"Janja Gora je naše malo turističko naselje s pet bazena i petnaestak kuća za iznajmljivanje. Tko bi prije 15-20 godina rekao da će noćenje u Janjoj Gori iznositi 50-60 eura?"
Za Dan Općine je bila velika gužva i velika proslava s obzirom da
je bila ujedno i osamdeseta godišnjica Drugog zasjedanja
Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske
(ZAVNOH), a znamo značaj toga za Republiku Hrvatsku. To se
zasjedanje održalo u Plaškome 1943. godine i po njemu smo
odredili Dan Općine. Bilo nam je u velikom interesu da se ta
obljetnica lijepo i dostojanstveno proslavi. Predsjednik
Republike Hrvatske Zoran Milanović nam je bio gost, kao i
petnaestak načelnika i gradonačelnika, članovi predstavničkih
tijela i ostali. U Domu Drugog zasjedanja ZAVNOH-a je takozvano
3D kino kojega smo uredili sufinanciranjem Ministarstva kulture i
medija Republike Hrvatske”, opisuje načelnik Plaškog i član
Socijaldemokratske partije Hrvatske Pero Damjanović kako je ta
općina sredinom listopada obilježila svoj dan i u kakvu je to
gužvu zapao da se nije ranije mogao odazvati na intervju iz
ciklusa “ZOOM POLITIKON” na “KAportalu” tim povodom.
Jeste li puštali partizanske filmove?
– Nismo. Obljetnica ZAVNOH-a je obilježena i tu subotu u
organizaciji Općine Plaški te Saveza antifašističkih boraca i
antifašista Republike Hrvatske. Izvedena je pjesma “Bella, ciao”.
Što je potom bilo “gužvovito”?
– Nakon Predsjednikova odlaska predavanje o ZAVNOH-u je održao
povjesničar Tvrtko Jakovina. Hvala mu na tome. Zadovoljan sam
zbog velike posjećenosti. Svečanostima su prisustvovali i drugi
političari i viđeni pojedinci. Nakon proslave treba sve
raspremiti, ispratiti goste i platiti račune. Unazad petnaestak
dana sam zbog svega toga malo zanemario i obveze koje se tiču
svakodnevnog funkcioniranja Općine.
Na proslavi si morao iznijeti izvještaj o stanju općine.
Što je njegov sadržaj?
– Svi načelnici i gradonačelnici koriste takve prigode da se
pohvale učinjenim, a mi se u Plaškom uistinu imamo čime
pohvaliti. Završili smo izgradnju novog vatrogasnog doma, a
otvorena su i dva radna mjesta. Pomoću Fonda za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost smo nabavili spremnike za odvojeno
prikupljanje otpada. Kao što sam već napomenuo, uredili smo “3D”
kino. Na natječaju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost je usvojen naš projekt za čipiranje spremnika za
otpad, pa će naplata odvoza biti realna, sukladno količini
proizvedenog. Usvojen je naš projekt obnove krovišta Područne
ambulante Plaški Doma zdravlja Ogulin, što će Općina i država u
jednakom omjeru financirati. Novi pokrov će dobiti i vrtić.
Kupili smo novi malčer za naše nerazvrstane ceste posredstvom
Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske.
Na natječaju istog ministarstva usvojen je naš projekt
asfaltiranja više dionica cesta, dakle u svakom zaseoku po 150
metara. Potpisali smo ugovor za asfaltiranje prilaza ambulanti,
odnosno Ulice Ivane Brlić Mažuranić. Dosta je projekata. Možemo
na to biti ponosni. Imamo 157 četvornih kilometara površine i
1.650 stanovnika, mada nas je u biti oko 1.100. Uz pomoć Županije
karlovačke smo otvorili vrtić. U Završnoj smo fazi izgradnje
novog groblja i mrtvačnice u Plaškom. Izgradili smo parkiralište
kod središnjeg groblja. Uspješno smo proveli projekt “ZAŽELI”
kojime smo na šest mjeseci zaposlili 25 žena. Vratili smo i
zemljišne knjige – ranije se nije moglo ishoditi vlasničke
listove. Komunalnu infrastrukturu smo podigli na malo višu
razinu.
