"Ne kadroviramo, pogotovo ne kako se prikazuje u medijima i priča po kuloarima. Za imenovanja u nekim županijskim ustanovama uopće nismo imali saznanja je li netko član stranke i je li blizak stranci"
“Uvijek smo se pripremali za bilo kakvu nepogodu, a živjeli kao
da do toga nikada neće doći. U životu i politici je to ispravan
put”, komentira saborska zastupnica i predsjednica Županijskog
odbora Hrvatske demokratske zajednice Nada Murganić vijest
objavljenu neposredno prije razgovora za ciklus intervjua ZOOM
POLITIKON na Kaportalu, kojega smo vodili u ponedjeljak, kako je
jedan stručnjak procijenio da je treći svjetski rat neminovan, pa
se postavilo pitanje imaju li sve druge teme smisla u odnosu na
tu prognozu.
Od ponedjeljka do četvrtka, kada se intervjui iz ovog ciklusa
objavljuju, su nas neki događaji sustigli, pa je tako,
primjerice, okončan i štrajk sudaca, kojega se dotičemo, ali smo
dobili uvid u promišljanje naše sugovornice na tu temu, što nije
beznačajno.
Koliko pratite svjetsku politiku?
– Ne previše. Informirana sam kao i prosječan građanin.
Kao jedna od saborskih zastupnica odlučujete na području
vanjske politike.
– To je pretenciozno za tvrditi.
Glasate o tim pitanjima kada su na saborskom dnevnom
redu.
– Naravno. Upoznamo se utoliko s materijom na dnevnom redu.
Taj stručnjak kaže da je treći svjetski rat neminovan i
zbog rata u Ukrajini. HDZ i premijer Andrej Plenković su već
deset godina nedvosmisleno uz Ukrajinu u njezinom ratu s Rusijom.
Koliko to HDZ-u može biti adut u izborima za Hrvatski sabor,
Europski parlament i predsjednika Republike? Koliko je vanjska
politika bitna biračima?
– Dobro je da su HDZ, Republika Hrvatska i hrvatski narod dali
podršku Ukrajini u borbi za slobodu i protiv agresora. Kao država
smo se svrstali na pravu stranu, tim više što smo prošli nešto
slično u Domovinskom ratu. Takve odluke su potrebne bez obzira na
bilo kakve politikantske kalkulacije.
Hrvatski sabor je bio odlučio da se u Hrvatskoj neće
obučavati ukrajinski vojnici u sklopu misije EUMAM, za što je
bila potrebna dvotrećinska većina. Oporba je bila uglavnom protiv
toga ili nije sudjelovala u glasanju. Bi li oni zbog toga mogli
platiti političku cijenu na predstojećim izborima?
– Svaka politička stranka i svaki političar zasebno odlučuje kako
misli da treba. U Hrvatskom saboru djelujemo kroz političke
stranke, odnosno klubove i odlukama koje donosimo obraćamo se
svom biračkom tijelu. Narod će na izborima odlučiti o
posljedicama političkih odluka. Naša je država ipak pomogla
Ukrajini humanitarno, nabavkom vojne opreme i liječenjem ranjenih
i teško bolesnih vojnika. Možemo biti ponosni na svoju politiku
prema borbi Ukrajine za slobodu.
Bi li trebale postojati teme koje su nadstranačke, oko
kojih bi se trebao stvoriti konsenzus svih političkih stranaka,
odnosno postoje li takve teme?
– One su itekako potrebne našem društvu. Rijetke su bile prilike
kada smo donosili jednoglasne odluke. Kada bi se to dogodilo,
bili smo, vjerujem, svi ponosni zbog toga. Tome treba težiti.
Postoji većina kojoj je narod dao mandat da vodi državu na
unutarnjem ili međunarodnom planu i tako se uvijek možemo
pozicionirati i staviti na pravu stranu.
