"Imamo 26 posto više turističkih noćenja u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na prošlu, a 11,5 posto u odnosu na prvih sedam mjeseci 2019. godine. Dakle, možemo prestati govoriti o 2019. kao referentnoj godini"
Cijena kuglice sladoleda je postala simbol ove turističke sezone
jer navodno iznosi oko četiri eura u prosjeku na jadranskoj
obali, pa smo kao dio istraživačkog pothvata uoči razgovora s
direktoricom Turističke zajednice Karlovca i još jednog intervjua
iz ciklusa “ZOOM POLITIKON” na “Kaportalu” ispitali cijenu na
karlovačkoj tržnici – dvije kuglice – čokolada s komadićima i
lino-lada – platili smo 2,60 eura.
Karlovac je, dakle, konkurentan?
– Jest, vrlo, ne samo po cijeni kuglice sladoleda, nego i po
onome što drugi nemaju, a mi imamo. Priča o cijeni kuglice
sladoleda je samo ekstrem koji se izvlači zato što je to nekome
jako zanimljivo. Svaka roba ima svoga kupca, kako u dućanima
široke potrošnje, tako i u turizmu. Nekome putniku cijena kuglice
sladoleda od četiri eura ne predstavlja problem. Bitno je i gdje
se jede ta kuglica sladoleda – ambijent također predstavlja
doživljaj. Ima onog što je netko spreman platiti jer kupuje
doživljaj i emociju, a nekad i nije. Ne može se generalizirati.
Svoje dvije kuglice sam pojeo s prekrasnim pogledom na
parkiralište između ulaza u veliki pothodnik i nove zgrade na
placu.
– S pogledom na radove i viziju kako će nam jednom biti lijepo?
Da.
– Jako je puno turista po gradu. To su oni turisti kakve želimo,
kojima ne smetaju radovi – vide ljepotu u onome što je prethodilo
radovima i u viziji kako će to izgledati kada završe. To su
turisti-istraživači. Takvi trebaju svima.
Troše li novac?
Troše, i baš sam o tome htjela nešto reći jer se svi bave krivim
brojkama, primjerice brojem noćenja, a treba se baviti
financijskim. Jako puno turista spava u Karlovcu, a ne troši
ništa osim spavanja.
U Karlovcu potroše svoje snove?
– Troše samo na noćenje, a turisti-istraživači kupuju suvenire,
odlaze na ručak, obilaze atrakcije i uživaju možda i više od nas
koji tu živimo.
Uistinu ne njorgaju zbog građevinskih radova, hodanja po
makadamu i slično?
– Uistinu. Na odmoru su, a kad je netko na odmoru drugačije
doživljava. Drugo, istražuju novu destinaciju, a znaju da radovi
nisu sami sebi svrha i da dovode do nečega. Vjerojatno su i u
vlastitim zemljama prošli takve radove i situacije. Prilagođavaju
se. Turisti su vrlo zahvalni, barem oni koji dolaze k nama u
turističko-informativni centar, a takvi su ipak manjina. Vrlo su
dobro informirani digitalnim kanalima, ali se informiraju i tamo
gdje odsjedaju i zato je bitno da svi naši dionici promišljaju
turizam i budu informirani. Turisti informacije traže u privatnom
smještaju, hotelu, dućanu, taksiju, kafiću, kiosku i drugdje, a
manji ih broj dođe u TIC. Ti koji dođu su vrlo zahvalni i jako je
ugodno s njima komunicirati.
Što kažu brojke?
– Imamo 26 posto više turističkih noćenja u prvih sedam mjeseci
ove godine u odnosu na prošlu, a 11,5 posto u odnosu na prvih
sedam mjeseci 2019. godine. Dakle, možemo prestati govoriti o
2019. kao referentnoj godini.
O toj godini govorimo jer je predpandemijska?
– Tako je. Nadam se da će taj ulazni trend ostati do kraja godine
i da će 2023. postati referentna.
Koliko ljudi prođe kroz Karlovac?
– Puno više ih dođe u Karlovac na sat, dva ili tri, pola dana ili
dan. Mnogo je hodočasnika u Nacionalnom svetištu svetog Josipa, a
koji nigdje nisu evidentirani, osim možda u samom svetištu. Ima
jednodnevnih izleta na Stari grad Dubovac, na Turanj, na Žitnu
lađu, u Slatkovodni akvarij “Aquatika”… Broj takvih dolazaka je
mnogo veći od broja noćenja.
Ima li podataka koliko turisti potroše?
– Jednom godišnje dobijemo podatke od Porezne uprave o tome.
