Završila sam poslijediplomski specijalistički studij pripreme i provedbe EU projekata, dakle to me zanima i ispunjava, rekla je Marušić Britvec u novom izdanju Zoom politikona
Martina Marušić Britvec je prilično često u medijima otkako je
imenovana početkom 2022. godine direktoricom Poduzetničke zone
Korana, tvrtke u vlasništvu Županije karlovačke. Prije svega je
to stoga što je toj tvrtki povjereno upravljanje Nikola Tesla
Experience centrom prije otvorenja i u prvim mjesecima nakon, dok
se ne oblikuje nova posebna ustanova u tu svrhu, a naša
sugovornica u ovotjednom intervjuu iz ciklusa “ZOOM POLITIKON” na
“Kaportalu” je već izrazila namjeru da se kandidira za prvu
ravnateljicu te ustanove.
No, prije toga je pitamo kako je u Lasinji s obzirom da je od
tamo i da o aktivnostima te općine i u toj općini ne znamo iz
nekog razloga mnogo.
– Slažem se da Lasinja nije dovoljno prisutna u lokalnim
medijima, a to nije opravdano i to treba promijeniti, što sam si
dala u zadatak. Puno toga se događa u Lasinji i kad me se pita
uvijek s ponosom istaknem da sam iz tog mjesta. Lasinja puno toga
može ponuditi. Moj mandat u Općinskom vijeću Lasinje je
trenutačno zamrznut jer je u sukobu s funkcijom koju vršim, no
ima puno drugih načina djelovanja u lokalnoj zajednici. Nas tri
žene smo prije dvije i pol godine osnovale Centar za razvoj
lokalne zajednice ‘Alba’ kao organizaciju civilnog društva –
Lucija Potesak Perčić i Jasmina Britvec su jako proaktivne i
radimo skupa super programe provodeći projekte koji izgledaju
impresivno na razini Lasinje, a možda i na razini većih općina i
gradova. Riječ je projektima usmjerenima na podršku starijima kao
što je ‘Zaželi’, pa projekt ‘Uputa za upotrebu’ radi podrške
roditeljima, sadašnjim i budućim, ‘STEM početnica’ koja obuhvaća
radionice koje ćemo raditi od jeseni, pa smo provodili radionice
za žene ‘Art & Wine’, odnosno ‘Jazz & Wine’ i ‘Music
& Wine’ u sklopu ‘LAfesta’ i slično. Ujedno, Općina puno
ulaže u infrastrukturu, pa se svi koji dođu u Lasinju iznenade
kada vide ‘kako smo se izgradili’ – novi dom, nove sportske
terene, lijepo uređena škola, lijepo uređen centar i drugo.
Kombiniramo infrastrukturu i sadržaje s lijepom prirodom ne bismo
li Lasinju učinili boljim mjestom za život. Baš guštamo, a volimo
doći i u Karlovac i u Zagreb jer su nam ta dva grada dovoljno
blizu, odgovara M. Marušić Britvec.
Kakav je to novi dom?
-
Rađena je rekonstrukcija zgrade Dobrovoljnog vatrogasnog
društva Lasinja u središtu mjesta s novim pročeljem, novom
stolarijom i novim krovom. Sportski tereni s umjetnom travom
su novi, igrališta za tenis i odbojku s tribinama. Kad je
lijepo vrijeme, centar Lasinje je pun, a bitno nam je da se
okupljamo, da ekipe iz drugih mjesta dolaze igrati nogomet
kao što igraju naši dečki. Okupljaju se i djeca. Radi se novi
parkić, a imamo nekoliko već uređenih. Ulaže se u
infrastrukturu, u biti u to da ostanemo u Lasinji. To nam je
bitno. Veći gradovi nude više mogućnosti, a mi na selu
također ulažemo u ostanak i da nam bude lijepo, odnosno u to
da iz drugih sredina dođu živjeti kod nas.
Tajnica si DVD-a?
-
Nisam, nego likvidator. Bila sam potpredsjednica, ali sam
uočila da društvo dečki vode fantastično, pa ja samo
“uskočim”, ako trebaju pomoć ili podršku koju mogu pružiti po
pitanju projekata ili javne nabave. Tajnik Dario Vuksan radi
odličan posao. Istina je da sam neko vrijeme bila vrlo
angažirana u DVD-u, ali sada sam više u udruzi “Alba”. Ona mi
je prioritet po pitanju društvenog angažmana u Lasinji.