Današnji svijet se sagledava kroz osnovnih sukob
demokratskih i nedemokratskih zemalja. Nerijetko se tvrdi da se u
Hrvatskoj suzbija demokracija izmjenama Kaznenog zakona po kojima
će se progoniti one koji odaju tajne iz istraga. Ugrožava li ova
vlast demokraciju u Hrvatskoj?
– Čim možemo ovako otvoreno razgovarati, ima demokracije. U
saborskim raspravama se vrlo često prelazi granica pristojne
komunikacije i zbog toga se nikome nije ništa dogodilo. Što se
tiče prijedloga zakonskih izmjena koje se tiču odavanja
informacija u izvidnom postupku, što je prošlo prvo čitanje, nema
razloga za strah da će se gušiti demokracija i progoniti
novinari, a vjerujem da će se to u provedbi zakona i pokazati.
Novinari žele dobru i “sočnu” vijest i utoliko nema zamjerki.
Zakon nije usmjeren protiv novinara, nego protiv onih koji bi
odavali informacije koje mogu znatno oštetiti izvidnim radnjama.
Takva zakonska rješenja imaju i druge zemlje. Imali smo prilike
vidjeti da informacije, odnosno poluinformacije koje nisu urodile
nikakvim dokazima mogu štetiti, ne samo onome na koga se odnose
izvidi, nego i onima koji iznose vijest. Dakle, nemoguće je da u
Hrvatskoj nema demokracije s obzirom na to koliko se raspravlja
na svim razinama.
Bismo li se mogli složiti da su upravo zviždači u
suradnji s novinarima mnogo toga lošeg u našem društvu i našoj
politici iznijeli na svjetlo dana i tako omogućili
napredak?
– Slažem se s time. Ne radi se o tome da se ne smije pisati o
nekom slučaju, nego je pitanje u kojoj fazi postupka se nalazi
pojedini predmet.
U saborskoj raspravi o ovim izmjenama Kaznenog zakona
predstavnike većine se optuživalo zbog toga što je zajedno s ovim
izmjenama o kojima smo upravo razgovarali predloženo i uvrštenje
rodnouvjetovanog ubojstva žene u zakonski tekst, pa se govorilo i
o “skrivanju iza suknji”. Jesu li se te dvije teme mogle
razdvojiti?
– Te dvije teme stoje u istome zakonu i uvijek su stajale. Novo
teško kazneno djelo ubojstva žene zato što je žena, odnosno zbog
onoga što ju čini ženom je bilo neophodno, bez obzira na brojne
propise na nacionalnoj razini i usvajanja međunarodnih dokumenata
o zaštiti žena od nasilja, odnosno od nasilja u obitelji. Imamo
vrlo poraznu godišnju statistiku koja se odnosi na broj ubijenih
žena od strane njima bliskih osoba i to zahtijeva da se učini i
više od onoga što je do sada učinjeno. Na to je upozoravala
domaća javnost i o tome je govorilo izvješće grupe stručnjaka
Vijeća Europe za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u
obitelji GREVIO. Naša oporba će uvijek pronaći razlog ili alibi
da ne glasa za ono što predlože vladajući. U stotinama članaka
nekog zakona uvijek možete pronaći jedan u kojemu stoji nešto što
vam se ne sviđa. Oporba zaziva poboljšanje statusa osoba s
invaliditetom i nekih drugih skupina korisnika s područja
socijalne skrbi, a kada se glasa o Zakonu o socijalnoj skrbi koji
predviđa značajno uvećanje financijskih izdvajanja za sve
korisničke skupine, oporba je suzdržana ili glasa protiv jer im
se, eto, baš nije sviđao ustroj centara za socijalnu skrb, kako
ga vidi taj zakon. Nisu se odvažili da glasaju za inkluzivni
dodatak, nešto što je podržala većina udruga osoba s
invaliditetom, a onda upute zaključak ili prijedlog zakona ne bi
li pokazali da brinu o toj korisničkoj skupini – radi se o
političkim odnosima s javnošću, a tako je i s izmjenama Kaznenog
zakona. Ne vidim zašto bi femicid bio povezan s odredbama koje
štite izvide i zašto bi se predsjednik trebao skrivati iza
nekoga, kao što su tvrdili, čime su vrlo ružno okarakterizirane
žene žrtve nasilja. Oporba se trebala prikloniti izmjenama
Kaznenog zakona jer nam je potreban zajednički stav o zaštiti
žena i drugih žrtava nasilja.
