni oblik te izborne jedinice?
Hoće li je najavljene promjene izbornog zakona
obuhvatiti?
Mislim da neće puno. Treba uskladiti registar birača s popisom
stanovništva. Upravo je u nekim mjestima u Karlovačkoj županiji
glasalo više ljudi no što ih je popisano 2021. godine. Most će
predložiti da se uvedu elektroničko i dopisno glasovanje. Sedma
izborna jedinica je najzahtjevnija za rad na terenu zbog pet
različitih mentaliteta s obzirom da ona pokriva područje od
zapada Zagreba do Kastva. Po mentalitetu se razlikuju Zagreb,
Zagrebačka županija, Karlovac, Gorski kotar i Hrvatsko primorje.
To je podosta dinamičan teren i zahtijeva prilagodljivost.
Koji bi bio zajednički nazivnik tog područja?
Povijesno bogatstvo. U svim razdobljima hrvatske povijesti to je
područje bilo zanimljivo carstvima za ostvarenje strateških
interesa. Ovuda se spaja primorska s kontinentalnom Hrvatskom. Tu
je zapravo Hrvatska najtanja i trebala bi se strateški
pozicionirati obrambeno na tom potezu.
Nije li Hrvatska najtanja u Dubrovačko-neretvanskoj
županiji?
Ma jest, ali tamo nema toliko pravaca. Kada presiječete koridor
između Bosne i Hercegovine i Slovenije presjekli ste zemlju.
Što ste napravili kao saborski zastupnik za 7. izbornu
jedinicu?
Možda Vas više zanima Karlovačka županija. Karlovačku
problematiku podižem na nacionalnu razinu. Nažalost, jedini sam
koji to čini. Ne pamtim da je netko tako izravno postavljao
pitanje, primjerice, vezano za HE “Lešće”, o čemu sam pitao
premijera Andreja Plenkovića. S tadašnjim ministrom Tomislavom
Ćorićem je 2018. obećao da će se pitanje te centrale riješiti i
da se neće više događati da u tom brdskom potoku, što Dobra u
osnovi i jest, ljudi pogibaju, što je već dovoljan razlog da, ako
već ne prestane s radom, a onda da se pronađe rješenje
prihvatljivo svima. S tim obećanjem sam ih suočio. Ne sjećam se
da je itko od saborskih zastupnika na takav način podigao
probleme Karlovačke županije na tu razinu i upoznao državu kako
se živi u Karlovcu. Bavim se intenzivno energetikom i Karlovac mi
je utoliko podosta zanimljiv. Nalazi se na granici Panonske
nizine i po istraživanjima ima najkvalitetnije geotermalne izvore
u ovom dijelu Europe jer na samo dva kilometra ispod površine
zemlje imamo vodu temperature 120 stupnjeva Celzija, a prosjek u
Panoniji je između 80 i 90. Karlovac je ogroman potencijal. Ako
bi se slijedili primjeri austrijskog grada Željezno, gdje se
geotermalni izvori koriste za proizvodnju toplinske i električne
energije te za poljoprivredu, moglo bi se isto preslikati u
Rečicu.
O tome ste govorili početkom ožujka na tiskovnoj
konferenciji ispred zgrade gradske uprave u kojoj se tada
održavala sjednica Gradskog vijeća Karlovca i to je poprilično
izbacilo gradonačelnika iz takta. Jeste li komunicirali?
Nismo – ne vidim razloga da se direktno komunicira. Nije bila
namjera te konferencije za medije da ga se izbaci iz takta, nego
ukazati da Bjelovar koristi tu vrst energije i razvija takve
strateške projekte te na tome temelji vlastiti razvoj, a
strateški značajniji Karlovac ne.
Gradonačelnik je bio jako uzrujan. Sazvao je tiskovnu
konferenciju nakon toga i dosta se uvredljivo izrazio o Vama.
Argumentirao je uglavnom da niste u pravu i da Grad Karlovac
aktivno radi na ostvarenju geotermalnih potencijala.
Dosta toga se pokrenulo nakon te konferencije za tisak. Jest,
osnovana je gradska tvrtka koja se bavi geotermom i u desetak
godina se tek odobrilo građevinsku dozvolu. Trebalo je imati više
hrabrosti i kreditno se zadužiti, a čuo sam da se to sad i
učinilo, radi dodatnog razvoja projekta.