Što je “LAfest”?
-
Manifestacija koja je ove godine imala svoje drugo izdanje, a
koju organiziraju Općina i udruge. Svakoga dana imamo u
sklopu festivala aktivnosti. Festival je nastao podizanjem
standardne lokalne zabave na višu razinu. Počinje Danom
općine 13. lipnja. Primali smo komentare da imamo “jači”
program od nekih gradova. Ove godine su nastupali Nos tress
iz Karlovca, a lani su džez-koncert imali Viktor Lipić i
Valerija Nikolovska, naši sumještani.
V. Nikolovska živi u Lasinji?
-
Da. Ove godine smo imali tamburaški program, pa jedan gudački
kvartet iz Zagreba, Teatar “Kerekeš”… Poanta je
organizirati ono što mještani u pravilu ne bi otišli
pogledati u Karlovac ili Zagreb. Bio je i koncert Zlatka
Pejakovića, igrao se nogomet, Matija Prigorac se angažirao
oko tamburaškog programa….
Zašto je Lasinja “ispod radara”?
-
Festival smo oglašavali na društvenim mrežama, plakatima i u
medijima.
Načelnik je Marijo Perčić?
-
Tako je.
U javnost je izbilo ipak nešto ružno iz Lasinje što se
odnosi na prethodnog načelnika.
-
Usredotočila bih se na pozitivne teme, a na ovakve stvari ne
bih trošila riječi. Ostavila bih da vrijeme pokaže svoje.
Bila si vijećnica u Općinskom vijeću Lasinje?
-
Da. Mandat mi je u mirovanju.
Po čemu bi mjesta direktorice Poduzetničke zone Korana i
vijećnice u Općinskom vijeću Lasinja bili u sukobu?
-
Mišljenje je Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa da
te dvije uloge nisu spojive.
Jesu li dali obrazloženje?
-
Rečeno je da to nisu spojive funkcije, mada smo bili uvjereni
da neće biti problema, no držim se tog mišljenja. Zatražila
ih mišljenje i na neku drugu okolnost.
Koju?
-
Pitala sam mogu li biti ravnateljica nove ustanove koja će od
PZ Korana preuzeti upravljanje NTEC-om.
Zašto si posumnjala da bi mogla biti
ravnateljica?
-
Pa i u prethodnom slučaju je ispalo da ne mogu biti
direktorica PZ Korana i vijećnica u Općinskom vijeću Lasinje,
pa sam htjela pitati i za ovo.
Koje je mišljenje Povjerenstva?
-
Smatra da se mogu javiti na natječaj za izbor ravnateljice
nove ustanove i da mogu biti ravnateljica, ako me se izabere
na to mjesto.
Tko raspisuje taj natječaj?
-
To će biti određeno statutom nove ustanove, ako već nije
određeno da Upravno vijeće raspisuje natječaj.
NTEC-om i dalje upravlja PZ Korana?
-
Tako je, a u proceduri je osnivanje nove ustanove pri
Trgovačkom sudu u Zagrebu. Kada se to dovrši, ona će preuzeti
upravljanje NTEC-om.
Kada se ustanova formira, PZ Korana neće imati nikakve
veze s NTEC?
-
Da.
Onda se možeš javiti na natječaj za izbor
ravnatelja?
-
Kad se ustanova formira, bit će raspisan taj natječaj. Za
sada postoji privremeni ravnatelj čiji je posao dovršiti
registraciju.
Tko je privremeni ravnatelj?
-
Mihovil Mates, zaposlenik TZ Korana.
Nije li ipak barem na rubu sukoba interesa, ako
zaposlenik tvrtke u kojoj si direktorica stvara novu ustanovu
koju želiš voditi kao ravnateljica – ustanova koju stvara
utvrđuje uvjete za izbor ravnatelja, a Ti si mu šefica?
-
Ne utvrđuje on uvjete, nego Upravno vijeće, na koje on nema
utjecaja. Niti jedan ravnatelj ne utječe na Upravno vijeće.
Ono odobrava ili ne izvještaje ravnatelja ili privremenog
ravnatelja. Privremeni ravnatelj ne može odlučiti ništa u
vezi uvjeta za izbor ravnatelja. Podsjećam da je Povjerenstvo
za odlučivanje o sukobu interesa reklo da nema sukoba
interesa.