Kada se govori o nasilju nad ženama, predbacuju Vam
komentar “tako vam je to u braku” iz vremena kada ste bili
ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
Jeste li požalili tu izjavu?
– Čovjek puno toga u svome životu žali. Nemam zbog čega žaliti u
svom ministarskom mandatu. Nakon četiri sata izlazite sa sjednice
Vlade Republike Hrvatske i nemate informaciju koju novinar ima.
Novinarka me pitala kako to da je ta jedna gospođa povukla
kaznenu prijavu protiv svoga supruga. Odgovorila sam da ne znam,
no novinarka je vješta u svom poslu i insistirala je na odgovoru.
Mogla sam joj reći da ne želim davati izjavu, da me nazove
kasnije ili da pošalje upit, no tako nikad nisam postupala i vrlo
sam naivno stala pred novinare i odgovarala na pitanja. Uvažavala
sam da je novinarka na svom radnom mjestu, kao što sam i ja na
svom – takav je moj stil, a vjerojatno su me tako oblikovali moja
profesija i moja narav. Naš razgovor se vodio na temu povlačenja
kaznene prijave, a ne o tome kako to da je dobila batine. Dakle,
moj odgovor je bio na to pitanje i komentirala sam da je prijava
povučena jer se žena vjerojatno htjela pomiriti s mužem, a u
braku se partneri svađaju i mire. Puno sam surađivala sa Ženskom
grupom Karlovac “Korak” i znam da se žene često žele pomiriti i
da žele spasiti brak, iz bilo kojih razloga, poznatih samo tim
ženama. Nekom prezentacijom tog mog odgovora na pitanje
novinarke, izjava je ružno zazvučala i ona mi se pripisuje. Želi
se omalovažiti što sam radila u svojoj profesiji i sustavu
socijalne skrbi. Svatko tko me poznaje zna da bilo kakvo
odobravanje nasilja, “gledanje kroz prste” nasilnicima ili
omalovažavanje težine i značaja nasilja nije povezivo sa mnom,
ali to je tako politici i u životu.
Je li riječ o površnosti u politici, odnosno praćenju
politike?
– Ne bih rekla da je riječ o površnosti. Burna je naša politička
scena, puno je događaja i vijesti koje brzo zastare. Zanimljivija
je vijest koja ima negativan prizvuk od one koja ima pozitivan, a
to je i do nas čitatelja. Svaki se novinar vjerojatno posveti
temeljitije onome što ga zanima i čime se želi baviti. Smeta me
pristranost, oko čega se vjerojatno nećete složiti sa mnom.
Je li moguća objektivnost u politici i
novinarstvu?
– Treba dati informaciju, pa neka čitatelj prosudi. Možda
konzervativno shvaćam novinarsko izvještavanje. Da se pustila
cijela snimka, možda bi zaključak u vezi ovoga o čemu smo sada
pričali bio drugačiji, no to je nešto što sam prihvatila. Mnogi
namjerno ili slučajno uvrijede i s ovom interpretacijom moje
izjave moram živjeti.
U javnosti se imenovanje Ivana Turudića na mjesto glavnog
državnog odvjetnika tumači kao postavljanje na tu poziciju kadra
bliskog HDZ-u te utoliko kao izraz demokratskog manjka, a ujedno
bih molio i komentar bijelog štrajka sudaca. Je li naše pravosuđe
u krizi?
