Island je 1980-ih odlučio da se oprašta od fosilnih goriva i to je odredilo budući razvoj te zemlje. Sada smo na raskrsnici i odlučujemo se za zelenu energiju i njezino korištenje u gradskom sustavu.
Projektni tim iz Karlovca, u kojem su zaposlenici tvrtke
GeotermiKA d.o.o. i Grada Karlovca, u okviru projekta ‘Korištenje
geotermalne energije za potrebe grijanja u Gradu Karlovcu –
PREP4KaGT-1’ bili su na petodnevnom studijskom putovanju u
Islandu, od 15. do 19. svibnja. Domaćin studijskog posjeta ISOR
(Iceland GeoSurvey) organizirao je niz radionica i sastanaka na
kojima je predstavljen projekt i aktivnosti koje se provode,
održan je i okrugli stol na kojem su sudjelovali predstavnici
nekoliko različitih tvrtki i institucija”, obavijestio je Grad
Karlovac u ponedjeljak, a mi smo odlučili pozvati na razgovor u
sklopu ciklusa intervjua “ZOOM POLITIKON” na Kaportalu direktora
tvrtke GeotermiKA Vlatka Kovačića da nam podrobnije opiše to
putovanje i da nas izvijesti kada bismo mogli u Karlovcu
koristiti geotermalnu energiju.
Zašto ste išli na Island i što ste vidjeli tamo?
– Sudjelujemo u projektu s kolegama s Islanda. Projekt, čiji je
GeotermiKA nositelj i koji traje od 24. svibnja 2022. do 24.
veljače 2024. godine, je vrijedan 754.734,70 eura, a dobili smo
504.268,45 eura bespovratnih financijskih sredstava Islanda,
Lihtenštajna i Norveške kroz Financijski mehanizam Europskog
gospodarskog prostora (EEA), uz nacionalno sufinanciranje
Republike Hrvatske u okviru programa “Energija i klimatske
promjene”. Jedna od projektnih aktivnosti je upoznavanje s
praksama i rješenjima s područja geotermalne energije na Islandu,
zemlji koja je poznata po primjeni te vrste energije. Bilo je
dobro upoznati se s tim iskustvima.
U kojem gradu ste bili?
– U Rejkjaviku, gdje su i sjedišta instituta i gdje smo bili na
sastancima. Nakon što smo se upoznali s partnerima, vidjeli smo
kako koriste geotermu, prvenstveno za grijanje grada i kuća, a
kasnije smo se upoznali i s korištenjem geoterme za proizvodnju
električne energije. Konačno, upoznali smo se i s dodatnim
načinima njezinog korištenja, u poljoprivredi, sušenju riba, u
zdravstvu, za grijanje ulica… Nebrojene su mogućnosti.
Griju kolnike i pločnike?
– Da. Koriste otpadnu geotermalnu energiju, korištenu već za
grijanje kuća i stanova. Njezinim usmjeravanjem na prometnice
rješavaju se snijega i leda na njima.
Ne koriste ralice?
– Nismo je vidjeli, a nije bilo niti snijega. Vjerojatno koriste
ralice na cestama izvan gradova.
Jesi li pitao nekog korisnika koliko plaća
grijanje?
– Njihov je standard mnogo veći od našeg, a cijene potrepština u
dućanima su nekoliko puta veće. Na Islandu postoji samo grijanje
na geotermalnu energiju, odnosno na električnu energiju dobivenu
pomoću geotermalne, dakle bez fosilnih goriva. Naš domaćin živi u
stanu površine dvije stotine četvornih metara. Grijanje plaća 80
eura mjesečno, što uključuje i korištenje komunalne tople vode. U
svakom slučaju, ponosni su što koriste geotermalnu energiju i što
su energetski neovisni pa cijene plina i nafte na njih nisu
značajno utjecale. Fosilna goriva koriste samo u prometu, ali i
tu koriste u velikoj mjeri električnu energiju.
Tko je sve putovao iz Karlovca?
– U ime Grada Karlovca je išao voditelj Odsjeka za pametni grad
Robert Vodopić, koji je i voditelj ovog našeg projekta, a iz
tvrtke GeotermiKA voditelj istraživanja Boris Vrbanac, kolega
inženjer Matija Ratkaj te ja.
Kako komentiraju iskustva što su tamo stekli?
– Gospodin Vrbanac priprema izvještaj o tome. Oni su geolozi po
struci. Ne bave se primjenom energije, nego dolaskom do nje. U
svakom slučaju, Island ima mnogo iskustva. Geotermalnom energijom
se bave još od 12. stoljeća, a veće aktivnosti sežu od 1930-ih,
kada su zbog velikih zagađenja mijenjali ugljen kao energent, da
bi 1970-ih donijeli konačnu odluku da ne koriste fosilna goriva s
obzirom na tadašnju naftnu krizu. Takvim odlukama su odbacili
fosilna goriva i započeli više koristiti geotermalnu, prvo za
grijanje gradova, a onda za ostalo. Čuli smo za Plavu lagunu.