Ovoga tjedna je gradonačelnik za posjete ministra Šime
Erlića rekao da je sva dokumentacija spremna i da treba samo
pronaći novac za ulaganje te je zamolio državu da utoliko
pomogne.
Banka bi to sigurno financirala. U Europi ima zemalja jako
zainteresiranih za razvoj geotermalnih izvora i koje su napravile
tehnološke iskorake i bile bi jako zainteresirani za financiranje
takvog projekta. Na Dalekom istoku se u tom sektoru najbolje
pozicionirala Južna Koreja koja na geotermalnim izvorima razvija
zdravstveni turizam. Ne znam koju je viziju gradonačelnik
Karlovca ponudio građanima, ali na geotermalnim izvorima bi se uz
sve već napomenuto mogao napraviti i centar za medicinski turizam
po uzoru na one u Izraelu ili Južnoj Koreji, koja pak izvozi taj
proizvod i ulaže u takve usluge. Je li karlovački gradonačelnik
takav lik da može s takvima pregovarati i ponuditi takvu viziju
za financiranje? Nisam siguran u to. Prenijeli su mi reakcije
gradonačelnika koje su bile na osobnoj razini. To me ne zanima.
Bojim se da će se slijediti upute Energetskog instituta “Hrvoje
Požar” koji je predložio samo proizvodnju toplinske energije iz
tog izvora. Čak i da se nešto pokrene, a da nije samo dozvola i
osnivanje tvrtke čiji će menadžeri biti na samo porodiljnom –
mada nemamo ništa protiv porodiljnog dopusta – bez da vode te
projekte, pozdravit ćemo to jer će doprinijeti razvoju zemlje.
No, ako će to biti samo na razini praznih obećanja kao onih
Plenkovića i Ćorića po pitanju HE “Lešće”, ponovno ćemo
reagirati. Nije cilj blatiti bilo koga, nego da se problemi
riješe i naprave korisne stvari za Karlovac i Hrvatsku.
Bušotine u Rečici su nastale 1983. i o tom potencijalu se
priča jako dugo. Sve što iznosite na ovu temu djeluje kao
otkrivanje tople vode. Kako ste saznali za geotermu?
Gradonačelnik se zapitao tko Vas informira u Karlovcu.
Puno čitam o energetici i pronašao sam na temu geotermike rad
Energetskog instituta “Hrvoje Požar” objavljen 2017. godine,
nešto prije no što je Mandić postao gradonačelnik i taj rad je
Grad Karlovac kao naručitelj podosta skupo platio. Ne znam je li
mu poznata studija iz 2011. godine u kojoj nije samo energetska
računica, nego i financijska. S pravilnim upravljanjem bi to
ulaganje bilo vraćeno u roku od tri do četiri godine, a nakon
toga bi Karlovac u potpunosti od toga mogao prosperirati. Pratim
cijelu nacionalnu energetsku strategiju, pa i lokalno. Nije
riječ, dakle, o tome da me informira nekakav insajder iz
Karlovca, nego o mojoj informiranosti utemeljenoj na znatiželji.
Imate li suradnike u Karlovcu?
Imam. Obnavljamo Most u Karlovcu. Za parlamentarnih izbora smo
lokalnu organizaciju morali ugasiti jer nismo bili zadovoljni
aktivnostima tadašnjih članova jer se na uloženo moglo napraviti
više. Stoga nismo sudjelovali na lokalnim izborima u Karlovcu
2021. godine, no spremamo se za 2025. kada ćemo biti spremni.
Koga biste istaknuli od suradnika?
Još nikoga jer i dalje u Karlovcu vlada strah od odmazde. Toga
nisam bio svjestan ranije. Politički sam se aktivirao prije dvije
i pol godine i kao kandidat za gradonačelnika Zagreba sam se
dosta fokusirao na glavni grad, a kako sam boravio više tu s
ljudima uočavao sam strah. Često mi suradnici na terenu kažu da
će pomoći, ali mole da ih se ne spominje javno ili bilo kako da
smo se sastajali i da ih se ne stavlja na liste jer oni ili
članovi njihovih obitelji egzistencijalno ovise o Gradu Karlovcu
i Županiji karlovačkoj. Zbog toga ne bih izlazio s imenima
suradnika. To su dobri i pošteni te radišni ljudi s vizijom koji
ipak ne žele biti izloženi. Karlovac je premala sredina i
političke odmazde su i dalje prisutne.