– Nije. Ono može biti učinkovitije i brže. Sigurna sam da se suci
drže rokova. U javnosti vlada percepcija da sudski postupci jako
dugo traju, pa da se tako šteti strankama i da se time
obezvređuju pravednost i pravda. Što se tiče prijedloga da se
imenuje glavni državni odvjetnik, oporba bi kritizirala bilo koji
prijedlog većine ili oporbe i tvrdilo bi se da je kandidat blizak
HDZ-u jer ga bira većina predvođena HDZ-om.
A i on se sam odredio kao simpatizer HDZ-a, ako se ne
varam.
– HDZ je dugo na vlasti i za stvaranja Turudićeve karijere HDZ je
sigurno bio tu negdje prisutan, međutim znate i sami da se isto
tvrdilo za sadašnju glavnu državnu odvjetnicu. Na lokalnoj razini
se također često tvrdi da je netko član ili simpatizer HDZ-a. Što
se tiče štrajka sudaca, mjeseci nas dijele od parlamentarnih
izbora i redovita je praksa da se predizborno vrijeme koristi za
traženje većih materijalnih prava.
Ako sam dobro shvatio, suci ne traže veća materijalna
prava, nego da se utvrdi metoda utvrđivanja plaća kako ne bi bili
ovisni o dobroj volji izvršne vlasti.
– Nisam razumjela što to traže. Sigurna sam da će u dijalogu s
Ministarstvom pravosuđa i uprave Republike Hrvatske doći do
dogovora. Nijedan štrajk nije trajao beskonačno.
Pitao bih Vas za slučaj pjevačice Severine Vučković i
njezine sudske borbe za skrbništvo nad djetetom, koju je nedavno
izgubila, a što je izazvalo pozornost javnosti prije svega jer se
radi o poznatoj osobi. Jesu li majke u takvim sporovima slabija
strana i je li u redu da jedan takav spor traje
godinama?
– Slučaj neću komentirati. Ne poznajem predmet detaljno. Javnost
se bavi tim slučajem jer se odnosi na izuzetno poznatu osobu, ali
ima još parnica oko skrbništva nad djetetom koje jako dugo traju,
a znam da su neke trajale do punoljetnosti djeteta, što je
prestrašno. Tamo gdje se roditelji ne mogu dogovoriti oko
skrbništva uvijek će biti sudskih postupaka, vještačenja i
intervencija djelatnika za socijalni rad. Kolegicama u
obiteljskoj pravnoj zaštiti je to među najtežim i najstresnijim
poslovima. Kakva god bila presuda, uvijek se jedan roditelj žali
i zbog toga se ciklički ponavljaju sudski procesi. Apelirala bih
da se zdravlje i dobro djeteta stave ispred neriješenih odnosa
jer djetinjstva prolaze u vrlo teškim konfliktnim situacijama,
pogotovo, ako se izlažu medijima.
Prošloga tjedna smo imali intervju sa županijskom
vijećnicom Socijaldemokratske partije Hrvatske Katarinom Srakočić
i ona je postavila pitanje vojne ambulante u Zvijezdi, zašto se
odustalo od namjere da se tamo proširi Dom za starije i nemoćne
osobe “Sveti Antun” i odlučilo da tamo bude smješten Centar za
socijalnu skrb Karlovac. Znadete li odgovor na to
pitanje?
– Županija karlovačka je imala ideju da će financijski pomagati
obiteljske domove, kojih je puno u Karlovcu i okolici, te tako
ojačati smještajne kapacitete. U isto vrijeme se pojavio problem
ostanka Centra za socijalnu skrb Karlovac u Meštrovićevoj ulici,
u prostoru Veleučilišta u Karlovcu koje ima potrebu za širenjem.