Predsjednik si Dobrovoljnog vatrogasnog društva
Plaški?
– Jesam. Nažalost, u manjim sredinama načelnik je sve. Spletom
okolnosti sam preuzeo tu dužnost. Imali smo neke turbulencije u
DVD-u. Imamo dvoje zaposlenih, dvadeset operativaca, vozilo za
šumske požare, navalno i komandno. Zadovoljni smo prije svega što
smo napravili novi vatrogasni dom.
O kakvim je turbulencijama riječ?
– Bivši predsjednik DVD-a se zaigrao i nenamjenski utrošio novac.
Time se sad bavi pravosuđe.
Toga ima na svim razinama u našoj državi?
– Nažalost je i nas pogodilo.
Je li sanirano nezakonito odlagalište otpada u
Jezeru?
– Nije. Odlagalište je zatvoreno prije četiri ili pet godina
odlukom države i Općinskog vijeća Plaškog. Ovih dana će se
pokrenuti postupak bagatelne javne nabave radi sanacije
odlagališta. Naš otpad se odvodi u Ogulin.
Sanacija nije velike novčane vrijednosti?
– Po procjeni staroj nekoliko godina, sanacija stoji oko 700.000
kuna. I priroda je tamo odradila svoje.
Jeste li u Plaškom zadovoljni rezultatima odvajanja
otpada?
– Jesmo. Dobili smo kante za plastiku i kompost. Kante će biti
čipirane. Bit će i vaganje. Mještani će manje plaćati, ako više
odvoje. Jednom mjesečno ćemo odvoziti papir i staklo, a četiri
puta mjesečno kompost. Što će se više odvajati plastike i papira,
manje će se naplaćivati odvoz komunalnog otpada i korištenje
ogulinskog odlagališta.
Jesu li mještani educirani?
– Već smo proveli tri ili četiri radionice na tu temu, pa možemo
reći da su koliko-toliko educirani. U svakom slučaju će se
educirati, ako će više plaćati odvoz zbog neodvajanja otpada.
Koliko je učenika u Osnovnoj školi Plaški?
– Ima ih 151.
Je li to zadovoljavajuće?
– Jest, ako se uspoređujemo s okolnim općinama i Slavonijom.
Pritom, u vrtiću je 20 djece. Ove godine je država osigurala
udžbenike, a mi bilježnice, pa roditelji nisu osjetili velik
financijskih udar – morali su kupiti samo odjeću i obuću.
Koji je status Učione, velike napuštene zgrade u središtu
mjesta?
– Izrađujemo projektnu dokumentaciju za tu zgradu. Vidjet ćemo
kakve programe nudi Europska unija, pa ćemo se nagodinu tome
prilagoditi i kandidirati zgradu za obnovu. Ta će zgrada imati
2025. godine nov sjaj i bit će opet u uporabi.
Koja bi bila novčana vrijednost tog ulaganja?
– To tek treba vidjeti. Riječ je o velikom objektu i valja mu
promisliti namjenu. Možda će to biti prostor za udruge,
informativni centar, sjedište turističke zajednice…
Svojedobno si rekao jednu kućicu, koja je prvotno trebala
biti dana na korištenje nekoj organizaciji civilnog društva koja
je u međuvremenu propala, pretvoriti u centar za lokalna
obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Je li se to
ostvarilo?
– Udruga je u većoj mjeri izgradila kuću i oni su dobili uvjete
za izgradnju i korištenje. Kada je udruga propala, svo vlasništvo
je prešlo lokalnoj samoupravi. Na proljeće smo uredili tu kućicu
i vjerojatno će nagodinu biti raspisan natječaj ne bi li je
koristila naša obiteljska poljoprivredna gospodarstva radi
prodaje svojih proizvoda.
Koliko je nerazvrstanih cesta?