Prošle godine je u odnosu na 2021. promet u trgovini bio veći za
13,5 posto, a u ugostiteljstvu oko 15 posto. Broj izdanih računa
je bio također veći. Nije cijela ta godina bila obuhvaćena
inflacijom, a naravno da će za ovu godinu podaci ispasti
povoljniji, ali nisu realni pokazatelj. Potrošnja je veća, ako
ništa, zbog inflacije.
Možda javnost nije dovoljno upućena što je turistička
zajednica i koje su joj ovlasti. Smije li turistička zajednica,
primjerice, zavesti izvanredno stanje i izvesti vojsku na
ulice?
– Veliko je nepoznavanje tematike i područja rada. Turistička
zajednica je neprofitna organizacija, što znači da ne može
zarađivati. Njezini su članovi pravne i fizičke osobe koje se
bave turizmom na geografskom području na kojemu ta turistička
zajednica djeluje.
Predsjednik turističke zajednice je uvijek nositelj
izvršne vlasti?
– Da, u našem slučaju gradonačelnik. To je tako po zakonu.
Članovi Skupštine i Vijeća su privatnici.
No, oni ne mogu smijeniti predsjednika jer je zakonski
određeno tko je na toj dužnosti?
– Tako je, ne mogu, ali imaju većinu – Vijeće ima devet članova,
a predsjednik je samo jedan od njih. To je dobro jer je
gradonačelnik primoran slušati ono što tišti privatni sektor s
obzirom da po sili zakona mora biti na sjednici.
Mogu li ga preglasati?
– Teoretski mogu – njegov glas je jedan. Tijela Turističke
zajednice su, dakle, Skupština i Turističko vijeće, a
gradonačelnik je predsjednik u oba tijela. Na sjednicama se
usuglašava koje ćemo aktivnosti mi operativci provoditi, a ima
nas dvoje zaposlenih. Turistička zajednica predstavlja ravnotežu
privatnog i javnog sektora, s time da jako dobro surađujemo i s
civilnim koji kreira sadržaj. Vrlo je zanimljivo i dinamično biti
ovdje. Lokalno stanovništvo je također važan dionik. Oni koji se
žele doseliti u Karlovac prve informacije o gradu dobivaju od
nas.
Što onda radi turistička zajednica?
– Osnovni ciljevi su razvoj proizvoda na području na kojemu
turistička zajednica djeluje, umrežavanje dionika i zastupanje
njihovih interesa te očuvanje sve resursne osnove, dizanje
svijesti o važnosti turizma kao gospodarske grane i prirodnim i
kulturnim resursima kojima to područje raspolaže. Turističke
zajednice djeluju na lokalnoj, županijskoj i državnoj razini.
Lokalne se bave primarno informiranjem i kreiranjem sadržaja,
odnosno razvojem turističkih proizvoda, a na regionalnoj i
nacionalnoj razini i promocijom.
Što znači razvoj proizvoda?
– Postoje strategijom definirani proizvodi koji se razvijaju na
području svake destinacije, odnosno na razini grada, županije i
države. Uzmimo primjer pive. Prije par godina smo imali samo
manifestaciju Karlovački dani piva, a onda smo educirali
restorane da u ponude uvrste jela s pivom, kafiće da ponude
pivske kvizove, pa smo osmislili suvenire i rute na teme piva te
drugo. Dakle, razvoj proizvoda je kada se razvija ponuda na temu
koja je karakteristična za neku destinaciju. Konačni cilj je da
netko ima ekonomsku korist od toga, a to nije turistička
zajednica.
Postoji strategija razvoja turizma u Karlovcu do 2020.,
ali nisam pronašao novu.
– Nismo radili novu. Kad se radila županijska, odlučilo se da se
ne radi strategija niže razine jer nam zaista na trebaju
strategije na svim nivoima i bitni su u biti konkretni projektni
planovi i godišnji programi rada koji se temelje na strateškim
dokumentima.
Po lokalnoj strategiji koja je istekla, strateški ciljevi
su bili povećanje broja noćenja i smještaja, dulji prosječni
boravak turista, povećanje izvornih prihoda od poreza na dobit i
udjela ukupnih prihoda od turizma u ukupnim prihodima u
gospodarstvu. Je li sve to ostvareno?
– Nije, primjerice dulji prosječni boravak – jedne godine raste,
druge pada duljina boravka. Smještajni kapaciteti su, naravno,
višestruko veći no što su bili. Sada imamo oko 1.300 ležajeva,
130 objekata privatnog smještaja, što je zapravo jako puno. Imamo
samo četiri hotela, a voljela bih da ih imamo više, odnosno da
postojeći povećaju kapacitete.
Mogli bi uvesti krevete na kat?
– U atomskim skloništima su bili na tri kata.
U čemu smo podbacili?