Bi li podsjetio?
– Elektrana udaljena 45 kilometara od Rejkjavika višak topline
usmjeruje prema tom gradu. Ostatak energije ispuštaju. Dakle,
toliko su bogati geotermalnom vodom da ne moraju raditi utisne
bušotine, nego je izlijevaju u prostor. Tako su se stvorili
umjetni bazeni nazvani Plava laguna i tamo razvijaju turizam. To
kupališno odredište je nusprodukt proizvodnje električne i
toplinske energije. Tamo pretvaraju ugljični dioksid u stijene –
tako ga skladište. Inovativni su i nude razna rješenja. Ako pitaš
zašto smo išli tamo, iz ovoga je razvidno zašto, a i kontakti
koje smo tamo ostvarili nam mogu koristiti. Znaju za naše
potencijale, podatke i planove. Sve su to prošli.
Što je od svega što ste tamo vidjeli uopće primjenjivo u
Karlovcu?
– Tehnologija korištenja geotermalne energije je ista. Možemo
primijeniti njihove podatke o distribuciji vode, temperaturi vode
i njezinom kemijskom sastavu, način kako rješavaju kalcifikaciju
cijevi, korištenja geotermalnih voda nakon proizvodnje toplinske
i električne energije… Zanimljive su zelene kuće za proizvodnje
povrća, što Karlovac može sigurno koristiti. Imali smo do sada
dosta ideja, a nakon posjeta Islandu ih imamo i više. Idemo ka
tim ciljevima. Imamo takav energent, mada ne njihove
temperature…
Koje su?
– Ovisi to o dubinama bušotina. Plićih bušotina, od kilometar do
kilometar i pol, samo u Rejkjaviku ima četrdesetak. One daju
temperature od 90 do 110 stupnjeva Celzija i namijenjene su
primarno za grijanje grada. Tamo gdje su elektrane temperature su
veće od dvije stotine stupnjeva Celzija i tu govorimo o pari.
Elektrana koju smo posjetili je sudjelovala u projektu dubokih
bušotina, dakle onih koje sežu do magme i tu je izmjerena
temperatura od 336 stupnjeva Celzija i tlak od više od stotinu
bara. Ti podaci ovdje nisu primjenjivi. Očekujemo u Karlovcu
geotermu temperature više od stotinu stupnjeva Celzija.
U Rečici je utvrđeno 140 stupnjeva Celzija prije 40
godina?
– Da. Ti su podaci dobiveni istraživanjem 1980-ih i temeljem njih
je Grad Karlovac započeo s ovim aktivnostima, da se dođe od
izrade istražne bušotine.
Island nema problem s energetskom krizom?
– Njihov izazov su povećani zahtjevi za energijom jer zemlja ima
sve više doseljenika i šire se naselja. Kontinuirano rade na tome
i razvijaju taj sektor. Imaju prostora za istraživanje novih
mogućnosti – suše ribe, od ugljičnog dioksida stvaraju stijene,
uzgajaju rajčice i druge kulture, imaju plantaže banana…
Na Islandu uzgajaju banane?
– Da. To smo na svoje oči vidjeli. To rade samo da dokažu kako je
sve moguće. Naravno, ne mogu sve proizvesti, pa neke namirnice i
uvoze.
Što nam možeš još reći o projektu kojega GeotermiKA
provodi kao nositelj?
– Potpisali smo ga lani nakon natječaja, a raspisali smo i
aktualnu javnu nabavu za uređenje bušotinskog radnog prostora.
Dakle, bližimo se fazi radova. Nakon tog uređenja ćemo nastaviti
s izradom istražne bušotine. Taj projekt, dakle, ne uključuje
samo studijski posjet, nego i radove na terenu.
Gdje točno?
– Uz cestu prema Rečici, neposredno uz farmu na Šumbaru, gdje je
šuma jer je to geološki najpovoljnije područje.
Što će se istraživati tom bušotinom?
– Da bismo došli do konačne dozvole za zahvaćanje, dakle onoga
što će nam u daljnjem postupku dati Vlada Republike Hrvatske,
moramo znati točne podatke o kemijskom sastavu vode i njezinoj
temperaturi, protočnosti i količini, pa se temeljem toga određuju
parametri zahvaćanja. Imat ćemo puno više podataka o ležištu. Ako
se pokaže potrebnim, radit će se još bušotina.
Kad ćemo doći do toga da se grijemo na geotermi i da
sadimo banane kao na Islandu?