– Svake godine sve više jer se kupuju zapuštena imanja, pa ih
sada imamo od 270 do 280 kilometara.
Prije nekoliko godina si naveo da je jedan od ciljeva
asfaltirati preostalih 20 posto neasfaltiranih nerazvrstanih
cesta. Je li se to ostvarilo?
– Svake godine ulažemo u nerazvrstane ceste do milijun kuna. Do
danas je asfaltirano 90 posto nerazvrstanih cesta, a prije deset
godina je bilo asfaltirano između 65 i 70 posto. Svake godine
asfaltiramo između kilometra i kilometra i pol nerazvrstanih
cesta. Za godinu ili dvije će svatko imati asfaltirani prilaz
svojoj kući.
Kako se obnavljaju kuće uvećava se ukupna kilometraža
nerazvrstanih cesta?
– Tako je. Ipak je riječ o imanjima koja su dvadesetak godina
bila zapuštena. Kako netko to imanje kupi, mora mu se osigurati
pristupna cesta i tako se uvećava količina cesta.
Što čini poljoprivrednu proizvodnju u Plaškom?
– Imamo dva proizvođača mlijeka, odnosno jedan OPG za uzgoj
janjadi i ovaca, proizvodi se dosta meda. Dosta poticaja dolazi u
Plaški i dosta se obrađuje privatne i državne zemlje. Proizvode
se krumpir, zelje, grah i češnjak. Problem je što OPG-ovi nisu
rentabilni na tržištu. Bolji oblik djelovanja bi bio zadružni, da
svatko od proizvođača donese svoj proizvod u zadrugu radi
konkurentnosti. Ovako se proizvodi prodaju ispod cijene.
Jesi li im to sugerirao?
– Ne, ali se vode razgovori u tom smjeru. Privatnici su i moraju
se dogovoriti. Svako okrupnjavanje je dobro zbog nastupa na
tržištu i kvalitete.
Što je s kompleksom nekadašnje tvornice celuloze i
papira?
– Prodan je na javnom natječaju. Cijeli kompleks je velik 27
hektara. Isprva je jedna zagrebačka tvrtka kupila šest hektara, a
druga prije pola godine 21 hektar. Tvrtka koja je kupila manji
dio kompleksa je izrazila interes da proizvodi pelete, a
proizvodnju još nisu pokrenuli. Druga tvrtka planira proizvoditi
električnu energiju solarnim panelima. Ipak, od 1996. do danas je
taj kompleks prodan, nešto je uređeno i Općina je dobila prihod
od poreza na promet nekretninama. Imali smo i velik dug na ime
komunalne naknade pa smo i stečajnim postupkom dobili i taj
prihod, ali razmjerno padu tržišne vrijednosti. Možemo biti
zadovoljni što se ipak nešto pokrenulo.
Unatoč toj prodaji, rebalansom općinskog proračuna u
rujnu je smanjen ukupni iznos prihoda u odnosu na prvotni plan za
6,44 posto.
– Komunalnu naknadu smo dobili lani, a ove godine Porezna uprava
još nije raspisala rješenje za porez na promet nekretninama i
nije se naplaćivao jer još nije uknjižen novi vlasnik. Nadam se
da će do kraja godine doći i taj prihod.
Koliko će proračun zaraditi od toga?
– Tri posto od tržišne vrijednosti nekretnine.
To neće biti beznačajan novac?
– Svaki euro nam je dobrodošao. Država će nam povratiti ona
sredstva koja smo uložili u projekte koje provodimo. Općina ima
1.650 stanovnika i tri stotine do četiri stotine zaposlenih koji
su skoro svi na minimalnoj plaći. Bolje je planirati više
prihoda, pa se onda to tijekom godine ispravi. Zadnjih godina
realiziramo 80 do 90 posto godišnjeg proračuna, što znači da
korektno planiramo i realiziramo. Utjecaj ima i porezna reforma.
Prihode usmjeravamo ka isplaćivanju stipendija studentima do 27.
godine starosti, a ove godine ćemo isplaćivati i božićnice
umirovljenicima. Dakle, to smo osigurali uslijed pada prihoda i
rashoda općinskog proračuna.