Imate li takvih iskustava u drugim sredinama?
U Zagrebu ne jer je mnogo veći od Karlovca, koji je po broju
stanovnika poput jedne zagrebačke četvrti. Postojala su slična
iskustva u drugim sredinama, ali ne baš ovakva. Karlovac je
utvrda vladajućih i uistinu su članovi HDZ-a sveprisutni.
Obilazim cijelu zemlju i nigdje još nisam vidio da je neki grad
tako začepljen, zagušen. Ipak, ta je struktura podosta rahla. U
Cetingradu, primjerice, HDZ je morao koalirati s Bošnjacima da
sastavi većinu u Općinskom vijeću, a iz tog mjesta je
potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar branitelja
Tomo Medved, heroj Domovinskog rata. Paradoksalno je da u takvom
jednom mjestu iz kojega dolazi druga osoba izvršne vlasti u
državi HDZ ima koaliciju. Ta stranka gubi jako puno članova
nezadovoljnih ovakvim načinom upravljanja zbog kojega
pozdravljaju svoje potomke na njihovom odlasku na Zapad radi
posla i života, a stvari se u Karlovcu ne pomiču nabolje. Utvrda
HDZ-a se razgrađuje, što će se vidjeti na predstojećim
parlamentarnim i lokalnim izborima.
Je li točan podatak da ste išli predati liste za mjesne
izbore u Karlovcu, a da ih Gradsko izborno povjerenstvo nije
prihvatilo?
Jest. Imali smo liste za četiri četvrti i jedan mjesni odbor,
međutim nismo prilikom predaje listi imali prijeko potrebne
dokumente. Te liste nisam čak niti ostavio u Karlovcu, da ne bi
došlo do odmazde prema kandidatima.
Koje dokumente niste priložili?
Izjavu kandidata da žele biti na listama. Unazad petnaestak dana
smo uspjeli skupiti podatke, međutim, mada smo zvali, nije nam
bilo naznačeno da su ovi dokumenti potrebni za izborni proces.
Stoga nećemo sudjelovati na mjesnim izborima, mada bismo polučili
rezultat jer, s obzirom na nisku izlaznost birača, ovisite samo o
sebi, a ne o kampanjama, no to su počeci početaka Mosta u
Karlovcu koji će igrati ozbiljnu ulogu na sljedećim lokalnim
izborima, a to se vidi i iz mog pristupa, to jest iz toga što
ozbiljno shvaćam Karlovac i Karlovačku županiju.
Kritizirali ste izgradnju sustava obrane od poplava.
Hrvatske vode su na tematskoj sjednici Gradskog vijeća Karlovca,
zadnjem skupu na tu temu, argumentirali da je projekt pri izradi
i prijavi za financiranje iz fondova Europske unije prošao niz
provjera. Ostaje dojam da su kritike nečega što je prošlo
rigorozne provjere paušalne i neozbiljne. Jeste li odgovoran
akter?
Volio bih da je predstavnik Hrvatskih voda tako nastupio uživo
pred mještanima Brodaraca. Bilo bi mi jako zanimljivo za gledati
kako im takav junak tako hrabro tako nešto poručuje, onima koji
pate iz godine u godinu.
I oni su bili na skupu, odnosno skupovima.
Da, mislim da su dolazili na te sastanke i da su ih nadigrali –
nije bilo pravog dijaloga. Održao sam govor u Hrvatskom saboru na
tu temu. Postoji inženjersko rješenje prokopanog kanala Kupa –
Kupa dužine 20 kilometara iz 1960-ih – točno je prikazano kako
pristupiti sistemu obrane od poplava Karlovca. To je rješenje čak
i proročki postavljeno tada s obzirom da se suvremeni europski
gradovi upravo tako brane od visokih voda, da žive s rijekama kao
što je Kupa i nastoji se da plimni valovi niti ne uđu u grad nego
preusmjere. U Karlovcu za to preusmjeravanje služi kanal Kupa –
Kupa. Nečist je i treba ga dodatno prokopati. Prolazio sam
nekidan prema Ozlju i vidio radove oko tog kanala te pomislio:
“Nije valjda to sada prije izbora”. Dugoročno rješenje su kanal
Kupa – Kupa, čišćenje rijeka i korištenje HE “Lešće” koja može
zaustaviti ulazak Dobre u Kupu i smanjiti čak vodostaj potonje
rijeke za metar.