– Ne moramo saditi banane.
Doduše, u nekim karlovačkim dvorištima su posađene, ali
nisu rodne.
– Da, nije kod nas klima za to. Neki sade i smokve i masline. U
pet godina moramo izraditi istražnu bušotinu. Rok nam za to
ističe krajem sljedeće godine, a postoji mogućnost produženja
roka za godinu dana. Nastavak je lakši jer znamo podatke, pa
kolege iz Gradske toplane tu vodu mogu preuzimati i koristiti za
grijanje. Rokovi najviše ovise o financijama. Kada bi u cijelosti
bile osigurane, geotermu bismo mogli koristiti za grijanje
Karlovca u roku pet godina. Financije su uvijek prepreka. To je
skup i dugotrajan projekt. Bušotina u Rejkjaviku koju smo vidjeli
je izrađena 1967. Vjerojatno je tada bila jako skupa, ali, eto,
više od pola stoljeća daje energiju. Pričamo o dugoročnim
ulaganjima.
Geoterma bi mogla preporoditi Karlovac?
– Po onome što vidimo, promijenila bi sliku grada, a i potpisnici
smo sporazuma za smanjenje emisije ugljičnog dioksida i uopće
zagađenja. Geoterma je put. Taj potencijal je ispod nas.
Već 40 godina znamo za njega. Prije nekih dva mjeseca je
saborski zastupnik Zvonimir Troskot ustvrdio da se na korištenju
geotermalne energije ne radi, da Grad Karlovac po tom pitanju
nije napravio “apsolutno ništa”. Kako bi to komentirao?
– Ne bih se upuštao u polemiku. Na ovo gledam kao na projektni
zadatak. GeotermiKA je osnovana 2018. godine s obzirom da bilo
koje drugo komunalno društvo ne može zatražiti dozvolu. Čim je
posebna tvrtka osnovana, počela je izrađivati preliminarno
dokumente radi pripremanja postupka za izdavanje dozvola. Po
Zakonu, ne mogu se preskakati koraci. Posao je uredski i tih, pa
se može steći dojam u javnosti da se ništa ne radi. Prije četiri
godine je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike
Hrvatske raspisalo natječaj za istražni prostor “Karlovac 1”. Na
taj natječaj smo se javili i čitav postupak je trajao šest
mjeseci. U studenome smo imali dozvolu, dokument temeljem kojega
možemo istraživati na tom prostoru. Nakon što smo dobili dozvolu,
postali su nam dostupni podaci Ine i temeljem toga smo doznali
dosta toga novoga te odredili lokacije za istraživanja. Za
dobivanje lokacijske dozvole morali smo izraditi idejni
projekt… Svaku aktivnost radimo usklađeni s ministarstvom, što
oduzima puno vremena i u biti se najviše čeka na suglasnosti.
Lani smo dobili konačno lokacijsku dozvolu, što je važno jer bez
nje ne možemo raditi. Lani je također potpisan sporazum o
financiranju ovog projekta kojega provodimo. Polako iz uredskog
posla prelazimo na konkretne radove – u drugoj polovice godine
počet će izrada bušotine. Ne možemo koristiti već izrađene
bušotine jer se ne nalaze na našem prostoru. Želimo bušotine
bliže gradu. Naporan je ovo posao. Sama bušotina nije plitka,
nego ima dva i pol kilometara. Tako duboke bušotine traže
drugačiji pristup od izrade bušotina za pitku vodu, koje su
parsto metara. To je bitna razlika.
Što Karlovac radi drugačije od Bjelovara koji također
ulaže u geotermalnu energiju?
– Dobili smo financijska sredstva iz istog programa. Oni rade
pliću bušotinu i koristili bi vodu nešto niže temperature od
naše. Karlovac ide na dublju bušotinu i veću temperaturu s
obzirom na veći zahtjev korisnika središnjeg toplinskog sustava.
Na mjesečnoj bazi razmjenjujemo informacije i pratimo što tko
radi. Na ovim poslovima smo od pomoći jedni drugima. O
geotermalnoj energiji treba sve češće pričati. Geotermalni
potencijal je velik na području Panonske nizine. Možemo otići u
Mađarsku vidjeti što rade s tim vidom energije.
O kojim lokacijama u Karlovcu razmišljate?
– Geolozi bi preciznije mogli govoriti, a ja sam pravnik, no mogu
reći da se radi o različitim dubinama i slojevima zemlje.
Vapnenci su na bližim dubinama i u tom slučaju se može koristiti
voda temperature dostatne za dizalice topline, manju zgradu i
slično. Kako vode dublje zaliježu prema istoku, temperature su
veće.
Financira li Europska unija takve projekte?