Indijski jogi iz Londona je kupio selo Begovac
Plašćanski.
– Jest, ali to mjesto pripada općini Saborsko. Odatle je moja
majka. Jogi je kupio cijelo imanje Vezmara. Vjerojatno se bavi
turizmom i prihodi pripadaju Općini Saborsko.
I Janja Gora je zanimljiva. Najpoznatija je po turskom
vojskovođi Omer-paši Latasu koji je rođen u tom mjestu. Kako se
baštini to?
– Starosjedioci su mi pokazali gdje se misli da je bila njegova
rodna kuća. Plaški je poznat po Omer-paši, Drugom zasjedanju
ZAVNOH-a, ocu Nikole Tesle Milutinu koji je tu službovao i bio
nastavnik, te po književniku Ulderiku Donadiniju koji je rođen
tu. Janja Gora je naše malo turističko naselje. Tamo više nema
kuća za prodaju. Tamo je pet bazena i petnaestak kuća za
iznajmljivanje. Tako je porasla i tržišna cijena naših
nekretnina. Kad se prođe tom cestom, vidi se da je u svakoj kući
neka gradnja i pretežito ulažu oni iz Zagreba, Rijeke i Splita.
Što god se napravi, ostaje našem mjestu. Tko bi prije 15 ili 20
godina rekao da će u Janjoj Gori noćenje iznositi 50 ili 60 eura?
Jedan uspješni vlasnik restorana iz Zagreba je najavio
prije par godina da će otvoriti restoran s Michelinovim
zvjezdicama u Janjoj Gori. Je li se to ostvarilo?
– Nije – gradi se. I time smo ponosni. Kupio je kuću, uređuje,
bori se, iznajmljuje još dva ili tri apartmana, dovodi goste…
Tko god dođe odmarati u Plaški, potroši u pekari, na benzinskoj
crpki, potroši struje, vode, napravi otpad…Dakle, svatko zaradi
tako. Lijepa smo i miješana sredina u kojoj nije suživot nego
život. Unazad dvije godine je predsjednik Milanović triput došao
u Plaški, a prvi je predsjednik države koji je uopće boravio tu.
Jednom je došao na otvorenje vatrogasnog doma, drugi puta
privatno, a treći puta sada na Dan Općine. Josip Broz Tito i
Franjo Tuđman su samo prolazili kroz mjesto.
Poznato je da je u Plaškom velika koalicija koju čine
SDP, Hrvatska demokratska zajednica, Samostalna demokratska
srpska stranka i Demokratski savez Srba. Nedostaje li kritika? Bi
li te učinile boljim načelnikom? Jesi li se uljuljkao u
podršci?
– Kritike su dobrodošle, ako su dobronamjerne. Usvojimo svaki
pozitivan prijedlog, bez obzira od koga došao. Premala smo
sredina za podjele. Svima trebaju cesta, mrtvačnica, nova radna
mjesta i slično. Obnašam treći načelnički mandat i imam dosta
iskustva. Ne volim kritiku onih koji nisu ništa u životu
napravili. Ne postoji koalicijski ugovor – surađujemo na riječ i
poznanstvo. Zadovoljni smo. Možda je taj naš primjer života
jedinstven u Hrvatskoj. Osuđeni smo jedni na druge. Ne dijelimo
se. Pazimo na sve vjerske osjećaje i druge potrebe.
Postoji li oporba u Općinskom vijeću?
– Postoji nezavisna lista, ali i ona podrži 99 posto naših
prijedloga.
Dakle, oporba ne postoji?
– Ne postoji.
Jesi li već imenovan doživotnim načelnikom?
– Nisam. Ovo je treći mandat…
Još barem tri?
– Razmišljam. Dosta se troši na dužnosti. Pate i zdravlje i
obitelj. Volim svoj posao i želim da nešto ostane u Plaškom iza
mene.
Razgovarao: Marin Bakić