Ipak, ravnatelj uvjet priprema materijale za rad Upravnog
vijeća. Nije li takva praksa u svim tvrtkama i ustanovama? Ne
sugerira li na taj način osoba na izvršnoj funkciji nadzornom
tijelu odluke?
-
Mogu se s tim složiti, a i ne moraju. Njihova je zadnja.
Nije li riječ ipak o sugestiji, u najmanju ruku?
-
Možeš tumačiti po volji, ali znamo pravno gledano tko
predlaže, a tko odlučuje. Posao privremenog ravnatelja je
administrativan – priprema dokumente za sud i slično. Ne
donosi on plan rada, nego obavlja tehničke poslove.
Zašto Ti je zanimljivije bit ravnateljica te nove
ustanove, a ne direktorica PZ Korana?
-
Jer se nikad ne bih niti javila za direktoricu PZ Korana da
nije uključivala NTEC. Vrlo je zanimljivo baviti se poslovnom
zonom u Logorištu, no meni kao politologinji specijaliziranoj
za bavljenje projektima financiranih iz fondova Europske
unije to nije zanimljivo koliko bi bio možda nekome tehničke
struke. Zanima me prvenstveno dio poslovanja tvrtke koji se
odnosi na NTEC.
Politologija nije s područja STEM-a, a NTEC promovira ta
područja – znanost, tehnologiju, inženjerstvo i
matematiku.
-
Neću provoditi radionice. Posao onoga tko upravlja centrom je
osiguranje održivosti ustanove i jačanje vještina kadrova.
Nije nužno da je ravnatelj netko tko ima vještine s područja
STEM-a.
Nekoliko stavki iz izvještaja o poslovanju PZ Korana u
2022. zbunjuje. Primjerice, poslovni prihodi u 2021. su iznosili
60.000 kuna, u 2022. 356.000, što je drastičan i nagao
skok.
-
To je zbog projekta NTEC-a unutar kojeg su financirane plaće,
a započet je u 2022. Prihodi PZ Korana su u biti fiksni i
ostvaruju se uglavnom od najma za infrastrukturu koja prolazi
kroz Logorište, primjerice kablovi Hrvatskog telekoma.
Ugovoreno je da ta tvrtka Poduzetničkoj zoni Korana isplaćuje
godišnji paušal. Imamo još neke izvore prihoda koji se odnose
na financiranje Županije karlovačke. Kad je rađena
infrastruktura u zoni, ulagalo se milijune kuna. Taj iznos je
“provučen” knjigovodstveno na niz godina, pa se taj
knjigovodstveni odmak prikazuje u bilanci. U konačnici su
sredstva limitirana, ali dostatna za rad. Plaće zaposlenika
su osigurana kroz projekt.
Šest je zaposlenika?
-
Pet i ja. Svi smo zaposlenici PZ Korana, a po pravilniku se
nalazimo unutar posebnog odjela, što bi bio NTEC.
Također, u izvještaju o poslovanju na dan 31. prosinac
2022. stoji da obveze prema radnicima iznose 56.701 kunu, a za
poreze obveze i slična davanja 31.840. Godinu ranije za te stavke
nisu bile naznačene obveze.
-
U godini prije u PZ Korana nije radio nitko, nego je
direktorica bila zaposlenica Županije karlovačke. Nakon
zapošljavanja nas šestero 2022. PZ Korana je stekla obveze
prema radnicima. Svima su isplaćene plaće i ono što ide uz
to. Nije bilo nikakve krize – sve je isplaćeno sukladno
Zakonu o radu.
Tko je osmislio program otvaranja NTEC-a?
-
Osmišljen je u suradnji sa Županijom karlovačkom. Odmah sam
rekla da PZ Korana nema novca za financiranje toga, pa je
županica Martina Furdek Hajdin rekla da će otvorenje Županija
preuzeti. Kolegice iz Ureda županice Martina Kiseljak i Ivana
Rumenović Novinić su odradile značajan dio organizacije. I
danas primamo pohvale za otvorenje, da je bilo “svjetsko”.
Bilo je čudno javljanje eurozastupnice iz redova Hrvatske
demokratske zajednice i Europske pučke stranke Sunčane Glavak iz
Bruxellesa. Zašto ona?