– Karlovac nije primarno bio nikada turistički grad i nemamo
turističku tradiciju. Znamo da je Karlovac bio vojni grad, pa
obrtnički i industrijski, a o turizmu se do novih vremena nije
promišljalo. Postoji možda otpor starijeg stanovništva koje pamti
industriju i koje nije suživjelo s turizmom. Kod mlađih nije tako
– oni žele cjelogodišnji turizam. Sada imamo priliku izgraditi to
kako treba. Turizam će se događati, bez obzira radili nešto ili
ne. Uvijek je stoga bolje upravljati njime. Na javnom
savjetovanju je novi zakon i on daje pravce kako upravljati.
Istina, neće nam se dogoditi scenarij iz Dubrovnika, barem ne još
dugo, dok ne obnovimo sve.
Baštinu prvo treba obnoviti da bismo je
uništili?
– Tako je. Nemamo probleme kakve imaju Split ili Dubrovnik. Novi
zakon bi određivao mjerenja opteretnog kapaciteta neke
destinacije. To je nešto što se uči na fakultetu. O tome sam
učila 1993. godine, a nikad to nisam susrela u svom radnom vijeku
od 27 godina. Dakle, tu je već neki problem – netko je to samo
smatrao predmetom na studiju, da bismo sada vidjeli da nam to
ipak treba. I naša država, dakle, stavlja stvari na svoje mjesto.
Ne vidim neki veliki problem, jedino što imamo jako puno posla.
Postoji percepcija da samo turistička zajednica radi turizam, a u
biti je svatko bitan – svaki konobar, kuhar, taksist, informator,
recepcionar i drugi kreatori destinacije.
Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac je iz
Karlovca. Koristi li nam ta činjenica u Karlovcu? Pomogne li nam
dodatno ministrica?
– Ako ništa, dođe u Karlovac u pratnji nacionalnih medija i onda
je Karlovac vidljiv. Ne smije nas stavljati ispred ostalih jer je
hrvatska ministrica turizma. Možda bi nam bilo i lakše da nije
ministrica.
Hoćemo li je onda pozvati da podnese neopozivu
ostavku?
– Nećemo. Žena je iz Karlovca. Ako ništa, o Karlovcu se puno više
priča otkako je ministrica. Iskoristimo promotivno tu činjenicu.
Turistička zajednica Karlovca surađuje s Veleučilištem u
Karlovcu koje istražuje zadovoljstvo posjetitelja?
– Tako je. Tu smo suradnju pokrenuli prije par godina. U
istraživanjima stavova nas uvijek zanima više ono što nije dobro
od onoga što jest. Glede manifestacija uvijek prigovaraju
nedostatnoj gastronomskoj ponudi. Zaključila sam da su svi gladni
– da je više toga za pojesti, sve bi bilo dobro.
U biti su izjelice?
– Da, to je zanimljivo. Zaključila sam kada smo na Veleučilištu u
Karlovcu predstavljali priručnik da smo svi jako gladni. Na tom
važnom faktoru pokušavamo raditi, a to je izazov i s drugim
temama. Primjerice, znamo kakva je situacija s kadrovima u
ugostiteljstvu. Posjetitelji su istaknuli da im nedostaje
signalizacija za Adventa u Karlovcu, koji se odvija na više
lokacija. No, u redu, nije vrijeme za signalizaciju, imamo
dovoljno ograda, dizalica i ostaloga trenutačno. Nedostaje
pješačka signalizacija.
Viđam turiste u Radićevoj za koje nisam siguran da znaju
da je parsto metara dalje Korana.
– Znaju po našoj turističkoj karti Zvijezde. Kod kafića “Gradska
straža” nedostaje pješački putokaz za Koranu i Rakovac, da.
Tko treba postaviti taj putokaz?
– Turistička zajednica. Znamo puno toga što turistička zajednica
treba uraditi.
Hoće li se postaviti taj putokaz?
– Hoće, naravno, ne samo taj nego bi trebalo po cijeloj Zvijezdi
postaviti pješačku smeđu signalizaciju.
Hoće li se taj putokaz postaviti do kraja ovog
tjedna?
– To nije moguće. Za postavljanje signalizacije treba napraviti
elaborat.
Za najobičniji putokaz?
– Da, za svaki. Primjerice, sad imamo obilaznicu Turanj i treba
raditi elaborat za turističku signalizaciju tamo. Mimo muzeja na
Turnju više ne prolazi velik broj automobila pa sad treba
napraviti elaborat. Ove godine smo izradili studije za putokaze
ka Nikola Tesla Experience Centru i Kinu “Edison”, postavili smo
u svibnju putokaz za NTEC, dok ćemo za “Edison” postaviti do
otvaranja. Dakle, radimo na signalizaciji.
Koji se pojmovi pretražuju na internetskoj tražilici
Google vezano za Karlovac?