– Ne financira bušenja jer su toliko rizična da ne može pokrivati
takva ulaganja. No, Gradska toplana je dobila novac za obnovu
vrelovoda, pa se iz europskih fondova mogu financirati pristupni
vrelovodi i precrpne stanice. U fazi smo izrade istražne
bušotine. Vjerujem da ćemo ubrzo zatvoriti financijsku
konstrukciju da je izradimo, a za sve nakon toga Europska unija
nudi niz mogućnosti financiranja jer je zelena energija njezino
opredjeljenje. Geotermalna energija je jedini pravi obnovljivi
izvor energije – 24 sata dnevno, 365 dana u godini, bez obzira je
li dan ili noć, je li sunčano ili oblačno, je li vjetrovito ili
nije. Island se orijentirao na hidroelektrane i geotermalne
elektrane.
Jesu li u javnom vlasništvu, privatnom ili pod
koncesijama?
– Elektrana od 150 megavata snage toplinske energije, a 75
električne koju smo obišli je u vlasništvu mirovinskih fondova.
Ostale su u vlasništvu države, odnosno jedinica lokalne
samouprave. Sama geoterma kao izvor je državno vlasništvo.
Taj bi se model primijenio i u Karlovcu?
– Da. Zato je Grad Karlovac i osnovao svoju tvrtku.
Postojale su bojazni da će se taj resurs dati privatniku
u koncesiju.
– Ima i takvih primjera u Hrvatskoj. No, Grad ima svoje trgovačko
društvo i samostalno traži financije i gura taj projekt.
GeotermiKA je korištenje geotermalne energije nazvala
projektom generacije na službenoj mrežnoj stranici.
Zašto?
– Projekt kojega provodimo je zasigurno za generacije. Island je
1980-ih odlučio da se oprašta od fosilnih goriva i to je odredilo
budući razvoj te zemlje. Sada smo na raskrsnici i odlučujemo se
za zelenu energiju i njezino korištenje u gradskom sustavu. To će
se odražavati na vremena koja dolaze.
Gdje se još koristi geotermalna energija u
Europi?
– Najveći utrošak fosilnih goriva u Europi odnosi se na grijanje
građana, pa su mnoge države započele bušiti ne bi li došli do
geoterme, a primjenjuju se različite tehnologije. Toga ima i u
Turskoj, Italiji, Francuskoj, Velikoj Britaniji… U svijetu se
koristi geotermalna energija na Filipinima, u Meksiku, Indiji,
Indoneziji i drugdje. Kod Bjelovar je jedan od većih geotermalnih
elektrana u Europi, što smo također posjetili.
Topla voda koju ćemo crpiti će se vraćati u
zemlju?
– Da. Planiramo dvije bušotine. Jedna je istražna i ona će nam
dati podatke. U sljedećoj fazi se radi utisna bušotina. Dakle,
taj sustav je zatvoren. Voda se mora vraćati u zemlju radi
stabilnosti ležišta, tlaka i tako dalje.
Koja je geološka uloga geoterme?
– Kako zemlja upija vodu, ona prolazi kroz slojeve tla. Ona je
bila na površini, ali je dugim nizom godina došla do tih dubina.
Tamo je Zemljina kora tanja i visoke su temperature stijena, a
one su napunjene vodom koja se u njima grije.
Bušotine u Rečici nisu dio istražnog područja “Karlovac
1”?
– Nisu. Govorimo o istražnim prostorima na kojima se smiju vršiti
istraživanja i kasnije bušenja, kako ugljikovodika, tako i
geoterme, a prostori su određeni Zakonom o ugljikovodicima.
Istražni prostor koji se proteže od Karlovca do Velike Gorice
nije bio predmetom niti jednog natječaja za provedbu
istraživanja. Taj prostor obuhvaća i Rečicu.
Dio tog prostora jest u administrativnom obuhvatu Grada
Karlovca?
– Jest, i drugih općina i gradova.
Je li još neki grad u Hrvatskoj uznapredovao na području
istraživanja i korištenja geotermalne energije?
– Bjelovar i Karlovac su se među prvima upustili u to. Angažirao
se na tom području i Vukovar, Osijek razvija potencijal, u
Međimurju, uz Dravu… Na čitavom području Panonske nizine
postoje pogodnosti za to.
Zašto nema toga na Mediteranu, primjerice?
– Takav je geološki sastav tla. Ovaj dio kontinenta je aktivan –
zemlja je “živa” i kreće se, kao što smo, nažalost, vidjeli, što
je bitno za geotermu.
Kad ćemo ubirati banane u karlovačkim vrtovima?
– Ne bih se bavio prognoziranjem kad je to moguće, ali moguće je.
Želim da budemo poznati po grijanju grada, a onda tek po ovakvim
zanimljivostima za turiste.
Razgovarao: Marin Bakić