Centar za socijalni rad, kako ga ponekad i dalje nazovem, je stup
i nosioc socijalne skrbi i socijalne zaštite i treba imati
prikladan prostor. Što se tiče smještaja starijih, uz dom “Sveti
Antun” i mrežu obiteljskih domova, u suradnji sa Županijom
karlovačkom se novcem iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti
u Dugoj Resi grade dodatni smještajni kapaciteti, uz ostale
vaninstitucionalne sadržaje. U Slunju se planira dio prostora
Doma zdravlja urediti za smještaj 40 ili 50 starijih, na čemu se
intenzivno radi, a u planu je i podružnica “Svetog Antuna” u
Karlovcu. Cilj nam je, dakle, na različitim lokacijama imati
mogućnost smještaja starijih, a važno je i omogućiti njihov što
duži opstanak i ostanak u vlastitim domovima, a zato se njeguju i
šire vaninstitucionalne usluge.
U siječnju smo imali slučaj imenovanja Igora Čuliga,
člana HDZ-a, za ravnatelja Muzeja grada Karlovca – u Upravnom
vijeću su tri člana koja je postavio Grad Karlovac kao osnivač za
odlučivanja o kandidaturama preglasala predstavnike struke i
zaposlenika. Protukandidatkinje gospodina Čuliga tijekom
natječaja za mjesto ravnatelja, odnosno ravnateljice nisu članice
nijedne političke stranke te imaju viši stručni status od njega,
na što su upozorili Možemo i SDP. S obzirom na to, kako HDZ može
argumentirati da imenuje najbolje i kako utoliko opovrgnuti
oporbu koja u svakom imenovanju vidi neku HDZ-ovu kadrovsku
križaljku?
– Sve što ste sad naveli pročitala sam u medijima. Upravna vijeća
biraju kandidata, ako je zadovoljio uvjete propisane natječajem i
ako je procedura provedena zakonito. U to ne mogu ulaziti. Oporba
će uvijek komentirati je li netko od kadrova blizak HDZ-u. Još
nisam čula da su pohvalili nečije imenovanje, ako je na vlasti
HDZ. Jesu li te stranke tamo gdje vladaju na funkcije birali
članove HDZ-a, odnosno jesu li ostavili članove HDZ-a u nekoj
ustanovi ili instituciji po preuzimanju vlasti? Nikoga nisam
micala s načelničkih mjesta otkako sam imenovana ministricom pa
do kraja mandata. Ti isti načelnici su mi rekli da su za
prethodne smjene vlasti bili pozvani na razgovore i da im je
rečeno da više ne rade na tim dužnostima. Bitno je, dakle, je li
nešto u skladu s propisima i uvjetima natječaja, a pokazat će se
i pratiti kako će imenovana osoba obavljati svoju dužnost.
Raspravljate li na stranačkim sastancima o
kadrovima?
– Ne.
Raspravljate li o tome mimo sastanaka, na nekim
kružocima?
– Sigurno ne utječem na nijedno imenovanje. U to je teško
vjerovati, je li?
Utječe li stranka?
– Što znači stranka?
Stranka kao pravna osoba sa svojim tijelima.
– Ne kadroviramo, pogotovo ne kako se prikazuje u medijima i
priča po kuloarima. Svi želimo imati kvalitetne kadrove. Za
imenovanja u nekim županijskim ustanovama uopće nismo imali
saznanja je li netko član stranke i je li blizak stranci – uopće
su neki kadrovi nestranačke osobe.
Hoćete li biti na nekim od izbornih listi ove
godine?
– Liste se sigurno slažu po kuloarima, a, eto, nećete vjerovati,
na stranačkim tijelima o listama nismo raspravljali. O njima ćemo
odlučiti pravodobno, po proceduri koja je primjerena za stranački
rad. Očekujemo da na listama budu oni koji mogu doprinijeti
sveopćoj dobrobiti i da zastupaju interese našega grada,
prvenstveno županije.
Razgovarao: Marin Bakić