Predstavnici struke su demantirali to na zadnjem
skupu.
Volio bih čuti te argumente. Prije svega, ta hidrocentrala ne bi
smjela niti biti tamo. Njezina važna karakteristika jest da je to
vršna brana koja otpušta velike količine vode kada je električna
energija najskuplja. Ta hidrocentrala ima dvije turbine. Kada se
izračuna biološki tijek Dobre, imamo 122 kubična metra po
sekundi. Kada se to sve stavi u kalkulaciju, posebno za kišnih
sezona, može se smanjiti tom branom plimni val do metra. Riječ je
o čistom inženjeringu i čistoj matematici koja nema veze s
politikom nego s računalnim programom Microsoft Excel. Drugo,
može se napraviti brana s hidrocentralom, pod pretpostavkom da se
to čini pošteno i transparentno bez uništavanja života ljudima i
krajolika. Treće, čišćenje rijeka je mogućnost. Kada bi se rijeka
pročistila za metar, a uz zadržavanje s HE “Lešće” i
preusmjeravanje u kanal Kupa – Kupa, napravili ste najbolje
inženjersko rješenje moguće. Gradnjom nasipa se sužava korito
Kupe. U dvorištima ljudi voda izvire poput gejzira. To je
nesnosno za život. Imao sam priliku to gledati.
Gradonačelnik je rekao da je otvoren za šljunčarenje kao
mogućnost.
Zašto se to ne radi onda? S time se mnogo može napraviti. Kanal
Kupa – Kupa je zadnji na listi prioriteta prilikom izgradnje
sustava obrane od poplava, a treba biti na vrhu. Tek su započeli
javnu nabavu za to.
Argumentirano je na spomenutom skupu da se odužila
procedura vezana za ulaganje u kanal pa se zato stekao dojam da
je to zadnje na listi prioriteta.
Problem je baš u postavljanju prioriteta. Nije im problem graditi
zidove ili financirati nabavku i postavljanje neučinkovitih
barijera punjenih vodom i barijera punjenih pijeskom, zbog kojih
su Brodarci postali pješčanik. Dugoročno rješenje koje zagovaram
bi pomoglo Brodarcima i čitavom gradu jer bi se Kupa opet sastala
kod Rečice.
Uvažavaju li stare studije temeljem kojih zasnivate svoje
tvrdnje klimatske promjene i generalno uvećanje vodostaja zbog
njih?
Tko god je projektirao kanal Kupa – Kupa je bio vizionar. Dosta
bi se prostora dodatno dobilo čišćenjem kanala. Dakle, nikad nije
to pušteno u realizaciju da bismo mogli ocijeniti je li taj
projekt usklađen sa suvremenim trendovima. Sada se primjenjuju
kvazirješenja – ponavljajući obrasci ne dovode do krajnjeg
rješenja.
Domovinski pokret je ustvrdio da će Most koalirati s
Možemo na nacionalnoj razini, što je iz Mosta demantirano. Što je
uopće Most i koji su njegovi potencijalni partneri? Je li Most
antisistemska destruktivna opcija ili iza vaše stranke stoji
legitimna ideologija?
Napade orkestrira Domovinski pokret i poprilično su neutemeljeni.
Most je uspio preživjeti deset godina na političkoj sceni. Prošli
smo sve faze – od pokreta do ozbiljne političke stranke koja se
oblikuje na svim razinama, od lokalne do globalne, o čemu mogu
govoriti kao međunarodni tajnik stranke. Zagovaramo tržište, da
se gospodarstvo što više oslobodi utjecaja države, na nacionalnoj
i lokalnoj razini, da se otvaraju mala poduzeća i obrti koji će
biti neovisni od politike. Donosimo puno rješenja za
poljoprivredu, a obišli smo i stočare u Karlovačkoj županiji i
puno pomažemo. Pojedinac mora biti slobodan da se profilira i
donosi samostalno odluke.
Svi su poželjni partneri Mostu osim HDZ-a?
Pitanje partnerstva se razmatra temeljem male izlaznosti na
prošlim parlamentarnim izborima. Očekujem da na izbore izađe
između 60 i 70 posto birača jer je to ogled nezadovoljstva u
Hrvatskoj. Kada bi bio toliki odaziv, razgovaramo o različitim
postocima i postavkama u političkoj igri.
Razgovarao: Marin Bakić