– Najviše četiri rijeke, zatim gastronomija, a onda parking, koji
je ljudima jako važan, pa traže gdje ga ima, koliko se plaća i
slično.
Ljeti dolaze turisti u Karlovac uglavnom na
proputovanjima, a što ih dovodi u drugim dijelovima
godine?
– Više ih je, naravno, ljeti, ali i u veljači, primjerice, ima
stranaca koji prolaze kroz Karlovac. Ovisno o tome koliko vremena
imaju, zadrže se, a nas pitaju što da pogledaju za to vrijeme dok
su tu. Nekad kažu da im je boravak bio prekratak i da će se
sljedećeg puta duže zadržati. To su najdraže povratne
informacije.
Prije rata su bili jako razvijeni lovni i ribolovni
turizam u Karlovcu. Zašto nema lovaca više u toj mjeri,
ponajprije talijanskih koji su stalno dolazili?
– Sad su nam Talijani na sedmom mjestu po broju gostiju, gledano
odakle su. Dakle, ima ih.
U kojem omjeru su lovni i ribolovni turizam zastupljeni
ukupno u karlovačkom turizmu?
– Ne pratimo posjete po motivima dolaska, a tu statistiku ne radi
niti Institut za turizam. Takvi nam podaci zapravo nedostaju.
Vidljivo je da raste interes za kulturni turizam, a to je nešto
čemu nismo dali dovoljno pažnje i valja povećati vidljivost
kulturnih sadržaja, a znamo da Karlovac njima obiluje. Strancima
je Hrvatska motiv dolaska i istražuju sve što Hrvatska nudi, pa i
male i slabije poznate destinacije. Neki su silom prilika zastali
tu ne bi li prenoćili radi nastavka puta na more.
Je li turistička zajednica organizator
manifestacija?
– One samo iznimno smiju biti organizatori i uskaču tamo gdje
nema tko drugi organizirati, ali izvorno to nije zadaća
turističkih zajednica. Ona može sudjelovati u razvoju
manifestacije i predlagati unapređenja, a najveća je zadaća
promocija.
Koliko ih se raspituje za ovogodišnje Dane piva i ima li
kampanje?
– Turistička zajednica je zadužena za digitalnu kampanju na
društvenim mrežama. Pobrinuli smo se da ta kampanja obuhvati i
Istarsku, Primorsko-goransku, Krapinsko-zagorsku i Zagrebačku
županiju te Zagreb.
Kakve su inače reakcije na tu našu najpoznatiju
manifestaciju otkako je promijenjen koncept “od vašarske
manifestacije ka festivalskoj”, kako je netko negdje
zapisao.
– Nisam ja.
Ali je realno tako.
– Jest. Bilo je nezadovoljnih onda, ima ih i sada. Uvijek ima
onih kojima neće odgovarati.
Postoje li istraživanja na tu temu?
– Većina je zadovoljna promjenom koncepta i lokacije. Mali broj
ljudi žali za Trgom bana Josipa Jelačića kao lokacijom, uglavnom
stariji sugrađani, a mlađi nemaju tu uspomenu. Jako mi je
zanimljivo kako su mladi prihvatili i Dane piva i Zvjezdano
ljeto, a to su naši stanovnici i budući djelatnici u turizmu, ako
ništa utoliko da nekoga upute.
Kako ocjenjuješ kadrove koje stvaraju
Ekonomsko-turistička škola Karlovac i Veleučilište u Karlovcu i
ima li ih dovoljno?
– Nema ih dovoljno, a izlaze jako dobri kadrovi iz tih obrazovnih
ustanova, što vidimo jer nam dolaze na stručnu praksu. To su
fenomenalni ljudi. Ove godine ih je bilo zimi i na proljeće 28.
Većina ih je iz Karlovca, ali dolaze na praksu i iz drugih
mjesta. Svi su voljni raditi. Kadrovi iz Karlovca su jako
hvaljeni kada odu negdje drugdje raditi. Na to možemo baš biti
ponosni.
Prije četiri godine si rekla da turisti imaju bolju sliku
Karlovca od Karlovčana?
– Jesam.
Je li to zato što Karlovčani imaju više noćenja u
Karlovcu od turista?
– Karlovčani su previše kritični, što nije nužno loše jer nas to
tjera da budemo bolji. Možda podrazumijevamo blagodati,
primjerice parkove kakve nemaju svi. Nismo skroz osvijestili tu
komparativnu prednost. Kolega iz Dubrovnika kaže da nemaju u tom
gradu dva drveta i da naši parkovi puno vrijede.
Je li završen sudski spor s bivšom direktoricom TZ
Karlovac Tihanom Bakarić?
– Jest.
Na koji način?
– Njezina tužba nije bila osnovana. Više od toga ne znam.
Razgovarao: Marin Bakić