-
Htjeli smo europsku dimenziju otvorenja. Sunčana je objeručke
prihvatila poziv. Sljedećeg dana je bio Dan Europe. S obzirom
da je projekt financiran novcem Europske unije, super se to
poklopilo. Zvali smo sve europarlamentarce da sudjeluju na
otvorenju, no tog je dana baš bilo nekih događanja u
Europskom parlamentu na kojemu su morali biti i nije nekima
od njih bilo zgodno da sudjeluju.
Jeste li zvali baš sve europarlamentarce iz
Hrvatske?
-
Neke, ali su generalno svi rekli da neće doći.
Jeste li zvali Ivana Vilibora Sinčića, predsjednika
stranke Ključ Hrvatske?
-
Ne znam jer nisam bila zadužena za pozivanje.
Uglavnom, “europska dimenzija” otvorenja je bila
ostvarena sudjelovanjem članice Europskog parlamenta S.
Glavak?
-
Da, ona je naša predstavnica u Europskom parlamentu.
Sinčić je isto član Europskog parlamenta.
-
Znam.
Ujedno je rođen u Karlovcu, maturirao je na Gimnaziji
Karlovac, a diplomirao elektrotehniku.
-
Pretpostavila sam da pitanja idu u tom smjeru.
Samo navodim njegove sličnosti s Nikolom Teslom, odnosno
zašto bi bio logičniji izbor od S. Glavak za obraćanje na
otvorenju, bez obzira što mislili o njegovoj politici.
-
Ne mislim ništa o njegovoj politici.
Koliko je poduzetnika u zoni na Logorištu, ima li mjesta
i zainteresiranih?
-
Popunjena je u potpunosti prije mog dolaska na mjesto
direktorice. Na tjednoj razini primamo upita ima li slobodnih
mjesta, a poduzetnici koji su već u zoni iskazuju namjeru da
kupe još prostora, pa se prostornoplanski sad radi intenzivno
na proširenju zone. Iznenadila sam se time koliko je velik
interes poduzetnika, novih i onih koji su već tamo.
Je li dio prihoda ostvaren poslovanjem zone usmjeren u
NTEC?
-
Nije. PZ Korana ništa ne naplaćuje poduzetnicima. Županija je
pripremila sve da poduzetnici u zoni kupe zemlju i grade
pogone. Dakle, korist je u razvoju gospodarstva i u
zapošljavanju radnika. Ono što uprihodimo se ne koristi za
NTEC.
Kako ostvariti održanje održivosti NTEC?
-
Prije no što sam došla u PZ Korana, radila sam na pisanju i
provedbi projekata financiranih iz fondova Europske unije.
Završila sam poslijediplomski specijalistički studij pripreme
i provedbe EU projekata, dakle to me zanima i ispunjava.
Razvoj NTEC vidim tako što ćemo oblikovati tim koji će u
suradnji s drugim bitnim dionicima u zajednici kao što su
škole i udruge s područja tehničke kulture pisati i provoditi
projekte za kreiranje sadržaja i osiguranje novca za plaće.
Prvotna ideja je bila da u Tesla centru budu gimnazijski
kabineti za prirodoslovne predmete. Što na koncu Gimnazija
Karlovac ima od NTEC?
-
Slušam od drugih koje su sve ideje postojale. Na ovom sam
mjestu godinu i pol dana, a svoj način rada sam predstavila i
za to dobila povjerenje. Odlično surađujemo s ravnateljicom i
svim profesorima Gimnazije Karlovac, a trenutačno se suradnja
odvija tako da koriste naš prostor kad im zatreba, po
dogovoru. Omogućimo i njihovim gostima da posjete naš centar.
Planiramo za jesen neke projekte zajedno raditi, da zajedno
radimo na tome da učenici stječu vještine.
Postav je multimedijalan i tehnološki napredan, no hoće
li se morati stalno mijenjati jer tehnološki noviteti brzo
zastare i dosade.
-
Interpretacijski centri stalno mijenjaju postave. Sadržaj se
mora mijenjati, odnosno nadopunjavati, ako se želi ostati
atraktivan. NTEC je financiran sredstvima EU i ovaj postav
neko vrijeme mora biti tu. To nas ne priječi da ga
unapređujemo.
Koje su kritike NTEC-a?
-
Da bi moglo biti više predstavljanja Teslinih izuma i
praktičnih sadržaja. To je razuman komentar, no NTEC je
osmišljen tako da više tumači Teslu kao osobu nego što da
predstavlja njegove izume, ali možemo razmotriti i da bude i
takvih sadržaja više.
Pogledajte razgovor…